Referencia para Ni chigaca lu reunión Xhiiñaʼ Dios ne modo nabáninu
3-9 DE SEPTIEMBRE
CA TESORO ZEEDA LU BIBLIA | JUAN 1, 2
«Biʼniʼ Jesús primé milagru stiʼ»
Guyúbinu ca perla ni gaʼchiʼ
nwtsty nota de estudiu para Jn 1:1, TNM
Diidxaʼ: O «Logos». Raríʼ la? riquiiñeʼ diidxaʼ griegu ho-lógos casi título. Zacaca nga riquiiñeʼ ni lu Juan 1:14 ne Apocalipsis 19:13. Biquiiñeʼ Juan título riʼ para guiníʼ de Jesús ante gaca binni guidxilayú, de tiempu biʼniʼ xhiiñaʼ Jiobá lu Guidxilayú casi ti hombre perfectu ne dxi maʼ zeʼ guibáʼ. Jesús nga guníʼ pur Dios, o laabe nga biquiiñeʼ Dios para guiniʼné ca xiiñiʼ espiritual ne ca binni guidxilayú. Nga runi, ante gueeda Jesús lu Guidxilayú riʼ, guniʼné Jiobá binni ne biquiiñebe Diidxaʼ para bíʼnibe ni, ángel ni riníʼ pur laabe (Gé 16:7-11; 22:11; 31:11; Éx 3:2-5; Jue 2:1-4; 6:11, 12; 13:3).
né: Lit., «neza ra». Lu contextu riʼ la?, diidxaʼ griegu pros laaca riníʼ ni chuʼ tuuxa gaxha de ti binni o gapa compañerismu né tuuxa. Laaca caníʼ diidxaʼ riʼ de gadxé gadxé binni, lu casu riʼ la?, Diidxaʼ que ne tobi lucha Dios ni dxandíʼ.
naca Diidxaʼ que ti dios: O «naca Diidxaʼ que divinu [tuuxa ni ruluíʼ Dios]». Né ca diidxaʼ riʼ la?, caníʼ Juan de ti cualidad stiʼ «Diidxaʼ» que (lu griegu ho lógos; biiyaʼ nota de estudiu Diidxaʼ stiʼ versículo riʼ), ne laani nga Jesucristu. Raríʼ caníʼ ni de laabe casi «ti dios», «tuuxa ni ruluíʼ Dios» o «ti ser divinu» purtiʼ nápabe ti puestu nabé risaca lu universu: laabe nga primé Xiiñiʼ Dios ne biquiiñeʼ Dios laabe para bizáʼ guiráʼ ni nuu. Stale traductor la?, runi traducircaʼ ni casi «Diidxaʼ que Dios laa», zacá rúnicabe Jesús biaʼca Dios ni jma napa poder. Peru, nuu stale razón galán para guininu qué ñacalaʼdxiʼ Juan niníʼ naca «Diidxaʼ» que Dios ni jma poder. Primé la?, purtiʼ cásica diidxaʼ ni cá ante ne ni cá despué nayaguiéʼ modo rusihuinni cani ti cosa: «Diidxaʼ» que nuu ni «né Dios». Ne stobi la?, diidxaʼ griegu theós zeeda ni chonna biaje lu ca versículo 1 ne 2. Primé ne guionna diidxaʼ theós riʼ nuu ti artículo definido ante de laaca ni, peru cadi zeeda ni cueʼ guiropa ca. Stale binni ni nanna de tema riʼ nacaʼ nabé risaca detalle riʼ. Ora zeeda artículo definido ante de diidxaʼ theós la?, caníʼ ni de Dios ni jma napa poder, peru, cumu lu frase riʼ gastiʼ ti artículo definido la?, diidxaʼ theós riʼ reeda gaca ni casi ti adjetivo ni rusihuinni ti cualidad stiʼ «Diidxaʼ» que. Nga runi, nuu caadxi traducción stiʼ Biblia lu inglés, lu francés ne alemán runi traducir cani versículo riʼ cásica modo biʼniʼ Traducción del Nuevo Mundo, ra rusihuinni cani naca «Diidxaʼ» que «divinu», «ruluíʼ dios», «ti dios», «tobi casi ti dios» o «ti ser divinu». Biaʼsi ni bizéʼtenu riʼ né ni zeeda lu caadxi traducción nayooxhoʼ stiʼ Evangeliu stiʼ Juan ni guca lu copto sahídico ne lu copto bohaírico (zándaca guca cani lu siglu guionna ne guidapa), lu ca traducción riʼ gadxé gadxé modo guca traducir guiropaʼ diidxaʼ theós ni zeeda lu Juan 1:1. Ca traducción riʼ rusihuinni cani ti cualidad nabé risaca stiʼ «Diidxaʼ» que, ruluíʼ Dios laabe, peru cadi caníʼ diʼ cani biaʼca Bixhózebe laabe, Dios ni jma napa poder. Biaʼsi ni ná versículo riʼ né ni caníʼ Colosenses 2:9 ra ná luguiáʼ Cristu nga «nuu guiráʼ ca cualidad stiʼ Dios» (TNM). Ne casi ná 2 Pedro 1:4, cani chiguni mandarné Cristu guibáʼ laaca zacaacaʼ «ti cuerpu de espíritu» casi stiʼ Dios. Ne lu Septuaginta, nabé riquiiñeʼ diidxaʼ griegu theós para guni traducírcabe ca diidxaʼ hebreu para Dios, (‘el ne ‘elohím), ni zándaca napa significadu riʼ: «nandxóʼ» o «nadipaʼ». Ca diidxaʼ hebreu riʼ riquiiñeʼ cani para guiníʼcabe de Dios ni jma nandxóʼ, de xcaadxi dios o de binni. Pa guininu naca «Diidxaʼ» que «ti dios» o tuuxa ni «nandxóʼ» la? biaʼsi ni né ni caníʼ Isaías 9:6, ra guníʼ profeta riʼ zábicabe Mesías «Dios ni napa poder» cadi «Dios ni jma napa poder», ne zácabe «Padre Eterno» stiʼ guiráʼ ca binni ni gapa ndaayaʼ de guni mandarbe laacaʼ. Né stale gana Bixhózepebe, «Jiobá stiʼ ca ejércitu», zuuyaʼ gaca cumplir ni (Isa 9:7).
nwtsty nota de estudiu para Jn 1:29
Dendxu huiini sti Dios: Despué de guyuunisa Jesús ne biʼniʼ tentar si Binidxabaʼ laa, biʼniʼ presentar Juan Bautista laa casi «Dendxu huiini sti Dios». Ca diidxaʼ riʼ zeeda cani lu textu riʼ si ne lu Juan 1:36 (biiyaʼ sgd ndaa 4, yaza 20, 21). Biaʼsi nga guchaaganu Jesús né ti dendxuhuiiniʼ. Lu Biblia zeeda stale ejemplu de ca xpinni Dios ni biʼniʼ ofrecercaʼ dendxuʼ purtiʼ nánnacaʼ binni ruchee laacaʼ ne nuucaʼ chuʼcaʼ gaxha de laabe. Ca sacrificiu riʼ bisihuinni cani xi chiguni Jesús ra gudii guendanabani sin donda stiʼ pur binni guidxilayú. Diidxaʼ «Dendxu huiini sti Dios» riʼ laaca zeeda ni lu stale relatu stiʼ Stiidxaʼ Dios. Cumu nabé runibiáʼ Juan Bautista ni cá lu Escrituras Hebreas la? ngue runi zándaca ndiʼ nga ni gucaláʼdxibe guiniʼbe: carneru ni biʼniʼ ofrecer Abraham lugar de xiiñiʼ Isaac (Gé 22:13), o dendxuhuiiniʼ stiʼ Pascua ni biʼniʼ sacrificar ca israelita ante guireecaʼ de esclavu Egipto (Éx 12:1-13) o carneru ni raca ofrecer guiráʼ siadóʼ ne huadxí ndaaniʼ guidxi Jerusalén (Éx 29:38-42). Zándaca laaca nanna Juan profecía stiʼ Isaías ra caníʼ Jiobá zié siervu stiʼ casi «ti dendxuʼ ra chigati» (Isa 52:13; 53:5, 7, 11). Ora bicaa apóstol Pablo primé carta stiʼ ra nuu ca binni de Corinto guníʼ naca Jesús «pascua stinu», o dendxuhuiiniʼ stiʼ Pascua (1Co 5:7, TNM). Ne apóstol Pedro guníʼ naca rini stiʼ Cristu ni «jma sicarú, casi rini stiʼ ti dendxuhuiiniʼ ni nazaaca ne nayá» (1Pe 1:19, TNM). Ne lu lenguaje figuradu stiʼ libru stiʼ Apocalipsis, ora ruzeeteʼ ni maʼ naca Jesús rey la?, riquiiñeʼ ni diidxaʼ «Dendxu huiini» jma de veinticinco biaje (biiyaʼ caadxi ejemplu: Ap 5:6; 6:1; 7:9; 12:11; 13:8; 14:1; 15:3; 17:14; 19:7; 21:9; 22:1).
10-16 DE SEPTIEMBRE
CA TESORO ZEEDA LU BIBLIA | JUAN 3, 4
«Biʼniʼ predicar Jesús ti gunaa samaritana»
nwtsty nota de estudiu para Jn 4:6
ma bidxaga be: Biaje riʼ si nga ruzeeteʼ Stiidxaʼ Dios «ma bidxaga» Jesús. Zándaca biaʼ galaa dxi nga hora ruzeeteʼ textu riʼ: a las doce. Ne zándaca guzá Jesús guidubi siadóʼ que dede valle stiʼ Jordán (Judea) hasta Sicar (Samaria), ti neza de subida ni napa 900 metru o jma (biiyaʼ sgd ndaa 4, yaza 20, 21).
Guyúbinu ca perla ni gaʼchiʼ
nwtsty nota de estudiu para Jn 3:29
xhamigu novio: Ca tiempu gucuá Biblia que, ti buen amigu stiʼ novio que nga raca representante legal stibe, ne laca laa nga runi organizar guendaxheelaʼ que. Pur laabe nga gunda bichaganáʼ ca novio que. Dxi gaca guendaxheelaʼ que la?, rié guiráʼ ca binnilidxi novia que ra lidxi novio o ra lidxi bixhoze novio que, ra chigaca guendaxheelaʼ que. Ne ora maʼ cayaca guendaxheelaʼ que, nabé nayecheʼ runi sentir xhamigu novio riʼ ora gunadiaga stidxi novio que guiniʼné novia que, purtiʼ zaqué nga rihuinni bíʼnibe dxiiñaʼ stibe jneza. Bichaaga Juan Bautista laa casi «xhamigu novio». Jesús nga casi novio que ne ca discípulo que nga casi ti novia simbólica. Biʼniʼ preparar Juan Bautista ti neza para Mesías ora biʼniʼ presentarbe ca primé binni ni chigaca casi «novia» que Jesucristu (Jn 1:29, 35; 2Co 11:2; Ef 5:22-27; Ap 21:2, 9). Biʼniʼ si «xhamigu novio» que xhiiñaʼ la?, maʼ beeda guiaanabe atrá, o maʼ qué nisácabe stale. Ngue runi, ora bizeeteʼ Juan de Jesús ne de laa la? guníʼ: «Cada dxi naquiiñe quiba be jma ne naa guieteʼ» (Jn 3:30).
nwtsty nota de estudiu para Jn 4:10
nisa ni rudii enda nabani: Lit., «nisa nabani». Diidxaʼ griegu riʼ riquiiñeʼ ni literalmente para guiníʼcabe nisa ni cuxooñeʼ, ti manantial o nisa stiʼ ti bizé ni zeeda de ti corriente nisa ni nuu ndaaniʼ yú. Nga runi, qué zanda diʼ guchaaganu «nisa nabani» riʼ né nisa ni daʼ ndaaniʼ ti cisterna. Lu Levítico 14:5, diidxaʼ hebreu ni raca traducir casi «nisa ni cuxooñeʼ» napa ni significadu literal riʼ: «nisa nabani». Lu Jeremías 2:13 ne 17:13, ridúʼndanu Jiobá nga manantial o «ra cadá nisa nabani», raríʼ caníʼ ni de nisa simbólicu ni rudii guendanabani. Ora guniʼné Jesús samaritana que, biquiiñeʼ diidxaʼ «nisa nabani» en sentidu figuradu, peru gunaa que la? ruluíʼ biene caniʼbe de nisa literal daʼ ndaaniʼ bizé que (Jn 4:11).
17-23 DE SEPTIEMBRE
CA TESORO ZEEDA LU BIBLIA | JUAN 5, 6
«Yenanda Jesús de guidubi ladxidoʼloʼ»
nwtsty nota de estudiu para Jn 6:10
Ne gurí cabe [...], biaʼsi gaayu mil hombre: Mateo si nga evangelista ni ruzeeteʼ de ca gunaa ne xcuidi nuu dxi guca milagru riʼ (Mt 14:21). Zándaca biyaanaʼ Jesús jma de quince mil binni dxi biʼniʼ milagru riʼ.
nwtsty nota de estudiu para Jn 6:14
profeta: Stale judíu de primé siglu que cabézacaʼ ti cosa: Profeta casi Moisés ni ruzeeteʼ Deuteronomio 18:15, 18 que nga gueeda gaca Mesías. Lu contextu riʼ, ca diidxaʼ gueeda lu guidxilayú zándaca caníʼ ni de Mesías ni cabeza ca binni que gueeda. Juan si nga ruzeeteʼ cani guninu riʼ.
nwtsty nota de estudiu para Jn 6:27, 54, TNM
guendaró ni raca feu [...] guendaró ni rudii guendanabani ni qué zaluxe: Bidii Jesús cuenta rinanda caadxi binni laabe ne ca discípulo stibe para si gúʼyacaʼ xi zanda gúnibe pur laacaʼ. Guidoʼno guiráʼ dxi racané ni guibáninu, peru «guidoʼno» en sentidu espiritual de Stiidxaʼ Dios la? zanda gudii ni laanu guendanabani ni qué zaluxe. Gudxi Jesús guiráʼ ca binni que gúnicaʼ dxiiñaʼ para gápacaʼ «guendaró ni rudii guendanabani ni qué zaluxe» ni caniʼbe nga naquiiñeʼ guni ca binni que stipa pur guidxá ndaanicaʼ en sentidu espiritual ne gusihuínnicaʼ nápacaʼ fe lu ni caziidicaʼ (Mt 4:4; 5:3; Jn 6:28-39).
gó beela ladeʼ ne gueʼ rini stinneʼ: Contextu stiʼ ca diidxaʼ riʼ cusiene ni ti cosa: cani gó ne gueʼ rúnicaʼ ni en sentidu figuradu ra gusihuínnicaʼ nápacaʼ fe Jesucristu (Jn 6:35, 40). Guníʼ Jesús ca diidxaʼ riʼ lu iza 32, nga runi, nánnanu cadi caníʼ diʼ Jesús de Guendaroxhi stiʼ Señor, celebración ni chitíxhebe gaca sti iza zeeda que. Cumu guniʼbe ndiʼ ante gaca «saa pascua» stiʼ ca judíu (Jn 6:4), zándaca ora binadiaga ca binni que laabe, bietenaláʼdxicaʼ saa que ne pabiáʼ risaca rini stiʼ dendxuhuiiniʼ ni bilá guendanabani stiʼ stale binni gueelaʼ biree Israel de Egipto (Éx 12:24-27). Ni racalaʼdxiʼ Jesús nga gusiene pabiáʼ risaca rini stiʼ para ganda gapa ca discípulo stiʼ guendanabani ni qué zaluxe.
Guyúbinu ca perla ni gaʼchiʼ
nwtsty nota de estudiu para Jn 6:44
cuidxi be laa: Neca significadu literal stiʼ verbo griegu ni raca traducir «rixubiyú» riquiiñeʼ ni para guiníʼcabe de ora caxubiyú binni ti tarraya ni napa benda (Jn 21:6, 11), qué riníʼ ni «rixubiyú» Dios binni para gueeda neca qué naʼ guni ni. Ora guníʼ Jesús ca diidxaʼ riʼ la? zándaca cuzeeteʼ ni cá lu Jeremías 31:3, ra gudxi Jiobá xquidxi: «Maʼ gulidxe lii né bondad amorosa» (lu textu riʼ, laaca ngueca verbo griegu riquiiñeʼ Septuaginta). Zacagá nga ni ruzeeteʼ Juan 12:32, ra ná ribidxi Jesús binni de guiráʼ clase. Biblia ruzeeteʼ bizáʼ Jiobá binni ne bidiibe laa libertad para ganda cuiʼ xi guni. Cada binni zanda guni decidir pa zuni ni nabe o pa coʼ (Dt 30:19, 20). Né stale cariñu ribidxi o redané Dios ca binni ni nayá ladxidóʼ (Sl 11:5; Pr 21:2; Hch 13:48). Riquiiñebe espíritu santu stibe ne Biblia para gúnibe ni. Profecía ni cá lu Isaías 54:13, ni riete lu Juan 6:45, raca cumplir ni luguiáʼ ca binni ni ribidxi Bixhózenu (bichaaga ni né Juan 6:65).
nwtsty nota de estudiu para Jn 6:64
nanna be [...] tu chi utoo laabe: O «nanna Jesús [...] tuu nga chiguni traicionar laa». De Judas Iscariote nga caníʼ Jesús. Guidubi ti gueelaʼ biʼniʼ orar Jesús Bixhoze ante cuiʼ ca doce apóstol stiʼ (Lu 6:12-16). Ngue runi, zanda guininu guca Judas ti siervu fiel stiʼ Dios. Peru laaca nanna Jesús caníʼ ca profecía stiʼ Escrituras Hebreas zuni traicionar tobi de cani jma xhamígube laabe (Sl 41:9; 109:8; Jn 13:18, 19). Ne cumu randa ruuyaʼ Jesús xi nuu lu xquendabiaaniʼ ne ndaaniʼ ladxidóʼ binni la?, ngue runi bidii cuenta, ora bizulú cayuni Judas ni cadi jneza (Mt 9:4). Cumu napa Dios capacidad de guʼyaʼ xi chiguizaaca despué la?, ngue runi maca nanna zuni traicionar ti xhamigu Jesús laa. Peru pa guiníʼ íquenu Judas peʼ nga chigaca traidor que, o maca nexheʼ gácabe ni la?, maʼ cadi biaʼsi diʼ ni né ca cualidad stiʼ Dios ne modo huayuni tratarbe ca xpínnibe ni bibani dxiqué.
dede dxi bizulú: Lit., «dede ti principiu». Cadi caníʼ diʼ ca diidxaʼ riʼ de dxi gule Judas nin ora biʼniʼ nombrar Jesús laabe apóstol despué de biʼniʼ orar guidubi gueelaʼ (Lu 6:12-16). Ni caníʼ textu riʼ nga de ora bizulú biʼniʼ traicionar Judas confianza stiʼ Jesús, ne nagueendaca bidii Jesús cuenta de laani (Jn 6:70; 13:11; bichaaga ni né Jn 2:24, 25; Ap 1:1; 2:23). Laaca rusihuinni ndiʼ cadi málasi bizulú cayuni Judas ca cosa que, sínuque guníʼ íquebe ni dede ante. Significadu stiʼ diidxaʼ «principiu» (lu griegu arkjé) lu Escrituras Griegas ruchaa ni lu contextu ra caquiiñeʼ ni. Guzéʼtenu ti ejemplu: diidxaʼ «principiu» ni zeeda lu 2 Pedro 3:4, caníʼ ni de dxi bizulú guyáʼ guiráʼ ni nuu. Peru stale biaje la? jma nga riquiiñeʼ ni para guiníʼcabe de xiixa ni deruʼ guca. Ti ejemplu de laani nga ora guníʼ Pedro biaba espíritu santu luguiáʼ ca gentil «cásica biaba ni luguianu dxiqué [o principiu que]» (Hch 11:15, TNM). Raríʼ la? cadi caníʼ diʼ Pedro de dxi gule, nin de dxi guca nombrar apóstol. Raríʼ caniʼbe de Pentecostés stiʼ iza 33, dxi bizulú biaba espíritu santu para gaca xiixa ni racaláʼdxipeʼ Dios (Hch 2:1-4). Zanda guidxela xcaadxi ejemplu de ximodo racané contextu stiʼ diidxaʼ «principiu» riʼ para gánnanu xi significadu napa ni. Zanda gúʼyaluʼ xi ná Lucas 1:2, Juan 15:27 ne 1 Juan 2:7.
24-30 DE SEPTIEMBRE
CA TESORO ZEEDA LU BIBLIA | JUAN 7, 8
«Bisisaca Jesús Bixhoze»
Guyúbinu ca perla ni gaʼchiʼ
nwtsty nota de estudiu para Jn 8:58
naa maca nuaaʼ: Ca judíu ni cucaalú Jesús que la? nuucaʼ guchacaʼ guié laabe purtiʼ guniʼbe maʼ biiyabe Abrahán, neca caʼruʼ gusaabe cincuenta iza (Jn 8:57). Pur modo bicabi Jesús laacabe que, bisihuinni maca naca ti ángel ni napa poder guibáʼ ante gueeda lu Guidxilayú ne ante gale Abrahán. Nuu tu ná rusihuinni versículo riʼ Jesús nga Dios. Nácabe de que diidxaʼ griegu ni zeeda raríʼ, egó eimí (lu caadxi Biblia raca traducir ni «naa nacaʼ»), laaca laani nga modo raca traducir ni lu Septuaginta lu Éxodo 3:14 ne pur nga naquiiñeʼ gaca traducir guiropaʼ vesículo riʼ ti modo si. Peru, lu contextu riʼ la?, acción o dxiiñaʼ stiʼ verbu griegu eimí bizulú ni «ante gueeda Abrahán» ne caʼruʼ diʼ guiluxe ni. Nga runi, jma jneza gaca traducir ni casi «naa maca nuaaʼ» que «naa nacaʼ». Stale traducción, cásica ni napa huaxiéʼ tiempu ne ni maʼ xadxí de nuu, riquiiñecaʼ diidxaʼ casi «naa maca nuaaʼ». Ne laaca naquiiñeʼ gánnanu ndiʼ: laaca zeeda modo stiʼ verbu griegu eimí riʼ lu Juan 14:9, ra guníʼ Jesús: «Biaa padxí nuaa nia laatu, ne caʼru gunibiáʼ lu naa la? Felipe». Nuuruʼ stale traducción ni rutiixhiʼ versículo riʼ né diidxaʼ casi ni bizéʼtenu riʼ, racá ridúʼyanu ti cosa: lu caadxi contextu la?, gastiʼ diʼ nin ti razón stiʼ gramática ni guiníʼ qué zanda gaca traducir diidxaʼ eimí casi «naa nacaʼ» (zanda gúʼyaluʼ xcaadxi ejemplu de ca verbu griegu ni gucuá lu tiempu presente ne guca traducir cani lu tiempu pasado, casi Lu 2:48; 13:7; 15:29; Jn 1:9; 5:6; 15:27; Hch 15:21; 2Co 12:19; 1Jn 3:8). Ne laaca nuu stiʼ cosa: ni bisiene Jesús lu Juan 8:54, 55 rusihuinni qué ñuu dxi ñacalaʼdxiʼ Jesús niníʼ laaca laa nga Bixhoze.