Mubongulu Malongi Madi mu Nzingulu ayi Kisalu Thuadusulu yi Lukutukunu
5-11 NGONDA YIKUMI
KIUKA KIDI MU DIAMBU DI NZAMBI | ESODU 31-32
“Bika Kubuongimina Zinzambi Zinkaka”
(Esodu 32:1) Bo bawu bamona ti Mose waba kala kisina kuna mongo, dikabu dioso dikutakana vaba Aloni ayi bankamba: ‘Ndoko! Wutuvangila nzambi muingi yiba vantual’itu, kibila tusa zaba ko mambu mbi mabe mamonikina Mose, dibakala di tubotula ku ntoto wu Ngipiti.’
w09 15/5 11 ¶11
Yonzuka mu Kiphevi Kibila Kilumbu ki Yave Kima Fikama”
11 Dilenda ba diambu diphasi kusadila mambu tunlongukanga mu Kibibila ayi tulenda luta mona phasi kusalila mawu bo tumviokila mu ziphasi. Dedi, vasa vioka ko beni thangu bo Yave kakula basi Isaeli mu buvika ku Ngipiti, bawu batona ‘kuyungutila Mose’ ayi baba ‘thotanga Yave thangu zioso’. Kibila mbi? Mu kibila ki kukhambu ku nlangu wu kunua. (Esodu 17:1-4) Vasa vioka ko zingonda wadi tona bavanga luwawanu na Yave lutedi kutumamana mamoso nandi kaba kamba, bawu bayiza bangusa nsiku wu Yave wutedi kubika kubuongimina zinzambi zinkaka. (Esodu 24:3, 12-18; 32:1, 2, 7-9) Bukiedika ti bawu bavanga mawu, kibila Mose waba kala kisina ku mongo Holebi muingi kutambula zithuadusulu kuidi Yave? Bukiedika ti bawu baba yindula ti basi Amaleki bankuiza banuanisa diaka ayi bawu basinkuiza banunga ko kibila Mose, mutu waba kuba sadisanga kasa bako yawu? (Esodu 17:8-16) Ḿba, vayi kheti bobo, bawu basa tumamana ko. (Mavanga 7:39-41) Mvuala Polo wulubula Baklisto muingi babika bua mu ntambu wu batu bakhambu tumukina, dedi bo basi Isaeli bavangila mu kibila ki boma, bo baba kota ku ntoto Yave kaba kanikisa.—Ebeleo 4:3, 11.
(Esodu 32:4-6) Nandi wubonga wola batuala, wusiutisa yawu ayi wuvanga kitumba ki muana ngombi. Bosi bawu batona kutuba: ‘A Isaeli, awuwu nandi nzambi’aku wuku botula ku ntoto wu Ngipiti.’ 5 Bo Aloni kamona mawu, nandi wuvanga kikuma va ndeko kitumba beni. Bosi wuba kamba: ‘Yono tumvanga nkungi kuidi Yave.’ 6 Mu kilumbu kilanda bavana minkhayilu miviku ayi minkhayilu mi kithuadi. Bosi dikabu dioso bakala muingi badia ayi banua.
w12 15/10 25 ¶12
Tumukina Nzambi Ayi Baka Ndandu mu Zikhanu Ziandi
12 Yave wuvanga khonzo’andi yi luwawanu lu nsiku kavanga na basi Isaeli, bo katuadisa thungulu yi nzo yinlongo ayi bo kasikika kinganga Nzambi muingi batu ba masumu bamfikama. Vayi basi Isaeli bazimbakana ti bakivana kuidi Nzambi ayi thangu zioso baba fuemisanga “Mutu Wunlongo Wu Isaeli.” (Minkunga 78:41) Dedi, bo Mose kaba tambula zithuadusulu ku mongo Sinai, basi Isaeli basa bue nunga ko kuba mvibudulu ayi kiminu kiawu mu Yave kitona kudekuka kibila bayindula ti Mose wuba yekula. Diawu bavangila kitumba ki wola ki muana ngombi ayi batuba: A Isaeli, awuwu nandi Nzambi’aku, wu kubotula ku ntoto wu Ngipiti. (Esodu 32:1, 4) Bosi bavanga nkungi baveka batedila, “nkungi kuidi Yave”. Mu nkungi beni, bawu babuongimina ayi bavana minkhayilu kuidi kitumba beni kivangulu kuandi mu mioko mi batu. Bo Yave kamona mawu nandi wukamba Mose: ‘Bawu babe vekuka mu nzila yiba kamba badiatila.’ (Esodu 32:5, 6, 8) Kiadi ayi kiunda kuzaba ti tona mu thangu beni, basi Isaeli babasa salilanga ko luwawanu bavanga na Yave.—Zintalu 30:2.
(Esodu 32:9, 10) Yave wukamba diaka Mose: “Yidi mu kumona ti dikabu adiodi badi bankua matingu. 10 Bika kuthula nkaku muingi yiba bunga mu nganzi’ama, ayi yala kukitula nkangu wunneni.”
‘Nani Widi ku Khonzo yi Yave?’
14 Basi Isaeli bazaba ti kubuongimina bitumba diba diambu dimbi va mesu ma Yave. (Esodu 20:3-5) Kiunda beni, bila batona kubuongimina mu thinu kitumba ki muana ngombe wu wola bavanga! Bawu basa tumamana ko lutumu lu Yave, mvandi bakivuna baveka bo bayindula ti Yave wukhidi ku khonzo’awu kheti mu mambu baba vanga. Aloni wutedila mbuongimini yi kitumba beni ‘nkungi kuidi Yave.’ Mbi Yave kavanga? Nandi wukamba Mose ti dikabu ‘dima vola masumu’ ayi ditatuka mu nzila Nandi ‘kaba kamba badiatila.’ Yave wudasuka beni ayi wutomba kubunga dikabu dioso.—Esodu 32:5-10.
Bakula Kiuka Kisuama mu Diambu di Nzambi
(Esodu 31:17) Kiawu kiala ba kidimbu kinkadidila kuidi minu ayi dikabu di Isaeli, kibila mu bilumbu bi sambanu, Yave wuvanga diyilu ayi ntoto, vayi mu kilumbu ki sambuadi, nandi wuvunda muingi kabaka mangolo.’”
“Vadi Thangu Muingi Kusala Ayi Muingi Kuvunda”
4 Mu kuzaba ti Yave ayi Yesu bansalanga beni, mansundula ti tulendi vunda ko? Ndamba. Yave kavonganga ko, diawu katombilanga ko kuvunda. Vayi Kibibila kintuba ti bo kamana kuvanga diyulu ayi ntoto, “nandi wuvunda mu kisalu kiandi.” (Esodu 31:17) Mawu mansundula ti Yave wubika theti kuvanga biuma ayi wubotula thangu muingi kunyunga biuma kavanga. Yesu mvandi wusala beni bo kaba va ntoto. Vayi nandi wubotula thangu muingi kuvunda ayi kudia na bakundi.—Matai 14:13; Luka 7:34.
(Esodu 32:32, 33) Buabu ma kuba mu luzolo luaku, wuba lemvukila mu masumu mawu; ngie kukhambu zola kuvanga mawu, buna kubula dizina diama mu buku wusonika.” 33 Vayi Yave wukamba Mose: “Yala kubula to mu buku’ama dizina di mutu wunsumuka va mesu mami.”
w87 9/1 29
Biuvu bi Mintangi
Bo Nzambi kansonika dizina di mutu mu buku yi moyo, mawu masinsundula ko ti dizina di mutu beni dilendi kubulu ko ayi kafueti baka to luzingu lu mvu ka mvu. Matedi basi Isaeli, Mose wuyuvula Yave: ‘Buabu ma kuba mu luzolo luaku, wuba lemvukila mu masumu mawu; ngie kukhambu zola kuvanga mawu, buna kubula dizina diama mu buku wusonika’ Nzambi wumvutudila: ‘Yala kubula to mu buku’ama dizina di mutu wunsumuka va mesu mami.’ (Esodu 32:32, 33) Kheti Nzambi besonika dizina di mutu mu buku’andi, vayi na kukhambu kuntumukina voti na kukuekula kiminu kiandi, buna Nzambi kalenda kubula dizina diandi mu buku yi luzingu.—Nzaikusu 3:5.
Matangu ma Kibibila
(Esodu 32:15-35) Então, Moisés voltou-se e desceu do monte com as duas tábuas do Testemunho nas mãos. As tábuas estavam escritas de ambos os lados —frente e verso. 16 As tábuas eram obra de Deus, e a escrita era a escrita de Deus, gravada nas tábuas. 17 Quando Josué começou a ouvir o barulho do povo a gritar, disse a Moisés: “Há um som de batalha no acampamento.” 18 Contudo, Moisés disse:“Não é o som de um canto de vitória,Nem é o som de lamento por uma derrota;Ouço o som de outro tipo de canto.” 19 Assim que Moisés se aproximou do acampamento e viu o bezerro e as danças, ficou furioso e ele atirou ao chão as tábuas que estavam nas suas mãos, despedaçando-as no sopé do monte. 20 Pegou no bezerro que tinham feito, queimou-o no fogo e triturou-o; espalhou-o, então, sobre a água e fez com que os israelitas a bebessem. 21 E Moisés disse a Arão: “O que é que este povo te fez para que trouxesses tamanho pecado sobre eles?” 22 Arão respondeu: “Não fiques furioso, meu senhor. Sabes muito bem que o povo tem uma inclinação para o mal. 23 Eles disseram-me: ‘Faz-nos um deus que vá à nossa frente, pois não sabemos o que aconteceu a este Moisés, o homem que nos tirou da terra do Egito.’ 24 Por isso, eu disse-lhes: ‘Quem tiver enfeites de ouro deve tirá-los e dar-mos.’ Então, atirei o ouro ao fogo e saiu este bezerro.” 25 Moisés viu que o povo estava fora de controlo, porque Arão os tinha deixado sem controlo, e isso deixou-os expostos à vergonha perante os seus inimigos. 26 Então, Moisés pôs-se à entrada do acampamento e disse: “Quem está do lado de Jeová? Que venha até mim!” E todos os levitas se reuniram à sua volta. 27 Ele disse-lhes: “Assim disse Jeová, o Deus de Israel: ‘Ponha cada um de vocês a sua espada na cintura e percorra o acampamento, de entrada a entrada, matando o irmão, o vizinho e o amigo.’” 28 Os levitas fizeram o que Moisés tinha ordenado. Assim, naquele dia, cerca de 3000 homens foram mortos. 29 Moisés disse então: “Hoje, ponham-se de parte para o serviço de Jeová, pois cada um de vocês agiu contra o seu próprio filho e contra o seu próprio irmão; hoje, ele irá conceder-vos uma bênção.” 30 Logo no dia seguinte, Moisés disse ao povo: “Cometeram um pecado muito grande e, agora, eu subirei ao encontro de Jeová, para ver se posso reparar o vosso pecado.” 31 Portanto, Moisés voltou a Jeová e disse: “Que grande pecado cometeu este povo! Fizeram para si um deus de ouro. 32 Agora, porém, se for da tua vontade, perdoa-lhes o seu pecado; senão, por favor, apaga-me do livro que escreveste.” 33 No entanto, Jeová disse a Moisés: “Apagarei do meu livro aquele que tiver pecado contra mim. 34 Agora, vai, guia o povo para o lugar de que te falei. O meu anjo irá à tua frente; e, no dia em que eu exigir uma prestação de contas, trarei punição sobre eles por causa do seu pecado.” 35 Então, Jeová começou a atingir o povo com uma praga por terem feito o bezerro —o bezerro que Arão fez.
12-18 NGONDA YIKUMI
KIUKA KIDI MU DIAMBU DI NZAMBI | ESODU 33-34
“Zikhadulu Zimboti zi Yave”
(Esodu 34:5) Bosi Yave wukulukila mu dituti, wumfikama ayi wuyamikisa dizina di Yave.
it-2 466-467
Dizina
Bivangu bituvana bivisa ti Nzambi widi vayi bituzabikisanga ko dizina diandi. (Minkunga 19:1; Loma 1:20) Kuzaba dizina di Nzambi kuisinsundula ko to kuzaba phila bakuntedilanga. (2 Lusansu 6:33) Kunsundula kuzaba mutu wuvuidi dizina beni—zikhanu ziandi, mambu kamvanganga ayi zikhadulu ziandi dedi buntubila Kibibila. (Dedikisa mawu na mambu madi mu 1 Mintinu 8:41-43; 9:3, 7; Nehemia 9:10) Mawu mamonikina Mose, dibakala Yave kazaba mu dizina voti kaba kinkundi kingolo. (Esodu 33:12) Mose wutambula luaku lu kumona nkembo wu Yave ayi kukuwa bo bayamikisa dizina diandi.’ (Esodu 34:5) Bo bayamikisa dizina di Nzambi, basa bue vutukila ko to kutanguna diawu, vayi batubila zikhadulu ziandi ayi mambu nandi kamvanganga. Mutu wuyamikisa mawu wutuba: “Yave, Yave, Nzambi nkua kiadi, nkua mvibudulu, nlembami, widi luzolo lukuikama ayi nkua kiedika, wummonisanga luzolo lukuikama kuidi bivevi di bivevi bi batu, wunlemvukilanga zinzimbala ayi masumu ma batu banlevulanga nsiku. Vayi kabikilanga ko bobo mutu widi foto, bila wala tuadisa lufundusu mu zinzimbala zi matata kuidi bana, kuidi batekolo, kuidi mbandu yintatu ayi mbandu yinna.” (Esodu 34:6, 7) Bobuawu mvandi, nkunga wu Mose wuntuba ti ‘yala yamikisa dizina di Nzambi’, wummonisa mambu kavangila basi Isaeli ayi phila mutu mbi nandi kadi.—Deutelonomi 32:3-44.
(Esodu 34:6) Yave waba viokila vantual’andi ayi waba tuba: “Yave, Yave, Nzambi nkua kiadi, nkua mvibudulu, nlembami, widi luzolo lukuikama ayi nkua kiedika,
w09 1/5 18 ¶3-5
Yave Wukizabikisa
Bo Yave kakizabikisa, nandi wutuba mvandi ti widi ‘nkua kiadi ayi mvibudulu’. (lutangu 6) Nlonguki wumueka wu Kibibila wutuba ti kikuma ki kiebeleo basadila muingi kutubila ‘nkua kiadi’, kidi kidedakana na luzolo tata kadi mu bana bandi. Kikuma bansadilanga muingi kutubila mvibudulu, kidi kidedakana na kikuma kinkaka bansadilanga muingi kutubila mabanza mutu kambanga bo kantomba kukabila kiuma kimueka kuidi mutu widi tsatu. Mawu ma tuvana lufiatu ti Yave wunkiebanga bisadi biandi dedi bo tata kankiebilanga zitsatu zi bana bandi—mu luzolo—Minkunga 103:8, 13.
Yave mvandi wutuba ti widi mutu ‘wunlembami’. (lutangu 6) Nandi kasi ko kifu ki kufika fueminanga bisadi biandi. Vayi nandi wummonisanga mvibudulu, ba kuvanga zimzimbala ayi wunteminanga muingi baludika mavanga mawu.—2 Petelo 3:9.
Bosi nandi wutuba ti widi luzolo lukuikama ayi nkua kiedika.” (lutangu 6) Luzolo lukuikama, yidi khadulu yi luvalu kibila yawu yinnatanga Yave kuba kinkundi kifikama na dikabu diandi. (Deutelenomi 7:9) Yave mvandi widi tho yi kiedika. Nandi kavunanga ko ayi vasiko mutu wulenda kumvuna. Bo kadi Nzambi yikiedika, befu tulenda ba lufiatu mu mambu kantumbanga kubunda mvandi zikhanu ziandi mu bilumbu binkuiza.—Minkunga 31:5.
(Esodu 34:7) Wummonisanga luzolo lukuikama kuidi bivevi di bivevi bi batu, wunlemvukilanga zinzimbala ayi masumu ma batu banlemvulanga nsiku. Vayi kabikilanga ko bobo mutu widi foto, bila wala tuadisa lufundusu mu zinzimbala zi matata kuidi bana, kuidi batekolo, kuidi mbandu yintatu ayi mbandu yinna.”
w09 1/5 18 ¶6
Yave Wukizabikisa
Diambu dimueka dinkinza Yave kantomba mvandi befu tuzaba didi, nandi ‘wunlemvukilanga zinzimbala ayi masumu mitu’. (lutangu 7) Nandi widi wukubama muingi kulemvukila batu banyonga masumu mawu. (Minkunga 86:5) Vayi mawu masinsundula ko ti Yave wuntalanga kuandi to mambi. Nandi wusudikisa ti ‘wala fundisa bankua mambi’. (lutangu 7) Bo kadi mutu wusonga, Nzambi kalasa talanga ko to bankua mambi mu khambu bafundisa. Diawu tulenda ba lufiatu ti bankua mambi bala fundusu va mesu ma Yave mu kibila ki mambu bamvanganga.
Bakula Kiuka Kisuama mu Diambu di Nzambi:
(Esodu 33:11) Yave waba kolukanga na Mose buka bawu bakimona, dedi bo mutu kankolukilanga na mutu yandi. Bo Mose kavutuka ku nzo ngoto, Yosua kisadi kiandi muana Nuni, kasa basika ko ku nzo ngoto.
(Esodu 33:20) Vayi nandi wubuela tuba: ‘Wulendi mona ko kizizi kiama, kibila vasiko mutu kalenda kumbona ayi kutatamana wumonyo.’
w04 15/3 27 ¶5
Mambu Mankinza Madi mu Buku yi Esodu
Esodu 33:11, 20—Mu phila mbi Yave kaba kolukilanga na Mose ‘buka bawu bakimona’? Mawu mansundula ti bawu baba kinkundi kifikama. Mose waba kolukanga na mvuala wu Nzambi ayi waba tambulanga zithuadusulu ziaba kuizilanga kuidi Yave. Vayi Mose kasa mona ko Yave, kibila vasi ko mutu kalenda mona Nzambi ayi kutatamana wumonyo.’ Diawu tulenda ba lufiatu ti Yave kasa koluka ko na Mose, kibila Kibibila kintuba ti zimbasi zisamuna nsiku beni mu nzila mvuala.—Ngalatia 3:19.
(Esodu 34:23, 24) “Khumbu zitatu mu kadika mvu, babakala boso, bafueti monika vantuala Mfumu Yave, Nzambi yi Isaeli. 24 Kibila yala kukisa mimvila mioso miala ba vantual’aku, yala todisa ntoto’inu ayi valasa ba ko mutu wala zinina tsi’aku bo wala kuenda mu khumbu zitatu mu mvu muingi kuemonika va vantuala Yave Nzambi’aku.
w98 1/9 20 ¶5
Vanganga Theti Biuma Bilutidi Nkinza
Khumbu zitatu mu mvu, basi Isaeli ayi bankaka baba kalanga yawu, baba tumukinanga nsiku wu kukuenda ku nzo yinlongo. Bawombo mu bawu baba natanga bakazi ayi bana bawu, kibila bazaba ti kubuongimina Yave, luba luaku lu kukindisa kiphevi ki makanda mawu. Vayi nani waba kiebanga zinzo ziawu ayi zitsola ziawu mu thangu bawu baba kuendanga kue buongimina Yave? Yave wukanikisa: ‘Valasa ba ko mutu wala zinina tsi’aku bo wala kuenda mu khumbu zitatu mu mvu muingi kuemonika vantuala Yave Nzambi’aku.’ (Esodu 34:24) Vaba tombulu muingi basi Isaeli bamonisa kiminu mu kubika biuma biawu muingi kutula mambu ma kiphevi vantuala. Bukiedika ti Yave wuvanga mambu kakanikisa? Ngete, nandi wuvanga mawu!
Matangu ma Kibibila
(Esodu 33:1-16) Jeová disse ainda a Moisés: “Vai, segue adiante com o povo que tiraste da terra do Egito, para a terra a respeito da qual jurei a Abraão, a Isaque e a Jacó, dizendo: ‘Vou dá-la à vossa descendência.’ 2 Enviarei um anjo à vossa frente e expulsarei os cananeus, os amorreus, os hititas, os perizeus, os heveus e os jebuseus. 3 Vai para uma terra que mana leite e mel. No entanto, não irei no vosso meio, pois vocês são um povo obstinado, e eu poderia exterminar-vos pelo caminho.” 4 Quando o povo ouviu estas palavras duras, começou a chorar, e ninguém usou enfeites. 5 Jeová disse a Moisés: “Diz aos israelitas: ‘Vocês são um povo obstinado. Num só instante eu poderia passar no vosso meio e exterminar-vos. Agora, permaneçam sem os vossos enfeites, enquanto vejo o que vou fazer convosco.’” 6 Portanto, a partir do monte Horebe, os israelitas não voltaram a colocar os seus enfeites. 7 Moisés pegou então na sua tenda e armou-a fora do acampamento, a certa distância do acampamento, e chamou-lhe tenda de reunião. Todo aquele que consultava Jeová ia à tenda de reunião, fora do acampamento. 8 Quando Moisés ia à tenda, todo o povo se levantava e ficava à entrada da sua própria tenda, e eles seguiam Moisés com os olhos até que ele entrasse na tenda. 9 Assim que Moisés entrava na tenda, a coluna de nuvem descia e ficava à entrada da tenda, enquanto Deus falava com Moisés. 10 Quando todo o povo via a coluna de nuvem parada à entrada da tenda, cada um se curvava à entrada da sua própria tenda. 11 Jeová falava com Moisés face a face, assim como um homem fala com outro homem. Quando Moisés retornava ao acampamento, Josué, filho de Num, seu servo e ajudante, não saía da tenda. 12 Moisés disse então a Jeová: “Dizes-me: ‘Guia este povo’, mas não me deixaste saber quem enviarás comigo. Além disso, disseste: ‘Conheço-te por nome, e achaste favor aos meus olhos.’ 13 Por favor, se achei favor aos teus olhos, faz-me saber os teus caminhos, para que eu te conheça e continue a achar favor aos teus olhos. Lembra-te também de que esta nação é o teu povo.” 14 Por conseguinte, ele disse: “Eu próprio irei contigo e dar-te-ei descanso.” 15 Então, Moisés disse-lhe: “Se tu mesmo não fores também connosco, não nos faças partir. 16 Como é que se saberá que achei favor aos teus olhos, eu e o teu povo? Não será por ires connosco, para que se veja que eu e o teu povo somos diferentes de qualquer outro povo à face da terra?”
19-25 NGONDA YIKUMI
KIUKA KIDI MU DIAMBU DI NZAMBI | ESODU 35-36
“Yave Wutuvananga Nduenga Muingi Tuvanga Kisalu Kiandi”
(Esodu 35:25, 26) ‘Bakieto boso baba fisu, babuela mioko mu kisalu, ayi bavanga minsinga minomba, miampumbu, mibenga ayi minsinga mi linu. 26 Ayi bakieto boso baba nduenga mu ntima batona kutunga mika mi nyitu yi mamemi.
w14 15/12 4 ¶4
Yave Wutuvananga Nduenga Muingi Tuvanga Kisalu Kiandi
Diambu diluta tuadisa mayangi kuidi Yave, bisiko biuma bawu bavana vayi phila bakivanina muingi kubuela mioko mu mbuongimini yikiedika. Bawu mvawu basadila thangu’awu mu kisalu beni. Kibibila kintuba ti ‘bakieto boso baba fisu, babuela mioko mu kisalu’. Kiawu kintuba mvandi ti ‘bakieto boso baba nduenga mu ntima batona kutunga mika mi nyitu yi mamemi’. Mvandi, Yave wuvana Besaleli ‘nduenga, phisulu ayi nzayilu yi kuvanga bisalu bioso bi mioko’. Diawu Besaleli ayi Yobabi banungina kuvanga bisalu bioso Yave kaba vana.—Esodu 35:25, 26, 30-35.
(Esodu 35:30-35) Bosi, Mose wukamba basi Isaeli: “Talanu, Yave besola Besaleli muana Uli, ntekulu wu Huli wubutukila mu nkunu wu Yuda. 31 Nandi bemwesa phevi yi Nzambi muingi yimvana nduenga phisulu ayi nzayilu yi kuvanga bisalu bioso bi mioko, 32 muingi kukubika kisalu kinkuiza vangama, muingi kusadila wola palata ayi bisengu, 33 muingi kubula mamanya ayi kusadila mamanya mu ziphila zioso. 34 Kuidi nandi ayi kuidi Yobabi wubutukila mu nkunu Dani, Yave wuwesa mu mintima miawu phevi yi kulongisa bankaka. 35 Nandi wuba vana nduenga muingi bavanga mintindu mioso mi bisalu bi mioko, bi kufikula mu kusadila minsinga minomba, miampumbu, mibenga minsiga mi linu ayi minsinga miphembi. Babakala abobo, bala kubika kisalu kioso ayi bala vanga mvandi mintindu mioso mi bisalu.
w11 15/12 18 ¶6
Phevi yi Nzambi Yituadisa Bisadi Biandi Bikuikama mu Thangu Yikhulu
6 Mambu mamonikina Besaleli, wuzinga mu thangu Mose, mammonisa buidi phevi yinlongo yilenda sadila mu mutu. (Tanga Esodu 35:30-35.) Besaleli wutambula kiyeku ki kutuama ntuala mu kuvanga bisalu bitedi nzo yinlongo. Bukiedika ti nandi waba zabanga kuvanga kisalu beni ava kutambula kiyeku akiokio? Ḿba, vayi kisalu kitsuka kavanga kiba ki kuvanga biliki ku Ngipiti. (Esodu. 1:13, 14) Buidi Besaleli kankuiza nungina kuvanga kiyeku akiokio? Yave wumwesa phevi yinlongo muingi kaba nduenga, phisulu ayi nzayilu muingi kukubika kisalu beni ayi kuvanga mintindu mioso mi bisalu bi mioko . . . ayi kuvanga mintindu mioso mi bisalu.” Kioso kuandi kisalu Besaleli kazaba kuvanga, phevi yinlongo yimbuela phisulu mu kuvanga kiawu. Momawu mambu mamonikina Yobabi. Bawu bayiza pisuka beni mu kisalu batambula ayi baba longisanga bankaka bisalu beni. Bukiedika, Yave wuba sadila muingi kulonga bankaka.
(Esodu 36:1, 2) “Besaleli wunkuiza sala va kimueka na Yobabi ayi babakala boso badi fisu, bo Yave kabe vana nduenga, phisulu ayi nzayilu yi kuvangila bisalu bioso binlongo, dedi bo Yave kabe tubila.” 2 Mose wutela Besaleli, Yobabi ayi babakala boso baba fisu, bo Yave kavana nduenga ayi baboso baba mintima mikubama muingi kukivana mu kisalu.
w11 15/12 19 ¶7
Phevi yi Nzambi Yituadisa Bisadi Biandi Bikuikama mu Thangu Yikhulu
7 Kuzaba ti biuma Besaleli ayi Yobabi bavanga bidukisa mimvu miwombo, kidi kivisa kimmonisa ti bawu batuadusu mu phevi yinlongo. Kheti bo vavioka 500 di mimvu, baba salilanga biuma bawu bavanga. (2 Lusansu 1:2-6) Besaleli ayi Yobabi basa sonika ko mazina mawu mu biuma bawu bavanga dedi bumvangilanga batu bawombo bubu, vayi bawu bavana nzitusu yoso kuidi Yave.—Esodu 36:1, 2.
Bakula Kiuka Kisuama mu Diambu di Nzambi:
(Esodu 35:1-3) Bosi Mose wutuba: ‘Alulu luawu lutumu Yave kabe vana. 2 ‘Mu sambanu di bilumbu lulenda salanu kuinu, vayi kilumbu ki sambuadi kifueti ba kinlongo kuidi benu, kilumbu ki kuvunda ayi kukivana kuidi Yave. Woso mutu wunkuiza sala mu kilumbu akiokio kafueti fua.3 Mu kilumbu ki kisabala mulendi tatika ko mbazu mu zinzo zinu’’
w05 15/5 23 ¶14
Zaba Zinzila zi Yave
14 Tulanga mambu ma kiphevi va theti. Dikabu di Isaeli basa ba ko nsua wu kutula zitsatu ziawu vantuala mambu ma kiphevi ayi kukivana to muingi kuvanga bisalu biawu bi lumbu ka lumbu. Yave wubieka kilumbu ki kisabala kinlongo ayi baba sadilanga to kilumbu beni muingi kumbuongimina. (Esodu 35:1-3; Zintalu 15:32-36) Mvandi, mu kadika mvu, baba botulanga thangu muingi kuvanga zikhutukunu zinneni zinlongo. (Levitiku 23:4-44) Baba vangilanga mawu muingi kubambukila moyo phila Yave kamonisina mangolo mandi, phila kaba vukisila ayi kuvutula matondo mu mamboti moso kaba kuba vangilanga. Kuvanga mawu kuaba kuba sadisanga kutumamana Yave, kumonisa luzolo luawu mu nandi, ayi kudiatila mu zinzila ziandi. (Deutelenomi 10:12, 13) Ayi bubu, Baklisto boso balenda baka ndandu mu zithuadusulu Yave kaba vana.—Ebeleo 10:24, 25.
(Esodu 35:21) Bosi, baboso baba ‘mintima mikubama’, ayi ‘baba mintima mimboti’, bavana minkhayilu kuidi Yave ku nzo yi lukutukunu, muingi bavangila bisalu bioso ayi bikhutu binlongo.
w00 1/11 29 ¶1
Kuba Kifu ki Kukaba Kuntualisanga Mayangi
Yindula mayangi basi Isaeli bamona. Kheti bawu batovuka beni mu buvika, bawu bayiza kulu ayi bayiza baka kimvuama kiwombo. Buidi bamuena bo baba dinda muingi bavana minkhayilu? Bawu basa ba ko buimi, vayi basadila kimvuama kiawu muingi kubuela mioko mbuongimini yikiedika, bika ti mu kukuika, vayi mu ntima woso! Basa zimbakana ko ti Yave nandi wuba sadisa kubaka kimvuama beni. Diawu bazibudila mioko mu kuvana palata, wola ayi bibulu biawu. Mu kuba ‘mintima mikubama’ bawu ‘bayenda kuevana minkhayilu kuidi Yave’.‘Phevi’awu yiba nata kuvana minkhayilu mi kithuadi kuidi Yave.’—Esodu 25:1-9; 35:4-9, 20-29; 36:3-7.
Matangu ma Kibibila
(Esodu 35:1-24) Mais tarde, Moisés reuniu toda a assembleia de Israel e disse: “Isto é o que Jeová ordenou que se fizesse: 2 Podem trabalhar por seis dias, mas o sétimo dia será sagrado para vocês, um sábado de completo descanso dedicado a Jeová. Todo aquele que trabalhar nesse dia será morto. 3 Não acendam fogo em nenhuma das vossas casas no dia de sábado.” 4 Moisés disse ainda a toda a assembleia de Israel: “Isto é o que Jeová ordenou: 5 ‘Recolham dentre vocês uma contribuição para Jeová. Que todos os de coração disposto tragam uma contribuição para Jeová: ouro, prata, cobre, 6 linha azul, lã roxa, fio escarlate, linho fino, pelos de cabra, 7 peles de carneiro tingidas de vermelho, peles de foca, madeira de acácia, 8 óleo para as lâmpadas, bálsamo para fazer o óleo de unção e o incenso perfumado, 9 pedras de ónix e outras pedras para serem colocadas no éfode e no peitoral. 10 “‘Venham todos os que forem habilidosos dentre vocês e façam tudo o que Jeová ordenou: 11 o tabernáculo com a sua tenda e a sua cobertura, os colchetes e as armações, as travessas, as colunas e as bases com encaixe. 12 a Arca com os seus varais, a tampa e a cortina de separação; 13 a mesa com os seus varais, todos os seus utensílios e os pães da proposição; 14 o candelabro para a iluminação com os seus utensílios, as suas lâmpadas e o óleo para a iluminação; 15 o altar do incenso com os seus varais; o óleo de unção e o incenso perfumado; a cortina para a entrada do tabernáculo; 16 o altar da oferta queimada com a sua grade de cobre, os seus varais e todos os seus utensílios; a bacia com o seu suporte; 17 os cortinados do pátio, as suas colunas e as suas bases com encaixe, a cortina da entrada do pátio; 18 as estacas de fixação do tabernáculo e as estacas de fixação do pátio com as suas cordas; 19 as vestes finamente tecidas que serão usadas para servir no santuário, as vestes sagradas para Arão, o sacerdote, e as vestes dos seus filhos, para servirem como sacerdotes.’” 20 Assim, toda a assembleia de Israel se retirou da presença de Moisés. 21 Então, todo aquele cujo coração o impelia e todo aquele cujo espírito o motivava trouxe a contribuição para Jeová até à tenda de reunião, para todo o serviço lá realizado e para as vestes sagradas. 22 Continuaram a vir, homens e mulheres, todo aquele de coração disposto. Trouxeram pregadeiras, brincos, anéis e outras joias, bem como todo o tipo de objetos de ouro. Todos eles apresentaram a Jeová as suas ofertas de ouro. 23 E todos os que possuíam linha azul, lã roxa, fio escarlate, linho fino, pelos de cabra, peles de carneiro tingidas de vermelho e peles de foca, trouxeram-nos. 24 Todos os que contribuíram com prata ou com cobre trouxeram essa contribuição para Jeová, e todos os que possuíam madeira de acácia trouxeram-na para as diversas partes da obra.
26 NGONDA YIKUMI–1 NGONDA KUMI YIMUEKA
KIUKA KIDI MU DIAMBU DI NZAMBI | ESODU 37-38
“Tsundu yi Bikuma Biba ku Nzo Yinlongo”
(Esodu 37:25) Bosi bavanga kikuma ki kuvikilanga malasi mu mabaya ma acácia. Kiawu kiba zikhonzo zinna, 44,5 di zicentímetro mu kukula na kutola ayi 89 di zicentímetro mu ntela. Ayi muna muawu bakuika ziphoka.
it-1 82 ¶3
Kikuma
Kikuma ki kuvikila malasi. Kikuma ki kuvikila malasi (bakitedilanga mvandi ‘kikuma ki wola’ [Esodu 39:38]) kivangulu mu mabaya ma acácia, va mbata ayi mu zikhonzo zinna bavinda wola. Batula zifikula ziaba zungidila va mbata. Kikuma kiba 44,5 di zicentimetro mu kadika khonzo ayi kiba 89 di zicentimetro mu kukula ayi mvandi muba ziphoka batula mu yilu zikhonzo zinna. Bavanga makongi muadi ma wola ma kukosilanga minti baba sadilanga muingi kunanguna kiawu. Minti beni, mivangulu mu mabaya ma acácia bavinda wola. Makongi beni batula mawu kutsi zifikula ziwola zizungidila kikuma. (Esodu 30:1-5; 37:25-28) Baba vikanga malasi mamboti khumbu wali mu kilumbu va kikuma beni; theti va memi, bosi va builu. (Esodu 30:7-9, 34-38) Kheti khumbu zinkaka baba sadilanga kiuma ki kuvikila malasi mu bibuangu binkaka, vayi baba kisadilanga mu kithuadi na kikuma ki kuvikila malasi. (Levitiku 16:12, 13; Ebeleo 9:4; Nzaikusu 8:5; dedikisa mawu na 2 Lusansu 26:16, 19) Kikuma ki kuvikila malasi kiba ku khati kibuangu kinlongo va ndeko nledi waba kabulanga kibuangu kinlongo ayi kibuangu kilutidi kinlongo. Diawu khumbu zinkaka bantubilanga ti kiawu kiba ‘vantuala kasu yi luwawanu’.—Esodu 30:1, 6; 40:5, 26, 27.
(Esodu 37:29) Wuvanga mvandi nzeta yinlongo yi kubiekila ayi malasi madiodila madi mfimbu yimboti bakubika buboti.
it-1 1195
Malasi
Muingi kuvanga malasi malongo, basadila minkhayilu basi Isaeli bavana. (Esodu 25:1, 2, 6; 35:4, 5, 8, 27-29) Muingi kuzabikisa Mose buidi bu kuvangila mawu, Yave wunkamba: ‘Sadila biuma abibi bidi mfimbu wumboti: Sitakete, amabele, ngalabanu, maka madiodila mambasisanga muisi. Biabioso bifueti ba kitezu kimueka. Ayi fueti sobikisa biawu muingi wuvanga malasi madi mfimbu yimboti dedi bo bamvangilanga mafuta ma nyitu. Wufueti tula tsalu, mafueti ba madiodila, ayi manlongo. Ayi fueti tuta nkadu mu biawu muingi biba buka mfundu mfundu ayi kutula mawu va ndeko mabaya basonika Kumi di Zithumu ku nzo yinlongo ayi kuawu minu yala bela vantual’aku. Mafueti ba manlongo kuidi benu. Muingi kumonisa ti mawu mafueti sadulu to ku nzo yinlongo, diawu Yave katubila: ‘Va kumonika mutu wunkubika malasi amomo, muingi kafimbula mawu, kafueti fua.’—Esodu 30:34-38; 37:29.
(Esodu 38:1) Nandi wuvanga kikuma ki kuvikilanga minkhayilu mu mabaya ma acácia. Kiawu kiba zikhonzo zinna 2,2 di zimetro mu kukula ayi mu kutola, ayi yiba 1,3 di zimetro mu ntela.
it-1 82 ¶1
Kikuma
Bikuma bi Nzo Yinlongo. Bo batunga nzo yinlongo, Yave wutuma mvandi muingi batunga bikuma biodi. Kitheti, kiawu baba tedilanga kikuma ki kuvikila minkhayilu (baba tedilanga mvandi ‘kikuma ki kisengo’ [Esodu 39:39]) kivangulu mu mabaya ma acácia kiba zikhonzo zinna ayi kisa ba ko kifuku ni kivinda mu khati. Kiawu kiba 2,2 di zimetro mu kukula na mu kutola ayi kiba 1,3 di zimetro mu ntela na ziphoka ziba mu yilu zikhonzo zinna. Bavinda kisengu kisiuta mu zikhonzo zioso zi kikuma beni. Batula mvandi mu khati kikuma beni kianga kivangulu mu kisengu, vayi ‘va khati tsika’. Batula mvandi makongi manna va kikuma beni mu khonzo kianga, ayi ḿba baba sadilanga makongi beni muingi kukosa minti mivangulu mu mabaya ma acácia bavinda kisengu kisiutu baba salilanga muingi kunangunina kikuma beni. Mawu ḿba mansundula ti batobula zikhonzo ziwadi zi kikuma beni muingi bakosa kianga, ayi muawu bakobikila makongi manna. Vayi vadi mua disuasuana mu phila batu ba luzabu banyindudilanga, kibila bawombo banyindudilanga ti kubotula kuandi to makongi bakobika mu kianga, vaba mvandi makongi mankaka batula mu kikuma ayi mawu baba salilanga muingi kunanguninanga kikuma beni. Basadila bisengu bisiutu muingi kuvanga zipá zi kubotudilanga mbufu, bibobola bi kutudilanga menga ma bibulu, minsomo mi kubaludilanga zimbizi ayi biuma bi kutudilanga mbazu.—Esodu 27:1-8; 38:1-7, 30; Zintalu 4:14.
Bakula Kiuka Kisuama mu Diambu di Nzambi
(Esodu 37:1) Bosi Besaleli wusadila mabaya ma acácia muingi kuvanga kasu. Yawu yiba 111 di zicentímetro mu kukula, 67 zicentímetro mu kutola ayi 67 di zicentímetro mu ntela.
(Esodu 37:10) Bosi nandi wusalila mabaya ma acácia muingi kuvanga meza. Yawu yiba 89 di zicentímetro mu kutola 67 zicentímetro mu ntela.
(Esodu 37:25) Bosi bavanga kikuma ki kuvikilanga malasi mu mabaya ma acácia. Kiawu kiba zikhonzo zinna, 44,5 di zicentímetro mu kukula na kutola ayi 89 di zicentímetro mu ntela. Ayi muna muawu bakuika ziphoka.
it-1 36
Acácia
Minti mi acácia mimbanga beni zitsendi ziwombo mu bitafi. Matafi amomo madi kifu ki kudengananga na matafi ma minti minkaka mi acácia ayi mimbanga buka muanzu. Diawu Kibibila kinsadilanga kikuma shit·timʹ kinsundula kikhuku ki minti amiomio. Miawu milenda dukisa 6 nati 8 di zimetro mu ntela, vayi mimmonikanga kuandi buka mua minti. Mimbutanga meza malebila, biteka ayi mua makundi. Zindiula voti nkanda nti widi wunomba ayi widi beni wungolo, mabaya mandi madi beni kizitu ayi makotanga ko zitselele. Mu bibila abiobio ayi mu kuzaba ti mimbanga beni ku thandu, diawu vabela tsuakulu kusadila miawu muingi kutungila nzo yinlongo ayi biabioso biba kuna. Basadila mvandi mawu muingi kuvanga kasu yi luwawanu (Esodu 25:10; 37:1), meza yi mapha (Esodu 25:23; 37:10), bikuma (Esodu 27:1; 37:25; 38:1), minti muingi kunanguninanga bikuma (Esodu 25:13, 28; 27:6; 30:5; 37:4, 15, 28; 38:6), makunzi ayi minledi mi kufukilanga va muelo (Esodu 26:32, 37; 36:36), minti batungila nzo yoso (Esodu 26:15; 36:20) ayi zindonga zinneni (Esodu 26:26; 36:31).
(Esodu 38:8) Bo bakieto baba sadilanga va muelu nzo yilongo bavana lumuenu luawu lu kisengu, nandi wusalila luawu muingi kuvanga dibola dinneni di kisengu.
w15 4/1 15 ¶4
Ngie Zebi?
Lumuenu bansadilanga bubu, luidi beni disuasuana na lumuenu baba sadilanga mu thangu yikhulu. Baba luta salilanga biuma binlezamanga muingi kuvanga lumuenu, dedi, palata, wola ayi bisengu. Viasi yitheti Kibibila kintubila matedi lumuenu, yidi bo baba tunga nzo yinlongo yiba ku thandu. Bakieto bawu bavana lumuenu basadila muingi kuvanga dibola dinneni dinlongo ayi biuma biaba simbidila diawu. (Esodu 38:8) Ḿba baba siutisanga theti lumuenu muingi kusalila luawu mu phila yinkaka.
Matangu ma Kibibila
(Esodu 37:1-24) Depois, Bezalel fez a Arca de madeira de acácia. Esta tinha dois côvados e meio de comprimento, um côvado e meio de largura, e um côvado e meio de altura. 2 Ele revestiu-a de ouro puro por dentro e por fora, e fez uma moldura de ouro à sua volta. 3 Depois, fez-lhe quatro argolas de ouro fundido, para que ficassem acima dos quatro pés, com duas argolas de um lado e com duas argolas do outro lado. 4 A seguir, fez varais de madeira de acácia e revestiu-os de ouro. 5 Então, introduziu os varais nas argolas nas laterais da Arca, para que a Arca fosse carregada. 6 Fez a tampa de ouro puro. Esta tinha dois côvados e meio de comprimento e um côvado e meio de largura. 7 E fez dois querubins de ouro batido a martelo em ambas as extremidades da tampa. 8 Um querubim ficava numa extremidade e o outro querubim ficava na outra extremidade. Fez os querubins em ambas as extremidades da tampa. 9 Os dois querubins estendiam as asas para cima, cobrindo a tampa com as asas. Ficavam de frente um para o outro, com o rosto voltado para a tampa. 10 Então, ele fez a mesa de madeira de acácia. Esta tinha dois côvados de comprimento, um côvado de largura e um côvado e meio de altura. 11 Revestiu-a de ouro puro e fez uma moldura de ouro à sua volta. 12 A seguir, fez ao redor da mesa uma borda da largura da mão e fez uma moldura de ouro ao redor da borda. 13 Além disso, fez-lhe quatro argolas de ouro fundido e colocou as argolas nos quatro cantos, onde estavam fixados os quatro pés. 14 As argolas ficavam perto da borda, e através delas passariam os varais usados para carregar a mesa. 15 Então, ele fez os varais que serviriam para carregar a mesa. Estes foram feitos de madeira de acácia e revestidos de ouro. 16 Depois, fez de ouro puro os utensílios que ficavam na mesa: os pratos, as taças, e as tigelas e jarras com as quais se derramariam ofertas de bebida. 17 De seguida, fez o candelabro de ouro puro. Fez o candelabro de ouro batido a martelo. A base, a haste, os cálices, os botões e as flores formavam uma só peça. 18 Da haste saíam seis braços: três braços de um lado e três braços do outro lado. 19 Em cada braço, de um lado, havia três cálices em forma de flor de amêndoa, alternando-se entre botões e flores; e em cada braço, do outro lado, havia três cálices em forma de flor de amêndoa, alternando-se entre botões e flores. Assim foram feitos os seis braços que saíam da haste do candelabro. 20 E na haste do candelabro havia quatro cálices em forma de flor de amêndoa, alternando-se entre botões e flores. 21 Havia um botão debaixo do primeiro par de braços que saíam da haste, um botão debaixo do segundo par de braços, e um botão debaixo do último par de braços; assim se fez com os seis braços que saíam da haste do candelabro. 22 Os botões, os braços e todo o candelabro foram feitos para ser uma só peça de ouro puro, batido a martelo. 23 E ele fez de ouro puro as suas sete lâmpadas, os seus apagadores e os seus braseiros. 24 Usou um talento de ouro puro para fazer o candelabro e todos os seus utensílios.