BIBLIOTECA NI NUU LU INTERNET Watchtower
Watchtower
BIBLIOTECA NI NUU LU INTERNET
diidxazá
  • BIBLIA
  • PUBLICACIÓN
  • REUNIÓN
  • ¿Ñee dxandíʼ zanda gacané esperanza laanu lu xquendanabáninu la?
    ¡Gutaná! 2004 | abril 22
    • ¿Ñee dxandíʼ zanda gacané esperanza laanu lu xquendanabáninu la?

      NAPA Daniel chii iza ne maʼ zinebe ti iza de huarabe de cáncer. Neca ca doctor ne familia stibe guniʼcaʼ maʼ qué ziándabe, peru laabe guníʼ íquebe ziándabe ne zaniisibe ne zuyúbibe modo guidxélabe ti remediu ni gusianda cáncer. Cabeza Daniel chiguuya ti doctor especialista de cáncer ni napa que laa. Peru ora bedandá dxi que, maʼ qué ñanda ñé doctor que. Bizulú Daniel biree gana ne guizáʼ guyuu triste ne despué de chupa chonna gubidxa gútibe.

      Ti doctor ni runi estudiar ximodo zanda guniná o gacané esperanza binni nga guníʼ ni bizaaca Daniel riʼ. Zándaca huayunadiágaluʼ huazaaca tuuxa binni ni bizaaca Daniel riʼ. Guzéʼtenu ejemplu stiʼ ca binnigola ni mayaca gatiʼ. Nuu de laacaʼ ribézacaʼ guedaguuya ti familia sticaʼ laacaʼ, ne inque si maʼ biiyacabe familia ni cabézacabe que, ráticabe. ¿Xii nga racané laacabe guni huantárcabe dede ora gueeda familia stícabe yaʼ? ¿Ñee esperanza ca nga ni rusibani laacabe la?

      Nuu stale doctor runi cré zanda guchaa xquendanabani ti binni dede chuʼ nazaaca pa gapa esperanza. Peru cadi guiráʼ doctor runi cré zacá ni. Nuu de laacabe ná gastiʼ diʼ ti prueba ni huayuni ca científicu ni gusihuinni zacá ni. Runi crécabe ca guendahuará ca nga runiná laanu ne qué zanda gacané esperanza binni para guianda.

      Maʼ raca stale iza nga de runi cré binni neca gapa esperanza, qué zanda gacaneni laa. Raca jma de chupa mil iza, filósofo griegu ni láʼ Aristóteles guníʼ: «Ni riníʼ xcaandaʼ si binni nga esperanza». Ne cadi tan xadxí guníʼ Benjamin Franklin caadxi diidxaʼ ne cadxiichi guníʼ zedandá dxi zati binni ne qué ziuu dxi guʼyaʼ ni cabeza guizaaca.

      Peru ¿xii nga esperanza yaʼ? ¿Ñee dxandíʼ racaneni binni guni sentir galán la? o casi ñaca ti bacaandaʼ si ni? ¿Ñee nuu xiixa razón ni zacané laanu guni crenu dxandíʼ zacané esperanza ca laanu chuʼnu nayecheʼ ne nazaaca la?

  • ¿Xiñee caquiiñeʼ gápanu esperanza?
    ¡Gutaná! 2004 | abril 22
    • ¿Xiñee caquiiñeʼ gápanu esperanza?

      ¿XI nizaaca pa qué nuniti Daniel esperanza? Hombrehuiiniʼ ni huará de cáncer ni bizéʼtenu lu primé artículo que, ¿ñee ñándabe ne nibánirube la? Nin binni ni jma napa esperanza qué niníʼ ñándabe o nibánirube. Cadi guiaandaʼ laanu, neca risaca gapa binni esperanza peru cadi ti remediu ni.

      Lu ti entrevista bíʼnicabe doctor Nathan Cherney guníʼ cadi jneza nga gábicabe tuuxa ni napa ti guendahuará ni maʼ qué rianda guiníʼ ique de qué zianda. Laabe guniʼbe: «Huadúʼyadu modo rabi caadxi hombre xheelaʼ xiñee qué guiníʼ íquecaʼ ziándacaʼ o ziuucaʼ jma galán. Cadi galán nga guiníʼ ique binni zacá, purtiʼ ora cadi cayanda ti binni huará la? casi ñaca nininu laa napa donda purtiʼ lu náʼ nga nuu guianda».

      Stale stipa nga runi ti binni ora cudxiilú xiixa guendahuará ni maʼ qué rianda. Nga runi, cadi galán diʼ nga gabi familia stiʼ binni ni huará ca laa, laa napa donda purtiʼ cadi cayanda. Pur ni maʼ bizéʼtenu riʼ, ¿ñee rábiluʼ qué lica racané esperanza ca binni la?

      Racané pue. Doctor Cherney ni bizéʼtenu que, nácabe ti especialista ni ruyubi modo cadi guni sufrir binni ora napa xiixa guendahuará malu. Caadxi especialista ná nabé racané ca tratamientu stícabe chuʼ binni gana, dede ca ni maʼ huará ne maʼ qué zanda guianda. Nuu prueba ni rusihuinni zanda gacané esperanza ca binni ni huará.

      Pabiáʼ racané gapa binni esperanza

      Ti doctor ne periodista láʼ W. Gifford-Jones ni biʼniʼ investigar ximodo zanda gacanécabe tuuxa ni huará ne maʼ chigati ora cúʼcabe gana laa guníʼ: «Naca esperanza ca ti terapia ni racané binni». Ora cúʼcabe gana ti binni ni huará racaneni laa gapa esperanza ne guni sentir galán. Ti estudiu ni guca lu iza 1989 bisihuínnini ca binni ni huará ni guluucabe gana laacaʼ gunda bibánicaʼ xcaadxi. Neca sti investigación ni bíʼnicabe despué ná qué ñanda diʼ nibánicabe xcaadxi. Peru pur guiráʼ estudiu ni huayaca maʼ bihuinni ca binni ni huará ni riguucabe gana laacaʼ huaxiéʼ rápacaʼ yuubaʼ ne qué raca deprimircaʼ que xcaadxi binni ni qué riguucabe gana laacaʼ.

      Guidúʼyanu ximodo rusihuinni ti estudiu ni bíʼnicabe, ora guiníʼ ique binni zieni laa galán huaxiéʼ raca huará. Peru ti binni ni puru si caníʼ ique cadi jneza zaree ca cosa ca laa jma nagueenda raca huará de corazón. Bíʼnicabe ti prueba né jma de ti mil chonna gayuaa hombre ne gunabadiidxacabe laacaʼ ximodo ruuyacaʼ xquendanabánicaʼ. Gudiʼdiʼ si chii iza bidiicabe cuenta jma de doce por ciento de ca hombre que guca huaracaʼ de corazón ne mayoría de ca ni guca huará que nabé riníʼ íquecaʼ cadi jneza zaree ca cosa ca laacaʼ. Ti doctora especialista lá Laura Kubzansky guníʼ: «Stale tu ná ora guiníʼ ique zieni laa galán jma riuu nazaaca, peru estudiu riʼ maʼ bisihuínnini dxandíʼ racané guiníʼ ique tobi zieni laa galán purtiʼ riuu jma nazaaca ne qué raca huará de corazón».

      Stale investigación maʼ bisihuinni ca ni riníʼ ique cadi nazaaca nuu, jma rindaa para guianda de ti operación que ca ni riníʼ ique nuu galán. Laaca maʼ bihuinni jma xadxí ribani tuuxa ni riníʼ ique puru si cosa galán. Ti estudiu ni bíʼnicabe caadxi binnigola rusihuínnini modo runi sentircaʼ ora cúʼcabe gana laacaʼ. Ora gúdxicabe caadxi binnigola nuu xpiaanicaʼ ne nápacaʼ stale experiencia, jma guyuucaʼ gana dede jma derechu guzacaʼ. Jma nagueendaca gúpacaʼ stipa que ñúnicaʼ ejerciciu doce semana.

      ¿Xiñee jma riuu binni nazaaca ora gapa esperanza o guiníʼ ique cosa galán? Neca qué riene chaahuiʼ ca doctor ne ca científicu ximodo peʼ nga runi guendabiaaniʼ ne cuerpu stinu dxiiñaʼ, peru pur ni maʼ biʼniʼ investigar ca especialista ca zanda guiníʼcabe dxandíʼ racané esperanza ca binni. Ti neurologo guníʼ: «Ora nuu ti binni nayecheʼ la? huaxiéʼ estrés napa ne ndiʼ racané para chuʼ xcuerpu nazaaca. Ndiʼ nga sti cosa ni zanda gacané chuʼ binni nazaaca».

      Zándaca nacubi ndiʼ para caadxi doctor, psicólogo ne científicu, peru maca nanna ca binni ruundaʼ Biblia ni. ¿Xiñee yaʼ? Purtiʼ raca casi chonna mil iza, bicaa rey Salomón ca diidxaʼ riʼ: «Ti ladxidóʼ nayecheʼ la? racané para guianda ra gucaná, peru ti binni nuu triste la? rirá stipa stiʼ» (Proverbios 17:22). ¡Biaʼsi ca diidxaʼ riʼ! Cadi nani ti ladxidóʼ nayecheʼ la? rusianda guiráʼ guendahuará, sínuque racaneni «para guianda ra gucaná».

      Purtiʼ pa ñaca esperanza ca ti medicina, ¿cadi dxandíʼ guiráʼ doctor nudiini la? Maʼ bidúʼyanu racané esperanza ca laanu chuʼnu nazaaca, peru nuuni xcaadxi modo zanda gacaneni laanu.

      Ximodo racané guiníʼ ique binni zaree ca cosa ni chiguni jneza que ora guiníʼ ique qué zareeni laa jneza

      Maʼ biʼniʼ investigar ca científicu modo racané guiníʼ ique ti binni zaree ca cosa ni chiguni jneza, casi ora chiguni estudiar, chiguni dxiiñaʼ o quite ti deporte. Guzéʼtenu ti ejemplu, bíʼnicabe ti prueba né ti equipu de gunaa ni ruxooñeʼ. Biʼniʼ estudiar ca entrenador hasta pabiáʼ zanda guni huantárcabe, ne laaca biʼniʼ entrevistárcabe ca gunaa riʼ para gúʼyacabe hasta pabiáʼ riníʼ íquecabe zuni huantárcabe. Bihuinni biʼniʼ ca gunaa riʼ biaʼ guníʼ íquecaʼ chigúnicaʼ, jma que biaʼ guníʼ ique ca entrenador que ñúnicabe. ¿Xiñee gucané esperanza gúpacabe para biʼniʼ huantárcabe yaʼ?

      Laaca maʼ bihuinni ximodo qué racané guiníʼ ique binni cosa ni cadi galán o guiníʼ ique qué zanda guni xiixa. Biaʼ lu iza 1960 biʼniʼ estudiar ca científicu caadxi maniʼ ne binni, ne bíʼyacabe laacaʼ riziidicaʼ guiníʼ íquecaʼ qué zanda gúnicaʼ xiixa. Guzéʼtenu ti ejemplu, bíʼnicabe ti prueba né caadxi binni ni guluucabe ndaaniʼ ti cuartu ra cayaca ruidu ne gúdxicabe laacaʼ zanda gucueezacaʼ ruidu ca pa quiecaʼ caadxi botón modo maca nexheʼ gácani, guirácabe gunda bíʼnicabe ni.

      Ngueca bíʼnicabe né xcaadxi binni, peru cumu qué ñanda nucueezacabe ruidu que la? bireecabe gana. Ne lu xcaadxi prueba que la? maʼ qué lica ninácabe ñúnicabe gastiʼ purtiʼ guníʼ íquecabe maʼ qué zanda gucueezacabe ruidu que. Peru primé grupu ni bizéʼtenu que la? qué ñabayucaʼ.

      Ti doctor ni láʼ Martin Seligman ni gucané para guca ca prueba riʼ, biʼniʼ estudiarbe ximodo racané guiníʼ ique binni zanda guni xiixa que ora guiníʼ ique qué zanda gúnini. Bidiibe cuenta ora riníʼ ique binni qué zanda guni xiixa, jma raca nagana para laa gúnini o dede qué randa rúnini. Sicaríʼ guníʼ Seligman: «Maʼ ziniaʼ venticincu iza de cayuneʼ estudiar ndiʼ ne maʼ bidieeʼ cuenta ora riníʼ ique binni laa napa donda pur ca cosa malu ni rizaaca ne siempre zapa guendanagana neca guni xiixa para guni chaahuini, rapa jma guendanagana que ca ni qué riníʼ ique zacá».

      Zándaca para stale binni nacubi ndiʼ, peru para ca ni ruundaʼ Biblia la? maca nanna cani. Sicaríʼ ná Biblia: «Pa guireeluʼ gana ora cadíʼdiluʼ ra nagana, zará stipa stiluʼ» (Proverbios 24:10). Zacá ni, Biblia rusiidiʼ ora guiníʼ ique tuuxa qué zanda guni xiixa, riree gana ne maʼ qué rúnini. Yanna, ¿xi zanda gúninu para maʼ cadi guiníʼ íquenu zacá, sínuque gápanu esperanza ne guiníʼ íquenu zaree ca cosa ca jneza yaʼ?

      [Imagen]

      Guizáʼ riuu binni gana ora gapa esperanza

  • Cadi guiníʼ íqueluʼ qué zanda gúniluʼ xiixa
    ¡Gutaná! 2004 | abril 22
    • Cadi guiníʼ íqueluʼ qué zanda gúniluʼ xiixa

      ¿XI RINÍʼ íqueluʼ ora guidxaagaluluʼ guendanagana? Pur modo riníʼ íquenu rusihuínninu pa nácanu ti binni ni riníʼ ique zanda guni xiixa o qué zanda guni ni. Guiranu rápanu guendanagana. Peru ¿xiñee nuu tu riguixhe ique gudxiilú cani sin guiree gana ne nuu tu riníʼ ique qué zanda gudxiilú cani yaʼ?

      Guzéʼtenu ti ejemplu, guníʼ ique cuyúbiluʼ dxiiñaʼ. ¿Ximodo ñuni sentirluʼ pa nisaanaluʼ solicitud stiluʼ ti lugar ne qué niniʼnécabe lii yaʼ? Zándaca nidxiichiluʼ ne niníʼ íqueluʼ maʼ qué ziuu dxi guidxélaluʼ dxiiñaʼ o dede guiníʼ íqueluʼ qué iquiiñeluʼ para gúniluʼ xiixa purtiʼ si qué nudiicabe lii dxiiñaʼ ca. Ora guiníʼ ique binni zacá, ribeeni gana laa.

      ¿Xi zanda gúniluʼ?

      ¿Ximodo zanda gusaana de guiníʼ íqueluʼ zacá ya? Primé la? biiyaʼ xi rucaa lii guiníʼ íqueluʼ zacá. De racá biʼniʼ stipa guchaaluʼ modo riníʼ íqueluʼ. Guníʼ ique: «¿Ñee qué niniʼnécabe naa purtiʼ qué iquiiñeʼ la? o purtiʼ cuyúbicabe ti binni ni nanna xiixa dxiiñaʼ ni qué zanda guneʼ la?».

      Ante guiníʼ íqueluʼ qué iquiiñeluʼ para gúniluʼ xiixa, guníʼ ique pa zacá lii lu guiráʼ cosa, casi ora quixhe íqueluʼ guiziidiluʼ de Dios o pur modo runi tratarluʼ familia stiluʼ ne ca xhamíguluʼ. Cadi guiníʼ íqueluʼ qué zaree guiráʼ ni gúniluʼ jneza. ¿Ñee dxandíʼ nga qué ziuu dxi guidxélaluʼ ti dxiiñaʼ la? Nuu xcaadxi cosa ni zanda gacané lii gusaana de guiníʼ íqueluʼ zacá.

      Guníʼ ique ca cosa ni zanda gúniluʼ

      Lu ca últimu iza ni maʼ gudiʼdiʼ ca, maʼ bisiene caadxi investigador racané esperanza ca laanu ugaandanu xiixa meta lu xquendanabáninu. Peru cadi ngasi nga modo racané esperanza ca laanu, lu sti artículo ca zadúʼyanu ximódoruʼ zanda gacaneni laanu. Peru pa chinándanu ni guníʼ ca investigador ca la? zanda gúninu guiráʼ ni quixhe íquenu lu xquendanabáninu.

      Para gúʼyaluʼ zanda ugaandaluʼ ti meta la? zanda quíxheluʼ tobi ni cadi gaca nagana para lii gúniluʼ. Pa gúʼyaluʼ qué ganda ugaandaluʼ ni la? guníʼ ique xi clase meta racaláʼdxiluʼ ugaandaluʼ. Peru ante gúniluʼ ni, guníʼ ique: «¿Ñee napaʼ xiixa meta la?». Pur tantu riuu xhiiñanu, nin tiempu gápanu para guiníʼ íquenu xi racaláʼdxinu ugaandanu lu xquendanabáninu o xii nga ni jma risaca para laanu. Lu Biblia zeeda ti conseju ni zanda gacané laanu, cayábini laanu caquiiñeʼ ganna chaahuinu xii nga ni jma risaca para laanu (Filipenses 1:10).

      Ora maʼ nánnanu xii nga ca cosa ni jma risaca, zanda cuinu xi racaláʼdxinu gúninu primé. Zanda quixhe íquenu gúninu ni ná Dios, gúninu xiixa né familia stinu o gúninu xiixa ni jma riuuláʼdxinu. Peru jma galán pa cadi quíxhenu stale meta, sínuque chupa chonna si ca ni rábinu zanda gúninu nagueenda ti cadi guireʼnu gana ne guiníʼ íquenu qué zanda gúninu. Yanna, para ganda ugaandanu xiixa meta jma naroʼbaʼ la? caquiiñeʼ gúninu ni chaahuidugá ti cadi gácani nagana para laanu.

      Nuu ti dichu ná pa nápaluʼ gana gúniluʼ xiixa la? zanda gúniluʼ ni. Ne biaʼsi peʼ nga ni nani, purtiʼ para ganda ugaandanu xiixa ni naguixhe íquenu la? caquiiñeʼ guiale de laanu gúninu ni ne para guni sentirnu zacá la? caquiiñeʼ guidúʼyanu pabiáʼ risaca ca meta ni naguixhe íquenu ugaandanu ne pabiáʼ zanda gacaneni laanu. Zándaca zadxaagalunu xiixa guendanagana, peru cadi gudiʼnu lugar cueeni gana laanu, sínuque gudxíʼlunu ni.

      Peru cadi ti modo si zanda ugaandanu ti meta, sínuque nuu stale modo zanda ugaandanu cani. Escritor C. R. Snyder, ni biʼniʼ investigar xiñee risaca gapa binni esperanza guníʼ zanda guyúbinu gadxé gadxé modo para ugaandanu ti meta, purtiʼ pa qué ganda ugaandanu ni de ti modo la? zanda gúninu ni sti modo.

      Snyder guníʼ laaca galán gánnanu pora guchaʼnu de meta purtiʼ pa maʼ biraruʼ ni bíninu ne qué ganda ugaandanu ni la? zareʼnu gana. Peru pa guchaʼnu ni pur stiʼ meta ni rábinu zanda gúninu, záparunu esperanza.

      Lu Biblia zeeda sti ejemplu ni zanda gacané laanu. Guidúʼyanu ni bizaaca rey David, gucaláʼdxibe nucuibe ti templu para Jehová, Dios stibe, peru gudxi Jehová laabe cadi laadibe ngue chigucuibe templu que, sínuque xiiñibe Salomón. ¿Ñee bidxiichi rey David ne gucuá tema gucuinu la? Coʼ, sínuque bichaabe ni naguixhe íquebe gúnibe, gudixhe íquebe guyúbibe ca material ni chitiné templu que para gacanebe xiiñibe (1 Reyes 8:17-19; 1 Crónicas 29:3-7).

      Yanna, neca peʼ gúninu stipa para cadi gunítinu esperanza ne quixhe íquenu ugaandanu ca meta stinu, zándaca ziuu ora zuni sentirnu cayaadxaʼ laanu gápanu esperanza pur ca cosa cadi nuu lu nanu guni chaahuinu ni nabé runiná binni, casi guendapobre, guerra, injusticia, guendahuará ne guendaguti. ¿Xi zanda gúninu para cadi cuee ca ndiʼ gana laanu yaʼ?

      [Imagen]

      Pa qué gudiicabe lii ti dxiiñaʼ, ¿ñee zaníʼ íqueluʼ qué ziuu dxi guidxélaluʼ dxiiñaʼ la?

      [Imagen]

      Bichaa rey David ni naguixhe ique guni

  • ¿Paraa zanda guidxélanu esperanza?
    ¡Gutaná! 2004 | abril 22
    • ¿Paraa zanda guidxélanu esperanza?

      Bixuiʼlú málasi gulezadxí reló stiluʼ ne cuyúbiluʼ tu guni chaahuini. Maʼ bíʼyaluʼ nuu stale anunciu ne gadxé gadxé ni riníʼ cada tobi de laacani, peru málasi gúnnaluʼ tobi de ca vecinu stiluʼ nga bizáʼ reló ni nápaluʼ ca, ne maʼ gúdxibe lii zanda guni chaahuibe ni sin quíxeluʼ laabe gastiʼ. Yanna huaxa maʼ nánnaluʼ paraa ndiʼ chineluʼ reló stiluʼ, ¿njaʼ?

      Zeeda gaca reló ca casi esperanza ni nápaluʼ, pa gúʼyaluʼ maʼ cará esperanza stiluʼ casi rizaaca né stale binni tiempu riʼ, ¿tu ra nuu zanda cheluʼ para gacané lii yaʼ? Stale binni riníʼ zanda gacanecaʼ lii guni chaahuiluʼ ca guendanagana stiluʼ, peru qué randa racanecaʼ binni ne gadxé gadxé ni riniʼcaʼ. ¿Xiñee qué guidxíñaluʼ ra nuu ni bizáʼ binni para gapa esperanza yaʼ? Biblia ná «cadi zitu diʼ nuube de cada tobi de laanu» ne nuube listu para gacanebe laanu (Hechos 17:27; 1 Pedro 5:7).

      ¿Xi riníʼ gapa binni esperanza?

      Maʼ gadxé esperanza ni riete lu Biblia de esperanza ni napa ca doctor, ca científicu ne ca psicólogo tiempu riʼ. Ora riete diidxaʼ esperanza lu Biblia caniʼni gacalaʼdxiʼ o cueza tuuxa guizaaca xiixa nabé galán. Ora napa tuuxa esperanza racalaʼdxiʼ guizaaca xiixa galán ne runi cré dxandíʼ zazaaca ni. Laaca nuu prueba ni rusihuinni dxandíʼ esperanza ni riete lu Biblia ne cadi ti bacaandaʼ ni.

      Casi ngueca nga esperanza ne fe purtiʼ laaca naquiiñeʼ gápanu prueba ni gusihuinni dxandíʼ ni (Hebreos 11:1). Peru Biblia ná maʼ gadxé nga fe ne esperanza (1 Corintios 13:13).

      Guzéʼtenu ti ejemplu, ora rinábanu ti xhamígunu ni nápanu confianza gacané laanu la? nápanu esperanza zúnibe ni ne nápanu fe xhamígunu purtiʼ runibiaʼnu laabe, nacháʼhuibe ne maruʼ huayacanebe laanu. Casi ngueca nga fe ne esperanza peru gadxé cani. Yanna, ¿xi gúninu para gápanu esperanza zacané Dios laanu yaʼ?

      Ni zacané laanu gápanu esperanza

      Zanda gápanu confianza Jehová Dios. Tiempu gucuá Biblia binibiáʼcabe laabe casi esperanza stiʼ Israel (Jeremías 14:8). Gucané Jehová guidxi Israel gápacaʼ confianza laabe ne pur ngue beeda gácabe esperanza sticaʼ. Gucanebe guidxi riʼ gaca esperanza sticaʼ naguidxi ne bíʼnibe ni ra biʼniʼ cumplirbe guiráʼ ca promesa bíʼnibe laacaʼ. Ne Josué, ni gulí Jehová para gaca xaíque stiʼ guidxi Israel guníʼ: «Laatu nanna dxíchitu de guidubi ladxidoʼto ne guidubi xhiálmatu huayaca cumplir guiráʼ ca promesa ni huayabi Jehová, Dios stitu laatu. Maʼ guca cumplir guirácani para laatu. Nin tobi de laacani qué lica huachee» (Josué 23:14).

      Dede yanna qué huachaa Jehová neca maʼ gudiʼdiʼ stale iza. Lu Biblia zeeda ca promesa stibe ne laaca riete ximodo huayaca cumplir cani. Ora ridúʼndanu ca promesa stibe lu Biblia, nuu tiru ridúʼyanu casi ora maʼ guca cumplir cani.

      Ni bizéʼtenu riʼ zacané ni laanu gápanu confianza guiráʼ ni riete lu Biblia. Ora guidúʼndanu xi racalaʼdxiʼ Dios guni pur binni, zaca esperanza stinu jma naguidxi. Apóstol Pablo bicaa: «Guiráʼ ni gucuá dxiqué, gucuá ni para gusiidiʼ ni laanu, ti ora guni huantarnu ne quixhedxí Stiidxaʼ Dios ladxidoʼno la? gápanu esperanza» (Romanos 15:4).

      ¿Xi esperanza cudii Dios laanu?

      ¿Cadi dxandíʼ ora gatiʼ ti familia stinu nga jma caquiiñenu esperanza la? Peru stale binni ora gatiʼ ti familia stiʼ jma raca nagana para laacaʼ gápacaʼ esperanza. Nabé feu guendaguti purtiʼ neca guxóʼñenu de laani, ziuu dxi zugaandani laanu. Nga runi, Biblia ná laani nga «últimu enemigu» stinu (1 Corintios 15:26).

      Yanna, ¿xi esperanza napa ca ni maʼ gutiʼ? Lu versículo riʼ ná guendaguti nga «últimu enemigu» stiʼ binni, peru laaca ruzeeteʼ zedandá dxi zanitilú enemigu riʼ. Jma napa Jehová poder que guendaguti ne stale biaje maʼ bisihuínnibe ni. ¿Ximodo yaʼ? Ra maʼ gundísabe binni de lade gueʼtuʼ. Lu Biblia ná biquiiñeʼ Dios poder stiʼ para gundisaʼ gaʼ binni de lade gueʼtuʼ.

      Ti biaje bidii Jehová poder Jesús para gundisaʼ Lázaro, xhamigu ni nabe nadxii, ni maʼ ziné tapa gubidxa de guti. Qué ñuni Jesús milagru riʼ nagaʼchiʼ, sínuque bíʼnibe ni nezalú stale binni (Juan 11:38-48, 53; 12:9, 10).

      Zándaca guinabadiidxaluʼ xiñee gundísacabe ca binni que de lade gueʼtuʼ pa despué bióʼxhocaʼ ne gúticaʼ. Peru racané ca relatu riʼ laanu chuʼnu seguru dxandíʼ zusibani Dios ca familia stinu ni maʼ gutiʼ ne laani nga tobi de ca esperanza jma galán nápanu.

      Jesús guníʼ: «Naa nga rusibaneʼ gueʼtuʼ, ne naa nga guendanabani» (Juan 11:25). Chigudii Jehová poder laabe para gusibánibe guiráʼ xixé binni ni maʼ guti. Laaca guníʼ Jehová: «Zedandá dxi zunadiaga guiráʼ ca ni nuu ndaaniʼ baʼ voz stibe [stiʼ Cristu] ne zareecaʼ» (Juan 5:28, 29). Nga runi, guiráʼ ca ni maʼ guti, nápacaʼ esperanza guiásacaʼ de lade gueʼtuʼ para guibánicaʼ ndaaniʼ Guidxilayú riʼ dxi gácani ti Paraísu.

      Guníʼ profeta Isaías ca diidxaʼ riʼ para gusiene ximodo nga guiasa binni de lade gueʼtuʼ: «Zabani ca gue’tu’ stiluʼ. Ziasa ca gueʼtuʼ stinneʼ. ¡Laguibani ne lagucaa ridxi tantu cayéchetu, laatu ca ni nuu ndaaniʼ yu! Purtiʼ gupa stiluʼ zeeda gaca casi gupa stiʼ siadóʼ, ne guidxilayú zudii lugar guiree ca gue’tu’ para guibánicaʼ» (Isaías 26:19).

      ¿Cadi dxandíʼ guizáʼ galán promesa riʼ la? Cadi cayuni sufrir ca binni ni maʼ guti, sínuque caziiláʼdxicaʼ ndaaniʼ baʼ sticaʼ ne nuucaʼ ndaaniʼ xquendabiaaniʼ Jehová (Lucas 20:37, 38). Cásica riecheʼ ti familia ora maʼ chigale ti baʼduhuiiniʼ, zacaca ziecheʼ binni ora gúʼyacaʼ guiasa ca familia sticaʼ de lade gueʼtuʼ. Nga runi, neca gatiʼ binni, nuu ti esperanza galán para laacaʼ.

      ¿Ximodo racané esperanza stiʼ Dios laanu?

      Pablo bisiidiʼ pabiáʼ risaca esperanza stinu. Guniʼbe ti parte nabé risaca de armadura stinu nga cascu (1 Tesalonicenses 5:8). ¿Xiñee guniʼbe zacá yaʼ? Purtiʼ tiempu gucuá Biblia, ora rié ca soldadu que lu guerra, primeru riguu íquecaʼ ti gorro de guidi ne despué ti cascu de guiibaʼ. Racané cascu riʼ laacabe para cadi gacaná íquecabe ora chinécabe xiixa golpe. Cásica rapa ti cascu ique ti soldadu, zacaca zapa esperanza stinu xquendabiaaninu ne modo riníʼ íquenu. Pa gaca esperanza stinu naguidxi zuni cumplir Jehová guiráʼ ca promesa stiʼ la? qué zadxíbinu ne qué ziuʼnu xizaa, sínuque zudxíʼlunu ca guendanagana stinu. ¿Cadi dxandíʼ guiranu racaláʼdxinu cuʼ íquenu cascu riʼ la?

      Biquiiñeʼ Pablo stiʼ ejemplu para gusiene ximodo racané esperanza stiʼ Dios laanu. Sicaríʼ bicaabe: «Naaze dxiichiʼ esperanza riʼ xpídanu, cásica rinaaze dxiichiʼ ti ancla barcu» (Hebreos 6:19). Stale biaje bilahua barcu ra zeʼ Pablo, ngue runi gúnnabe pabiáʼ risaca ti ancla. Ora nadipaʼ peʼ ti tormenta, rusábacabe ancla que ndaaniʼ nisadóʼ ne ora maʼ nuuni de xagueteʼ la? rinaaze dxichi ni barcu que, nga racané cadi cheʼ barcu que guriá nisadóʼ, guidxelasaani guié ne gaca dé ni.

      Pa guni crenu dxandíʼ zuni cumplir Dios ca promesa stiʼ, zacané esperanza stinu laanu gudxíʼlunu ca tiempu nagana riʼ. Maʼ biʼniʼ prometer Jehová laanu zedandá dxi maʼ qué zuni sufrir binni, maʼ qué ziuu guerra, cosa malu ne maʼ qué zati binni (biiyaʼ recuadru ni zeeda lu yaza 10). Pa guinaazeʼ dxíchinu esperanza stinu, zacaneni laanu cadi guireʼnu gana, gúninu ni riuulaʼdxiʼ Dios ne cadi gúninu ca cosa cadi jneza runi binni.

      Lii laaca zanda gápaluʼ esperanza ni cudii Jehová, laaca racaláʼdxibe guibániluʼ casi maca gudixhe íquebe ne nápabe gana guilá «guiráʼ xixé binni». ¿Xi naquiiñeʼ gúninu para guilanu yaʼ? Primé cosa ni naquiiñeʼ guni binni nga «guiziidiʼ chaahuicaʼ ni dxandíʼ» (1 Timoteo 2:4). Runi invitardu lii guiziidiluʼ jma de ni rusiidiʼ Stiidxaʼ Dios. Esperanza cudii Dios laanu, jma risácani que intiica esperanza ni rudii binni guidxilayú.

      Cadi guireʼnu, zanda gudii esperanza ni cudii Dios laanu stipa para ugaandanu guiráʼ ni racaláʼdxinu, peru gaca si ni ni riuulaʼdxiʼ Dios (2 Corintios 4:7; Filipenses 4:13). ¿Cadi nga nga esperanza ni jma racaláʼdxinu la? Nga runi, pa guni sentirluʼ caquiiñeʼ gápaluʼ ti esperanza ne cuyúbiluʼ ni la? cadi guireeluʼ gana, zanda guidxélaluʼ ni.

      [Imagen ne cuadru]

      Nuu razón para gápanu esperanza

      Ca textu zeeda lu Biblia riʼ, zacanécani laanu gápanu esperanza:

      ◼ Cayuni prometer Dios laanu zabáninu nayecheʼ

      Lu Stiidxabe ná zaca Guidxilayú riʼ ti paraísu, zabani binni tobi si ne nayecheʼ (Salmo 37:11, 29; Isaías 25:8; Apocalipsis 21:3, 4).

      ◼ Qué rusiguii Dios.

      Nanaláʼdxibe guiráʼ tipu guendarusiguii. Cumu naca Jehová ti Dios nayá la? nga runi qué rusiguii (Proverbios 6:16-19; Isaías 6:2, 3; Tito 1:2; Hebreos 6:18).

      ◼ Napa Dios stale poder.

      Jehová nga Dios ni jma napa poder, nga runi gastiʼ qué zanda gucueeza laabe para guni cumplirbe guiráʼ ca promesa stibe (Éxodo 15:11; Isaías 40:25, 26).

      ◼ Racalaʼdxiʼ Dios guibáninu sin qué chuʼ dxi gátinu.

      (Juan 3:16; 1 Timoteo 2:3, 4.)

      ◼ Nanna Dios zúninu ni jneza.

      Ruuyabe ca cualidad ne ca cosa galán ni rúninu, ne qué ruuyasibe ca cosa cadi jneza rúninu ne ra rucheʼnu (Salmo 103:12-14; 130:3; Hebreos 6:10). Nanna Dios zanda gúninu ni jneza ne riéchebe ora rúninu ni (Proverbios 27:11).

      ◼ Racané Dios laanu ugaandanu ni maʼ gudixhe íquenu.

      Cadi guidxíbinu purtiʼ cudii Dios laanu espíritu santu, stipa jma nadipaʼ ni nuu (Filipenses 4:13).

      ◼ Dios si nga naquiiñeʼ gápanu esperanza.

      Caquiiñeʼ gápanu confianza Jehová purtiʼ qué ziuu dxi uguube laanu triste (Salmo 25:3).

      [Imagen]

      Cásica rapa ti cascu ique binni, zacaca rapa esperanza ca xquendabiaaninu

      [Imagen]

      Cásica ti ancla, pa naaze dxíchinu esperanza stinu, zabáninu galán

      [Ra gucuaacabe imagen]

      Por gentileza de René Seindal/Su concessione del Museo Archeologico Regionale A. Salinas di Palermo

Libru ne revista zapoteco del Istmo (1993-2025)
Biteeguʼ sesión
Bizulú sesión
  • diidxazá
  • Compartir
  • Configuración
  • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
  • Modo iquiiñeʼ ni
  • Política de privacidad
  • Configuración de privacidad
  • JW.ORG
  • Bizulú sesión
Compartir