Oni Bandatironi Ti “Fugo Kungba Aboro”
“Ami napeka nga kungba boro te, ami nioro be ni; bambiko ami aina nga fugo kungba aboro te.”—YOANE 10:5.
1, 2. (a) Wai Maria akaragapai ho Yesu ayambu ri ni ti rimori, na ginipai Yesu aima gumbaha mbata fu gu regbo re nayugo gupai nga, agu afugo ko agumbaha re angia kina rengo? (b) Gine naundo rani ani nye kindi mbembedii na Yesu?
FUO zingisa yo Yesu bekpio, ko abi dee naru pati murako nadu nikuhe fuo kura ko kusayo rogoho. Ko aima ino gu dee re wenengai. Rimori nangia Maria Magadara. Mbembedii kusayo wa agarã ue, ko ahusi ri be gu daimona nadu rogo ri yo. Natona ti gu regbo re kaa ndu kumbatayo, ri atona kaa pefuo ko na gako abawiriki, kini ngere fuo gayo azingo na a’uru dunduko. (Ruka 8:1-3) Ono tie ti gi regbo re, Maria aakpara ni aume be gu nunga naamanga ri mbiko ri abi Yesu ko nakpi, na awere zavura kangba ko si mura yo a te! Si ki ta du were, Yesu kini mo ka sana ri ki yaa: “Na tipagine mo akpara ni aume ti ni? Da mo agbata ni?” Wa ri aberẽhe ya ko angia babanda ati, ri akaragapai fuko ki yaa: “Gbia, si ngia mo di ko erẽ, mo yúgu ho fere pigi mo ko ni, mi [ndu k]adía ko ku sa yo.” Yesu kini mo ka ya furi: “Maria.” Ri kini mo nibasa ka kparia gu gene ko anayamba ri nani dedede na kini mo ka paa kuari ningbarago ki yaa: “Raboni!” Na ri ki dungo ko.—Yoane 20:11-18.
2 Gi pangbangaa re nayugo gupai fu rani rogo nunga, Yesu agumbaha mbata fu gu regbo re. Wa ko aaringbisapa tiko kuti babanda avusende na kini ringbisipa apefuo ko kuti avusende, ko ayawee babanda avusende nayamba gani avusende ti rimo ra na ami ima ino fugoni. (Yoane 10:3, 4, 14, 27, 28) Nirengo, a wa vusende akparia fugo babanda ru, kinawo a Maria akparia fugo Kristo nanangera fuo apefuo ko wa gu Babanda avusende naamanga. Kinawo a duhe nirengo tipa apefuo Yesu areme. (Yoane 10:16) A wa du tu vusende ni guhe nakparia fugo aboro wenengai aundo ru u du mbembedii na babanda ra, sidu, kinawo a duhe tipa gu gaani kpariapai nga ga toro, si naundo rani ani naapefuo gu Bawene Babanda Avusende nga Yesu Kristo.—Yoane 13:15; 1 Yoane 2:6; 5:20.
3. Gine nga bete agu asanahe naye kurii boro yo be gu yugopai na kpiapai du tipa gu ndugu nga ga avusende?
3 Ono tie, kuti kina gu bangisa yugopai na kpiapai re, anga gu tandu du ti vusende ka ino fugo aboro nasa ru u ini kina fugo iraru sa te, ono si nasa ru a u ini fugo gu boro nga kare kuti ru. Gupai re ninyanyakipa pai mbiko kere asogo rani gu duho ti ni. Ada nga yo? Wai i amangasunge? Wai rengbe ani ka bandatirani beyo? Tipa ani rengbe ka ino akaragapai sa agu asanahe re, ani binga gupai Yesu agumbaha rogo gako yugopai na kpiapai watadu sanza du tipa ndugu avusende.
‘Gu Boro Arimonga ti Ngbadimo’ Ya
4. Kuti gu yugopai na kpiapai nga ga babanda avusende, da avusende apefuo ni, na da ami apenga fuo ni ya?
4 Yesu ayaa: “[Gu boro] ka rimi ti ngbadimo ni nga babanda akandoro. Boro pangbadimo niuru he fu ni; akandoro ki nigi fugoni. Ni ki niyambu gani akandoro ti rimora, ki ngbe fu ra mbata yo ku zegi yo. Ho ni nisa gani ra ni mbata yo dũ, ni ki nindu mbata yo fu ra, akandoro ki nipeke ni; bambiko ami ini fugoni. Ami napeka nga kungba boro te, ami nioro be ni; bambiko ami aina nga fugo kungba aboro te.” (Yoane 10:2-5) Oni kparia gupai nga, Yesu agumba gupai nga ‘fugo’ bara biata. Ko afura bara ue tipa fugo babanda avusende, ono ti gu biata regbo, ko afura tipa “fugo kungba aboro.” Gini ngbatunga kungbo boro Yesu aafura tipa ni?
5. Tipagine ani adianga gu boro ti ni kugume gumba yo pani rogo Yoane kapita 10 ya?
5 Anga Yesu aasakarogopai tipa ngbatunga gu kungbo boro si aida ani di ni kugume te, nga gu fugo duna gu bambata rogoyo ti ni rogo Ziazia Kekeapai nga ‘kpinyemu kungbo aboro.’ (AEbere 13:2) Rogo gu ga Yesu yugopai na kpiapai watadu sanza re, gu kungbo boro re nigu geno i ayambu ni ayamba te. Ni nga gu boro ‘ni narimonga ti ngbadimo kurogo ndugu akandoro yo ya, ono biti koyo rogo kura ba kia.’ Ni nga “iradĩ nga batuka.” (Yoane 10:1) Gini boro gumba yo pani rogo Ziazia Kekeapai nibambata boro nasa tini ni iradii na nibatuka? Ni nga Satana Bakitingbanga. Ani nabi gopai tipa gipai re rogo gu buku nga Bambata Pai.
Gu Regbo Aboro Agi Fugo Kungbo Boro Nibambataha Tini
6, 7. Tipagine ruhe aru ti ni i yambu Satana nikungbo boro na niiradii?
6 Bambata Pai 3:1-5 naringbisapa wai aboro agi fugo kungbo boro nibambataha auru kpotosende. Pangbangaa gupai re nayawee Satana andu fuo gu bambata dee nangia Eva rogo woo yo, na ki fura furi rogo biriki. Nirengo, i aringbisanga pa Satana rogo gi pangbangaa re nindikidi “kungba boro” te. Ono, wa vura duhe wo, gako mangaapai nayugo gupai ayugo nga, ko adu rogo dungu agene wa kina gu kungbo boro Yesu aringbisi pani rogo Yoane kapita 10. Ani wisiginga gu bete awiratise du dagbaha.
7 Yesu ayawee gu kungbo boro re narimo fuo avusende kurogo ndugu ra ngba gu gene adunga ngburungburu ya. Teketeke wa kina gure a, Satana andunga nga kina boro ko ka fura fu Eva te, ono ko afura furi rogo woo yo. Gi mangaapai nga ga biriki re nayugo gu boro nzunzu nga Satana ni irabiriki, nigu boro narimiso tini kurogo agu apai angianga gani ya. Kurii gure, gu kungbo boro rimi kurogo ndugu avusende re, rimi ni koyo tipa ka di avusende be bairara. Nirengo, sinoni ima gbera kisusi ga iradii, mbiko gupai ni aida ka mangaha nga “ka imo ra, na ka gbarasa ra.” (Yoane 10:10) Teketeke wa kina gure a, Satana angia iradii. Ninanga ko Eva ri gisangbako kuba giasangba Mbori, gure nga ko adii gari ranigose fu Mbori kusayo beko. Kurii gure, Satana aye na kpio sa ngbatunga aboro. Sidu, ko nga baimiaboro.
8. Wai Satana a’aria fugo Yekova, na ginipai ko agumbaha ya si nga ndu gupai Yekova amanga apai ti ni wa gure?
8 Ga Satana biriki adu ziazia a rogo gu gene ko a’aria fugo Yekova ngbaha gbiati gupai ko agumbaha ya si nga ndu gupai Yekova amanga apai ti ni. Ko asana Eva ki yaa: ‘Ya mo [boro rengo ngaha nzunzu] nga Mbori aya, “Ka oni ringa agu angua du ati yo dunduko ya”?’ Satana amangi tiko wa gu boro ngbani nazere be apai, si kidu wa gupai ko aagumbaha nga: ‘Wai ka Mbori rengbe ka manga ngbatunga gupai arunga re ya?’ Ko agbia gupai kuti ni nga: “Mbori ini ya ni gu rago ka oni ri zuzuhe bangironi azá aza.” Oni kparianga agu afugo ko nga: “Mbori ini ya.” Gupai Satana aagumbaha nzunzu nga: ‘Mi ima ino gupai ini Mbori he. Mi ima ino agu apai nasako ko naamanga apai, anga si nga wene nduapai te.’ (Bambata Pai 2:16, 17; 3:1, 5) Si nafu kina gberarago nga, Eva na Adamu aguaringa kusayo pati fugo gi kungbo boro re te. Kuba gure, i aidihe na si ki ye na arungo fuyo na fu atitayo a.—ARomo 5:12, 14.
9. Tipagine ani aberã ti ni ya aboro rengbe ka gia gu fugo agia nga ga kungbo aboro areme?
9 Satana namangasunge na agene wa kina gure ka ingisa ga Mbori aboro areme. (Yugoti 12:9) Ko nga “irazire . . nga baha,” na agu aboro du wa ko, namanga asadatise ka ingisa ga Mbori amoyambu, i nga awiriko. (Yoane 8:44) Ani kparianga bete agu agene aboro agia fugo gi kungbo aboro re ngbaha areme.
Gu Gene Aboro Agia Fugo Kungbo Aboro Areme Ngbaha
10. Gine nga gene sa dagba agu akuraha aboro agia fugo kungbo aboro areme ngbaha?
10 Gu sakapai nga ga biriki. Gu mokedi nangia Pauro ayaa: ‘Ka i rogonga roni kusayo ni ngbatunga agu ayugopai dukia ya.’ (AEbere 13:9) Gini ngbatunga ayugopai ngaha? Wa duhe nga si rengbe arengba ka ‘roga rani kusayo,’ si ziazia nga Pauro aafura tipa agu ayugopai rengbe ka rungburasipa gaani rugo nyanyakii rogo toroyo. Ada nagbaraga ngbatunga agu ayugopai dukia re? Pauro afura fu gu badona aKristano nangia abaakumba rogo dungurati ki yaa: “Akumba agúari [aguari] dagba roni tigaoni a, ki nigumba irairaapai, ka gbefa abawiriki fuo yo.” (Amokedi 20:30) Nirengo, a wa si adu ti rago Pauro, bete agu aboro areme nadu mbata rogo gu dungurati nga ga aKristano namanga asadatise awere ka ingisa avusende “nigumba [yo] irairaapai,” nga ka pe rengo pirapira watadu ka gumba kina ku aziree. A wa gu mokedi nangia Petero agumbaha, i “[na]gumba pai ni iraira ha,” nga agu afugo nawira rengo awira ono du nzunzu zanga wiri undo ti ni.—2 Petero 2:3.
11. Wai agu afugo du rogo 2 Petero 2:1, 3 akusa gu gene kuyangura abasamungu kuti ndikidi pambori amangasunge ngbaha, gbiati gupai i aida ka mangaha?
11 Petero ayugu gu kura gene abasamungu kuti ndikidi pambori amangapai ngbaha niya ko wee i “ayé ni rondo na apai akia nga ga gberã.” (2 Petero 2:1, 3, oni ringbisingaha na NW) A wa gu iradii du pako rogo ga Yesu yugopai na kpiapai arimonga “ti ngbadimo ku rogo ndugu akandoro yo ya, [ono] biti ho akia,” sidu kinawo a abasamungu kuti ndikidi pambori amangaha, i napita rani apita. (AGaratio 2:4; Yuda 4) Gine nga gupai i aida ka mangaha? Petero agbia kurapai kuti gure nga: “I agbia undo ti vuro roni.” Nirengo, ka abasamungu kuti ndikidi pambori vura asadatiyo wai ka rugusa gayo apai bangiri aboro, gupai nzunzu gu boro aida ka mangaha rimi kurogo gu ndugu nga ga avusende nigbuko re nga ka ‘di ra, ka imo ra, na ka gbarasapa ra.’ (Yoane 10:10) Sidu, ani bandatirani ti ngbatunga gu kungbo aboro re!
12. (a) Wai rengbe gaani kodatise ka kusa rani gbaiga fu fugo kungbo aboro? (b) Gini awiratise duho dagba agu abirĩ nga ga Satana na ga kungbo aboro areme?
12 Gbegbere kpamiatise. Ani rengbe arengba ka gia fugo kungbo aboro ngba agu aboro ani asungo na yo. Agu aboro gbe gbegbere kpamiatise amaa gayo raka ngbapai, i nga aparanga. (1 AKorindo 15:33) Oni tingidi gupai nga, Satana asia kina Eva ka fura furi, nangia tame fu Adamu nangia gu boro naadunga na inohe bakere wa ga Adamu ya. Ko asa ri ri idi kuti gupai zanga kapa nga, Yekova aká na ri ti gu ranirii kadu adu beri, ono tie, si angia ziree. Yekova aima kpinyemu gu gako aboro ko akusi yo na kini ngere angera fuo yo tipa i du wenengai. (Yesaya 48:17) Teketeke wa kina gure a, kungbo aboro areme na’asadatiyo ka zomia roni nga aparanga, ya agu avunguroni nga aKristano re, i naká aká na oni susi ome ti gaoni ranirii. Wai rengbe ngbatunga gu kungbo aboro re kadu na ome kurironi? Degude sa nga Kristano naida gupai nga: “Agu akuare du mi na yo rogo gaani riko sukuru yo arungburasi gimi idapase tipa bete regbo. I anye kuti gumba gupai fere kindi nga gimi pambori nazahe ti dungu weneapai na si nigu pambori arunga ya.” Ono tie, gupai nga rengo nga avunguroni nakpinyemu roni akpi. Sidu ho agu akuarani du oni na yo sukuru yo a’asadatiyo ni ka zomia roni tipa ka oni kidonga kuti avunguroni ya, ka oni mbunga yo i ingisi roni wa gu i aingisi Eva ya.
13. Gini gene nga ga tatamana Davide andu ngbaha, na gine nga gene sa dagba agu akuraha rengbe ani ngbaha ka wirika manga wa ko?
13 Nibipa gbegbere kpamiatise, gu bake papara Atambuahe nangia Davide ayaa: “Mi asunga nga na aboro sawia te, mi arima nga fuo airabiriki a te.” (Atambuahe 26:4) Berewe a, oni nakparia gu sino rengbe ti kungbo aboro dũ? I naoka tiyo aoka zanga yugo ada nga yo, a wa Satana aoko tiko ki mangisunge na woo kubako. Areme, gu kura wasiwasi aboro naoka tiyo aoka na kini oko gu ndikidipai i aida ka mangaha nikeka yo apai rogo Internet. Rogo agu abangiriba nga ga Internet, gbegbere sino sosono aboro rengbe ka manga tiyo ya aparanga nga yo tipa ka zomia roni watadu ka soa roni kurogo gbina. Paranga aboro, ani nahõpai beroni oni du na rubangirise kisusi, wo tee, aboro nika gbarasapa roni rogo toroyo watadu ka ingisa roni rogo toroyo.—Atambuahe 119:101; Asanza 22:3.
14. Wai aũgbandaka apangbangaa ti kura aregbo agbaraga fugo kungbo aboro?
14 Kitangbaanga aboro niwia. Wa vura duhe nga gu kura bete apangbangaa tipa aDezire Yekova nidu adu niwenehe, ono tie ti kura aregbo, agu aboro namangasunge na aũgbandaka apangbangaa nambugene fu kungba aboro i nigumba aziree tipa rani rogoho. Nikpiapai, rogo kura ringara sa, i atingidipai rogo aũgbandaka apangbangaa niziree ya aDezire asongodi ga Hitler zogarago ti regbo Ue Vura Nga ga Zegino. Rogo gu kura pangbangaa, i akitingbaanga aDezire ya i nagbarasa akanisa. Rogo dungu aringara, aũgbandaka apangbangaa nakitangbaanga aDezire ya i aidanga amunganga husi awiriyo na ngua kaza te, na gu kurapai berewe i amangaha nga, i nataino aino kini mbugene fu akurayo aidipase i naamanga kere ingaapai. (Matayo 10:22) Wa vura duhe wo, agu aboro nga aperengo ini rani wenengai, i ima ino gupai nga, agu akitangbaanga rani re dunduko si nga kina ku aziree.
15. Tipagine adunga ha ti ni nipatatamana boro idi kuti agu apai dunduko i agumbaha rogo aũgbandaka apangbangaa ya?
15 Ginipai si aida ani mangihe ka fugo kungbo aboro agbandaka kitangbaanga rani? Si adu nipatatamana ka ani idi ka manga agu arugute du rogo Asanza 14:15: “Zangainahe naida pa apai aida dũ, ono bangbasia nawisiga pa gani nduge wenengaĩ.” Anga patatamana ngaha boro idi kuti agu apai dunduko i agumbaha rogo aũgbandaka apangbangaa ya si nga rengo te. Wa vura duhe nga, ani naida aida kuti bete agu apangbangaa du rogo zegino, ani ima rugatirani na gupai nga, “zegino dunduko du ni zogozogo ho be gbegberẽ ko.”—1 Yoane 5:19; gu kekepai duni pigipigihe re, ani du pigihe.
“Oni Wisigi agu Apai Ye be ga Mbori Toro”
16. (a) Wai gu mangaapai nga ga ndikidi vusende ayugo rengopa agu afugo Yesu du rogo Yoane 10:4? (b) Gine Ziazia Kekeapai angarasa rani ani mangihe?
16 Ono tie, wai rengbe ani ka ino gupai nzunzu nga, gi boro ani afura na ni re ni nga bakure watadu kare? Wenepai, Yesu ayawee avusende napefuo babanda avusende “bambiko ami ini fugoni.” (Yoane 10:4) Anga si nga bangera babanda avusende nasa avusende ami pefuo ni te; ono si nga fugoni. Buku sa nga gu nafura tipa agu aringara du paha rogo Ziazia Kekeapai, nafura tipa kumba sa nandu kurogo ringara sa dagba agi aringara re, na ko ki ya yo wee avusende naino babanda ra ti gani arokoo, angianga ti fugoni ya. Ono babanda avusende rogo gu ringara re akaragapai fuko ya ami naino ni ti fugoni. Tipa ka rugusa gipai re, babanda avusende afu gako rokoo fu geno ko voho, geno ki fu gako fu babanda avusende ko voho a. Fuo vo geno agu arokoo nga ga babanda avusende, gi kungbo kumba re ayambu avusende, ono ami ayenga fuo ko te. Mbiko ami ainonga fugo ko te. Ono ho babanda avusende ayambu ra ni, wa ko avura vo gu rokoo nadukia, ami aye fuo ko nibasa. Sidu, bibi boro rengbe kadu wa ga babanda avusende, ono tipa avusende, gupai re nga gopai ya ni nga babanda avusende te. Gupai namanga nga, avusende nawisigo fugo gu boro nayamba ra, kini ringbisihe na fugo babanda ra. Fugo Mbori naya fu rani we ani mangi kina gu bangisapai re, nga ka ‘wisigo agu apai dunduko ye be ga Mbori toro ka bihe singia engehe yo du ko ni.’ (1 Yoane 4:1, NW; 2 Timoteo 1:13) Gine nika undo rani ani mangihe wo?
17. (a) Wai ani ainido tirani na fugo Yekova? (b) Gine inohe tipa Yekova asa rani ani mangihe?
17 Si nirengo nga, wa ani aye ka ino fugo Yekova wenengai gbe, watadu gako pangbangaa, si nika undo rani gbe ani kparia fugo kungbo boro. Ziazia Kekeapai nayugo wai fu rani rengbe ani ka kiiso ngbatunga gu inohe re watadu ka sonosaha. Si nayaa: “Turoni agía pai agia ku gii roni yo, naya, ‘Gene du re, oni ndú ngba ha.’” (Yesaya 30:21) Gu “pai” du giirani yo ani agiaha re, si rogo Fugo Mbori. Ti agu aregbo dunduko ani ageda Fugo Mbori, si wa ani nagia fugo gaani Bakerepa Babanda Avusende, nga Yekova. (Atambuahe 23:1) Sidu, wa ani kaa wisigo Ziazia Kekeapai bakere gbe, kinawo a bakere gbe ani ka inido tirani na fugo Mbori. Ngbatunga gu dawedawe inidotise na fugo Mbori re nika sa rani ani ini fugo kungbo aboro nibasa ho i afura ni.—AGaratio 1:8.
18. (a) Pa ino ani fugo Yekova nakoda gine? (b) Kuti sangba Matayo 17:5, tipagine si aida ti ni ani irisi fugo Yesu?
18 Gini kurapai pa ino ani fugo Yekova akodaha? Kupati giaha, si nakoda irisaha. Ani kparianga Yesaya 30:21 berewe. Fugo Mbori nayaa: “Gene du re.” Ii, wa ani awisigo Ziazia Kekeapai, ani nagia ga Yekova arugapai. Fuo gure, ko nazinahe fu rani niyaa: “Oni ndú ngba ha.” Yekova naida ani mangi gupai ani agiaha. Sidu, nimanga ani agu apai ani awirikaha, ani nayugo gupai nani nga ani agianga kina gigi fugo Yekova sa te, ono ani namanga gupai amanga a gi ani he. (Pa Fu Rugute ni Ue he 28:1) Pa irisa ani fugo Yekova nayugo gupai a nga ani nairisa fugo Yesu, bambiko kina boro Yekova nitiko nagumbaha nga ani mangihe wo. (Matayo 17:5) Gine Yesu, nga Wene Babanda Avusende, agumbapaha fu rani ani mangihe? Ko nayugopai fu rani ani sa aboro ni abawiriki na ka kido kuti ‘ruru kangara moyambu.’ (Matayo 24:45; 28:18-20) Pa irisa ani fugo ko nika ye na nyenye unga fu rani.—Amokedi 3:23.
‘Ami Naora Aora Beni’
19. Gine si aida si du nga gaani mangaapai kuti fugo kungbo aboro?
19 Wai tie si aida ani mangipai kuti fugo kungbo aboro? Kina ngba gu gene avusende naamangaha ngbaha. Yesu ayaa: “Ami napeka nga kungba boro te, ami nioro [aora] be ni.” (Yoane 10:5) Agu apai ani amangaha, si ue. Bambataha nga, ani ‘apekanga kungbo boro’ te. Ii, ani naká fu kungbo boro nyanyakii. Nirengo, rogo gu pa-Giriki i ake Ziazia Kekeapai rogoho, gu fugo i asaha nga “ami napeka nga kungba boro te,” si nga sasa gu fugo du tipa ká pai nyanyakii rogo gu fugo-aboro re. (Matayo 24:35; AEbere 13:5) Uepai nga, ani ‘naora aora be ni,’ watadu ka guari kusayo pati ni. Si nga gu yangara ruru gene tipa ka mangapai na agu aboro adunga gayo ayugopai na ngbanyaa na ga Wene Babanda Avusende ya.
20. Ginipai ka ani mangi ka ani gbia tirani na (a) agu airabiriki nga abasamungu kuti ndikidi pambori, (b) agu aboro angbanga sungo na yo ya, (d) zire kitangbaanga rani rogo aũgbandaka apangbangaa?
20 Sidu tie, ho ani agbia tirani ni na agu aboro nagumba agu afugo nga ga abasamungu kuti ndikidi pambori, ani naida ka manga gupai Fugo Mbori agumbaha nga: ‘Awirina, mi nakpara fu roni oni bi agu aboro duna kparaka dagbaroni na duna nzingiri kota mbiko yo, du gayo ayugopai kia ti gu yugopai oni awiriki; oni kpara tironi kusayo tiyo.’ (ARomo 16:17; Tito 3:10) Teketeke wa kina gure a, tipa agu aKristano nga aparanga nangera bangiriyo na gu kereapai naye mbiko gayo gbegbere kodatise na kura aparanga, si naida i mangi gu ga Pauro arugute ko afuhe fu gu paranga nangia Timoteo ki yaa: “Mo óro be ga paranga gbegbere nyemuahe.” (2 Timoteo 2:22; 4:3-5; gu kekepai duni pigipigihe re, ani du pigihe.) Na ho aboro akitangbaanga rani ni rogo aũgbandaka apangbangaa, ani nika tingida gu kura ga Pauro arugute fu Timoteo nga gu nayaa: ‘I adegatuyo sa kungba gumbagumba apai. Ono mo du na rugatise rogo apai dunduko.’ (2 Timoteo 2:22; 4:3-5) Ka fugo kungbo aboro vura ngba wa kina gine, ani naora aora be agu afugo dunduko rengbe ka gbarasapa gaani idapase.—Atambuahe 26:5; Asanza 7:5, 21; Yugoti 18:2, 4.
21. Gini mosoro napido agu aboro naká fugo kungbo aboro?
21 Niká yo fugo kungbo aboro, gure nga mbedimbedi aKristano nitoro nairisa gu fugo Wene Babanda Avusende du rogo Ruka 12:32. Yesu naya yo fu ra wee: “Oni nga umba rika aboro [“umba rimbasa nga ga avusende,” NW], ka oni gúnde nga ya; bambiko si ngba ti Baroni ka fu ngbi fu roni.” Teketeke wa kina gure a, “kura akandoro” namaabangiira na nyemu ka gia agu afugo Yesu nga: “Ga Buba aboro maku oni yé, oni dí kumbo gu ngbi du ni mbakadimbakadi he tipa roni ho rago aenge ni da awere.” (Yoane 10:16; Matayo 25:34) Nangbaa gu mosoro napido rani re ka ani ká “fugo kungba aboro”!
Oni Natingidaha?
• Rogo gini gene gu ga Yesu ringbisapai du tipa kungbo boro du rogo gako yugopai na kpiapai tipa gu ndugu nga ga avusende narẽ arẽ ti ni wenengai na Satana?
• Wai aboro agia fugo kungbo aboro areme?
• Wai rengbe ani ka kparia fugo kungbo aboro
• Gine si aida si du nga gaani mangapai kuti fugo kungbo aboro?
[Gu kpiahe du ti kpewaraga 32]
Wai ani amangapai kuti fugo kungbo aboro?