TE ʼU KOLOA ʼO TOTATOU HISITOLIA
“Neʼe Au Feʼaluʼaki Mo Toku ʼApi Ohage Pe Ko He Tua ʼi Fonu”
ʼI TE ʼu mahina ʼo ʼAukusito mo Sepetepeli 1929, ko te toko 10 000 tehina mo tuagaʼane neʼe natou faifakamafola ʼaki he loto faiva ʼi te telituale katoa ʼo Amelika ia ʼaho ʼe hiva. Neʼe natou tufa ai ia tohi ʼe 250 000. Ko te toko 1 000 ʼi te ʼu tehina mo tuagaʼane ʼaia neʼe ko he kau faifakamafola temi katoa. Neʼe natou liliu ʼo kauga malie. Mai te taʼu 1927 ki te taʼu 1929 neʼe tuʼa tolu age tanatou kauga malie. Pea neʼe ui ʼi te Bulletin,a neʼe ko he meʼa fakaofoofo ia.
Neʼe hoko te fihifihia fakapaʼaga ʼi te fakaʼosi ʼo te taʼu 1929. ʼI te ʼaho 29 ʼo Oketopeli 1929, neʼe kovi ʼaupito te aluʼaga ʼo te Bourse de New York ʼo higa ai te maʼuli fakaekonomika ʼo te malamanei katoa. Neʼe kamata ai te Lakilisi Fakaekonomika Lahi. Neʼe mapunuʼi ai ia fale paʼaga ʼe lau ʼi afe. Neʼe gata ai te gaue ʼa te ʼu fale tauhi manu mo gaue kele. Neʼe pupunu te ʼu matani gaue lalahi. Ko te toko lau ʼi miliona hahaʼi neʼe mole kei ʼi ai hanatou gaue. Pea ʼi te taʼu 1933, ko te tokolahi neʼe mole kei ʼi ai honatou ʼapi, ʼo kaku ki te toko 1 000 ʼi te ʼaho.
Neʼe lava tauʼi feafeaʼi e te kau faifakamafola temi katoa te ʼu fihifihia fakapaʼaga ʼaia? Neʼe fai e ʼihi te puleʼaki ʼaeni: ke natou fakaʼaogaʼi he faʼahiga ʼapi ʼe feʼaveʼaki, peʼe ko he caravane. Koteʼuhi neʼe mole fakamaʼua ki ai ke natou lue he nofoʼaga pea mo totogi he tukuhau, ʼo feala ai hanatou hoko atu tanatou gaue pionie.b Pea lolotoga te ʼu fakatahi lalahi neʼe mole he ʼuhiga ʼo tanatou totogi he otele he neʼe feala ke natou momoe ʼi tanatou caravane. ʼI te taʼu 1934, neʼe fakaha ʼi te Bulletin ia he fakatuʼutuʼu lelei ki te ʼu caravanes, ke mole momoko ʼi loto pea ke feala hanatou maʼu ai te vai, mo he gutuʼumu, mo he palepale ʼe feala ke peluki.
ʼI te potu fuli pe ʼo te kele neʼe faiga e te kau pionie ke natou faʼu honatou ʼapi feʼaveʼaki. Neʼe fakamanatuʼi fenei mai e Victor Blackwell: “Neʼe mole poto ia Noe ʼi te faʼu vaka, pea neʼe mole au poto ʼi te faʼu ʼo he caravane.” Kaʼe neʼe ina lava fai te faʼahi ʼaia.
ʼE natou teuteu ke natou fakalaka ʼi te vai tafe lolotoga te temi ʼua ʼi Initia
Ko Avery mo Lovenia Bristow neʼe ʼi ai tanā motoka neʼe hage ko he ʼapi feʼaveʼaki. Neʼe ui fenei e Avery: “Neʼe au feʼaluʼaki mo toku ʼapi ohage pe ko he tuʼa ʼi fonu.” Neʼe pionie te taumatuʼa ʼaia mo Harvey mo Anne Conrow ʼae neʼe ʼi ai tanā caravane neʼe ʼaofi mo te pepa pulu kula. Neʼe matala tuʼumaʼu pe te ʼu moʼi pepa ʼaia moka natou hiki ki he tahi koga meʼa. Neʼe manatuʼi fenei e Avery: “Neʼe heʼeki sio he tahi ki he motoka feia ʼi te temi ʼaia ʼo toe feia pe mo te temi nei.” Kaʼe neʼe toe ui e Avery, ko Anne mo Harvey pea mo ʼanā tama ʼe lua neʼe ko te “kiʼi famili fiafia ʼosi.” Neʼe tohi fenei e Harvey Conrow: “Neʼe matou maʼu tuʼumaʼu te ʼu meʼa neʼe ʼaoga kia matou. Neʼe mole matou loto tuʼania ʼi tamatou gaue kia Sehova pea neʼe matou logoʼi neʼe tokaga kia matou.” Ki muli age, neʼe natou kau tokofa ki te Ako ʼo Kileate pea neʼe hinoʼi natou ke natou misionea ʼi te fenua ko Pérou.
Neʼe toe pionie fakafamili ia Giusto mo Vincenza Battaino. ʼI tanā iloʼi ʼae ʼe faitama ia Vincenza, neʼe nā faʼu ai tanā motoka ke liliu ko he ʼapi matalelei, neʼe ko he motoka Ford ʼo te taʼu 1929. Neʼe lelei age te faʼahiga ʼapi ʼaia ʼi te ʼu fale fehikitaki ʼae neʼe nā momoe ai ʼi muʼa atu. Neʼe nā hoko atu te gaue ʼae neʼe nā leleiʼia ʼaupito mo tanā kiʼi taʼahine. Neʼe nā faifakamafola ki te kau Italia ʼae ʼe maʼuʼuli ʼi Amelika.
Ko te hahaʼi tokolahi neʼe natou fia fagono ki te logo lelei. Kaʼe neʼe mole feala ki te hahaʼi masisiva mo te hahaʼi hala mo gaue ke natou totogi te ʼu tohi Fakatohi-tapu. Koia neʼe natou foaki ai te ʼu meʼa ʼofa kehekehe. Neʼe fai e te ʼu pionie ʼe toko lua he lisi ʼo te ʼu meʼa ʼofa ʼaia. Ko meʼa ʼofa ʼe 64 ʼi te lisi ʼaia pea “ ʼe hage ko te lisi ʼo te ʼu koloa ʼae ʼe maʼu ʼi he fale koloa ʼi te vao.”
Ohage la, neʼe felaveʼi ia Fred Anderson mo te tagata gaue kele neʼe ina foaki age te ʼu mata sioʼata ʼo tana faʼe he neʼe ina fia toʼo ni tohi. ʼI te ʼapi ʼae neʼe hoa ki ai, neʼe ui fenei age e te tagata neʼe ina fia lau ʼatatou tohi: “ ʼE mole feala haku lau te ʼu tohi heʼe mole ʼi ai hoku ʼu mata sioʼata.” Kaʼe ʼaki te ʼu mata sioʼata ʼo tona vahaʼa fale neʼe feala ai hana lau te ʼu tohi, pea neʼe fiafia ʼi tana foaki he kiʼi falā moʼo totogi ʼaki te ʼu tohi mo te ʼu mata sioʼata.
Neʼe feʼaveʼaki e Herbert Abbott te kiʼi fale moa ʼi tana motoka. Moka ina maʼu ni moa ʼe tolu peʼe fa pea ina fakatau moʼo ʼuʼutu ʼaki tana motoka ke fonu. Neʼe ina tohi fenei: “ ʼI ʼihi temi neʼe mole kei ʼi ai hamatou foʼi falā. Kaʼe neʼe mole matou tuku tamatou faifakamafola ʼuhi ko te faʼahi ʼaia. Kapau neʼe kei ʼi ai he moʼi penisini ʼi te motoka, pea neʼe matou tuku tamatou falala kia Sehova ʼo matou hoko atu tamatou gaue.”
Neʼe lava tauʼi e te hahaʼi ʼa Sehova ʼonatou fihifihia lolotoga te ʼu temi faigataʼa ʼaia ʼuhi ko tanatou falala kia Sehova pea mo tanatou lotomalohi. Lolotoga te afā neʼe lava hu ki tuʼa ia Maxwell mo Emmy Lewis mai tanā caravane ʼi muʼa pe ʼo te toka ʼo te fuʼu ʼakau ʼo maumauʼi tanā caravane. Kaʼe neʼe ui fenei e Maxwell: “Kia maua ko te ʼu aluʼaga ʼaia neʼe ko te ʼu kiʼi meʼa noa pe ia, pea neʼe mole he temi neʼe ma fia tuku ai tamā selevisi. Neʼe lahi te gaue ʼae neʼe tonu ke fai pea neʼe ma lotomalohi ke ma fakahoko te gaue ʼaia.” Koia neʼe mole hoha ai ia Maxwell mo Emmy, pea ʼaki te tokoni ʼo ni kaumeʼa lotoʼofa neʼe nā toe faʼu tonā kiʼi ʼapi feʼaveʼaki.
ʼI totatou temi faigataʼa ʼaeni, ko te toko lau ʼi miliona kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ʼe natou toe faʼafai mo lotolelei ke natou fai ni sakilifisio maʼa Sehova. Ohage ko te ʼu pionie ʼae neʼe tou talanoa ki ai, ʼe tou fakatotonu ke tou hoko atu te gaue faifakamafola ʼo kaku ki te temi ʼae ka ui ai anai e Sehova kua ʼosi te gaue.
a ʼI te temi nei kua fakahigoa ko Te Minisitelio ʼo Te Puleʼaga.
b ʼI te temi ʼaia, tokolahi ʼi te kau pionie neʼe mole ʼi ai hanatou gaue fakamalama. Kaʼe neʼe totogi lelei te ʼu tohi Fakatohi-tapu maʼa natou, koia ʼi tanatou tufa te ʼu tohi ʼaia neʼe natou maʼu ai he kiʼi falā. Pea ʼaki te falā ʼaia, neʼe feala ke natou taupau tonatou maʼuli.