Awetekapai Tipa Waraga Dunguratise Nga ga Gaani Raka na Sunge
BANZINGA 4-10
AŨKUMUKO ROGO FUGO MBORI YO | MARAKO 15-16
“Yesu Adigisi Sangbanebi”
(Marako 15:3-5)
(Marako 15:24)
(Marako 15:29, 30)
nwtsty kekeapai tipa wisigopai tipa Mk 15:24, 29
ki ta kparaka gako remu: Gu pangbanga du rogo Yoane 19:23, 24 gbia kura futufutuapai adunga rogo Matayo, Marako, na Ruka ya: Agu abanzengere nangia ga aRomo yo aba ake tipa gako remu na baukadi a; abanzengere akparaka rogoho “biama dagba yo ni ba sa sa”; ono i aaidanga ka kparaka baukadi te, si du, i aba ake ti ni; na pa bayo ake tipa ga Masiya roko adigisi sangba Atambuahe 22:18. Si ziazia nga, si adu ni sino agu aboro naana asa aboro ti ngua ka banda aroko nga ga gu boro i nika imo ni re, i ani di roko ti kpoto ni na ki rogodi agu ahe naadu beni mbata fu i ndu ka asa ni, i anaamangaha wo tipa ka wasi ni.
nipikipo riyo: Dedede, aboro nita manga gipai re ni peke afugo, gi mangapai re nayugo zanga irisa, umoboro na sawia he. Agu yo naasusa adigisi gu sangbanebi du rogo Atambuahe 22:7 zanga i inihe.
(Marako 15:43)
(Marako 15:46)
nwtsty kekeapai tipa wisigopai tipa Mk 15:43
Yosefa: Abakeke Kitabu Wene Pangbanga ni basasa ake apai ziazia rogo agu apai i akehe ni bakiakia tipa Yosefa. Gu ba rogo marã-ngbeti nangia Matayo ake pa ko nga ko angia “kumukokumuko kumba”; Marako, naakepai fu aRomo, aya tipa ko “irisiirisi bororondo” naangera ti ga Mbori ngbi; Ruka, nga gu munganga naadu na nunga aboro, agumba gupai nga ko adu “ni weneringiko, ni ruru ko a” nga guko naaidanga pa ga aYudo rondo ya na gupai i adiberã ka manga Yesu na ni; Kina Yoane sa naake gupai nga ko adu “ni ga Yesu bawiriki ni gbuko bambiko gunde aYudo.”—Mt 27:57-60; Mk 15:43-46; Rk 23:50-53; Yo 19:38-42.
Gbata gu Nyanyakipa Ahe Nga ga Toro
(Marako 15:25)
nwtsty kekeapai tipa wisigopai tipa Mk 15:25
saa ribua: Gure wa saa 9:00 wiso. Kura aboro nape gupai nga gi pangbanga re natagbaga tihe na gu du rogo Yoane 19:14-16, nga gu naya “si adu wa ka bebere uru du” ho Pirato akusi Yesu ni tipa i imi ko. Wa vura duhe nga Ziazia Kekeapai asakanga pai tipa gipai re dudunguro te, bete arengo gere tipa ka makiaha: Kitabu Wene Pangbanga napeka apai kina sa ni bi pa regbo agu pai naamangi ti yangara ga Yesu uru auru kpotosende. Agu apangbanga du biama re dunduko gumba gupai nga, abairamotumo na ga aYudo abaakumba amangi rondo wiso, fuoho i kini ka ndu na Yesu koyo du ga aRomo Bazogo ni nga Pondio Pirato. (Mt 27:1, 2; Mk 15:1; Rk 22:66–23:1; Yo 18:28) Matayo, Marako, na Ruka ake gupai dunduko nga, ho Yesu adu ni ti ngua, “were ti bebere uru, bitimo ki ti ati auru kpotosende dunduko kina kuti saa biata” (Mt 27:45, 46; Mk 15:33, 34; Rk 23:44) Gu kura ndupai rengbe ka du na pai tipa gu regbo i aimi Yesu ti ni nga: Pa ta yo boro nyanyaki angia pai sa dagba agu apai i anaamangaha tipa ka imo ni. Ti kura aregbo, i ani fu kpata fu gu boro re ni kerehe ni ki kpi. Tipa Yesu tigako, gako aima susa ome nga gu naasa gupai nga kura kumba kia tindi gako wagiwagi ngua. (Rk 23:26; Yo 19:17) Ka si du nga i anaabi mbusa aboro ni tonatona pa imo yo ni, si rengbe ka du nga bete aregbo aima susa mbata fu i kenge Yesu kuti ngbundurungua. Tipa ka songoda gipai re, rogo Matayo 27:26 na Marako 15:15, i fura tipa ta Yesu na waga ko kina sa rogoho dunduko. Sidu, abakeapai ni basasa rengbe na gumba pa gu regbo ni bakiakia i aimi Yesu ti ni, gipai re rengbe ka du wo mbikopa wai agu aboro re ni basasa aaberã pa gu regbo i atona ka rungosi boro ti ni. Gere nayugo gupai si airiwo airiwo ti ni ti Pirato ka ino gupai nga Yesu akpi ni kina wiri ipo tifuo i kenge ko kuti ngua. (Mk 15:44) Kurigure, abakeke Ziazia Kekeapai aamangasunge kuti gupai i aamangaha ti gu regbo re nga ga kparaka uru ku rogo yo biama, ni geda yo asaa biata ku rogo riko ho sa, wa gu i naamangaha na yuru. Pa kparaka yo ho wa gere du ani abi gupai ti ni nga i nafura tipa saa ribua, bebere uru, na saa biata nyemu, i anaatona gedaha ho uru akura ni wiso bara ti saa 6:00 wiso. (Mt 20:1-5; Yo 4:6; Amo 2:15; 3:1; 10:3, 9, 30) Berewe a, aboro aadunga na gu saa naageda regbo fu yo nzunzu te, si du i aya ti ni tipa gu regbo nga ga uru “wa,” wa gu duhe rogo Yoane 19:14. (Yo 19:14; Mt 27:46; Rk 23:44; Yo 4:6; Amo 10:3, 9) Ni guruhe: Si rengbe ka du nga Marako akodi pa gu regbo i atona ka ta ko ti ni na pa kenga ko, Yoane ki fura tigako sa tipa kina pa kenga ko kuti ngua. Si rengbe ka du nga agi abakeapai dunduko ue re akodi gu regbo nga ga uru naadu wa sa biata re, na Yoane amangisunge na gu fugo nga “wa” ho ko aafura ni tipa gu regbo gupai re amangi ti ni. Agi andu apai re rengbe ka du ni gu ndupai i nagumba pa regbo ti ni ni bakiakia rogo agu apangbanga re. Ni yangaraha, gu rengo nga Yoane akepai tifuo dungu agarã kusa, na pa gu regbo du kia ti gu Marako akehe nayugo gupai nga Yoane arogodanga kina gu pangbanga nga ga Marako ka kehe te.
(Marako 16:8)
nwtsty kekeapai tipa wisigopai tipa Mk 16:8
bambiko i agunde agunde: Ringbisihe kuti gu kuru kekeapai nga ga Marako du ho, gu Kitabu Wene Pangbanga re na digo kuti veresi 8. Kura aboro idi kuti gupai nga gu buku re aarengbanga ka nyasa ni wiri guruhe wa gure te. Ono tie, ni bi pa wai Marako aake gako pai, gu yangara afugo re aadunga na nyanyakipaha te. Berewe a, wene bawirikipai rogo bawe na biama kama agarã nga Yerome na Uzebio agumba agu apai nga gu ndikidi pangbanga re anyasi na agu afugo nga “bambiko i agunde agunde.”
Badungu kekeapai nibee kinaho rogo pa-Giriki na kura sasa afugo du na gbanga watadu guru digisidigisi afugo tifuo veresi 8. Gbanga digisidigisi afugo (du na averesi rogoho 12) gu du rogo Codex Alexandrinus, Codex Ephraemi Syri rescriptus, na Codex Bezae Cantabrigiensis, si dunduko adu rogo bisue kama agarã F.B.K. Si ima kura a rogo Latin Vulgate, na Curetonian Syriac, gbiati Syriac Peshitta. Ono tie, si aakuranga rogo gu kekeapai nibee ue rogo pa-Giriki naadu rogo biama kama agarã te, nga Codex Sinaiticus na Codex Vaticanus, watadu rogo Codex Sinaiticus Syriacus naadu rogo biama kama agarã watadu bisue kama agarã te, watadu rogo gu kuru kekeapai nibee nga ga Sahidic Coptic nga ga Marako naadu rogo bisue kama agarã te. Wakina gure a, gu kuru kekeapai nibee nga ga Marako naadu rogo pa aboro Armenia na Georgian nadigo kuti veresi 8.
Bete kekeapai nibee rogo pa-Giriki naadu kusa na kura sasa afugo nadigo na guru digisidigisi afugo (du na bete agene afugo rogoho). Gu Codex Regius naadu rogo muambe kama agarã F.B.K. na agu digisidigisi apai re dunduko rogoho, si tona na guru digisidigisi afugo mbata. Si nadigo na agu afugo nga, i namangasunge amanga na gi paparaha re, wa vura duhe nga si ni kekehe, anga si na nyanyakipaha te.
GURU DIGISIDIGISI AFUGO
Guru digisidigisi afugo tifuo Marako 16:8 nga papara Ziazia Kekeapai ga Mbori toro adu kugiipa kehe te. Si naya:
Ono agu apai dunduko i azinahe tipaha i ki gumbaha fu agu yo naadu na Petero. Kurigure, tifuo agi apai re, Yesu nitiko akedi gu ziazia pangbanga ka i agbarasanga paha ya ku uroyo na ku dioyo nga ga nyenye bata.
GBANGA DIGISIDIGISI AFUGO
Gu gbanga digisidigisi afugo tifuo Marako 16:8 nga papara Ziazia Kekeapai ga Mbori toro adu kugiipa kehe te. Si naya:
9 Were ho Yesu azingi ni ngbatutu ni gu bambata uru nga ga poso, ko ki yugu tiko fu kina Maria Magadara mbata, gu ri ko adandi adaimona ti ri saba. 10 Ri ki ndu ki gumba ha fu agu yo nanidu na ko, wa i arungo ki nikpari. 11 Ho i agi he ni ya, ko ni ungako, kina ri niima bi ko, si ki du bangiriyo wa kina zire. 12 Fuo agi apai re ko ki yugu tiko akia fu agu yo ue, wa i andu gayo nunguro ku ringara yo. 13 I ki ndu ki gumba ha fu akura yo; gayo pai ki du adu bangiriyo wa kina zire a. 14 Fuo gure ko ki yugu tiko fu agu yo nadu bawe na sa, wa i asungu ka ri riahe; ko ki nirugu yo ti gayo basapai na nyaka ngbaduyo, bambiko i abasa gu pai nga ga agu yo naabi ko fuo zinga ko be kpio. 15 Ko ki ya fu yo, “Oni gbándaka agbandaka ku rogo gi zegino dunduko re, ki nitungusi wene pangbanga fu aboro dunduko. 16 Gu ni nikaniidi pa ha i ki bapatizi ni, i abátasa ni abatasa, ono gu ni nikanibasa ha i ambúsa ni ambusa. 17 Agi apai i aina pai ti ni re si nikadu ti agu yo naida pa ha i adánda adaimona adanda ni rimo re; i agúmba vovo apai agumba; 18 i atúmba wo ku ari, ka i ambíra kere he, si amánga nga yo wa sa te; i animoi beyo auru aboro kaza i ki huku a huka.”
19 Si ki ta du wa gere, Gbia Yesu, ho ko agumba ha ni fu yo Mbori ki di ko ku ngbangbaturũ yo, ko ki sungu ku kumbabe Mbori. 20 Abawiriki ki ndu ki nitungusi wene pai rogo aringara dunduko, ki ninyakasi gu pai re ni agu apai i aina pai ti ni naadu fuoho. Amina.
Geda Ziazia Kekeapai
(Marako 15:1-15)
BANZINGA 11-17
AŨKUMUKO ROGO FUGO MBORI YO | RUKA 1
“Oni Wiriki ga Maria Umbasitise”
(Ruka 1:38)
“Mo Ngére, ga Gbia Kanga Nga Mi!”
12 Da ku areme, dungu aboro inipa gu karagapai ri afuhe ni umbasitise fu Gaburere. Ri aya: “Mo ngére, ga Gbia kanga nga mi; i mángi he fere wa gu mo agumba.” (Rk. 1:38) Kanga angia gu moyambu du pani kusende gbe, du gani raka kina ku be bairani. Wo Maria abi tiri. Ri aini gupai nga ba ri aima ngba be Yekova yo. Ri aini gupai a nga Yekova ni ruruko fu aguyo du ni ruruyo fuko, na ko nika fu maku afu furi ri mangi gu bakere sunge ko afuhe furi re.—Tam. 18:25.
(Ruka 1:46-55)
“Mo Ngére, ga Gbia Kanga Nga Mi!”
15 Fuo gure, Maria ki tona ka fura. Fugori ni bandabandaha rogo Ziazia Kekeapai. (Oni gedi Ruka 1:46-55.) Gupai ri agumbaha ti gu regbo re nga gu fugori gizo gbe rogo Ziazia Kekeapai, na si nayugo dungu apai tipa ri. Si nayugo gu tambuahe ri adu na ni, bambiko ri asambuo Yekova tipa fuko maku furi ki sa ri ri du ni na Masiya. Si nayugo pa dunguro gari idapase a bambiko ri afura tipa Yekova ya ko nabafa nyanyaki aboro na agu aboro nakiiso pa tiyo ono ko kini undo bayee aboro na rungorungo aboro nga aguyo nairisoko. Si nayugo pa gari inohe ayugo a. Ri agumba agu apai ngbariri du ni kekehe rogo Kuru Ndika wa 20!
16 Si tie ziazia nga, Maria anaaberã aberã gbe kurii Fugo Mbori. Ri adu na umbasitise ki ta rogoda apai kina rogoho nigumbaha. Gu wiriri naasona vuriyo adu na kina gu sino re a, bambiko ko aya: “Gi yugopai nga gimi te, ono si nga ga gu ko nakedi re.” (Yo. 7:16) Si ngba angba ani sana tirani nga: ‘Ya mo mi na irisa wa gure tipa Fugo Mbori? Watadu gu ngba tire gbe nga kina gimi aberã na yugopai?’ Ani ima ino gu nangba ti Maria gbe tigari.
Gbata gu Nyanyakipa Ahe Nga ga Toro
(Ruka 1:62)
Rk 1:62—Ya mo ngba Zekaraya akisi akiso na ko ki da ni irangbiängä a? (w08 3/1 kpe. 30 genewa. 6)
Oó. Kina ngbako nakisi. Pa ‘ringbisa’ aboro pai fu Zekaraya nibee tipa ko yugu gini rimo ko aida ka yambaha kurii wiriko ayugongo gupai nga Zekaraya angia irangbiängä te. Si nawira gupai gbe nga, ko aima gia gupai diako agumbaha tipa yamba rimo gu gude re. Wadu he nga kina fugo Zekaraya si aidi i karagaha kubaha, si nayugo gupai nga ko aadanga ni irangbiängä te.—Ruka 1:13, 18-20, 60-64.
(Ruka 1:76)
nwtsty kekeapai tipa wisigopai tipa Rk 1:76
mo nikandu mbata fu Gbia: Si adu nga Yoane Bafu Bapatiza “nikandu mbata fu Gbia” rogo gu gene nga ko nika du ni ga Yesu baperembatayo, nga gu ko nika ru kuba Bako na nika ye ni rimo Bako.—Yo 5:43; 8:29; oni bi nwtsty kekeapai tipa wisigopai tipa Yekova rogo gi veresi re.
Geda Ziazia Kekeapai
(Ruka 1:46-66)
BANZINGA 18-24
AŨKUMUKO ROGO FUGO MBORI YO | RUKA 2-3
“Paranga Aboro—Ya mo Oni Nanyakasa Gaoni Pagume na Yekova?”
(Ruka 2:41, 42)
nwtsty kekeapai tipa wisigopai tipa Rk 2:41
avunguko anandu na agarã: Ndiko anaaidanga ha fu adee tipa i naandu tipa Pumbo Susiri te. Wa si avura duwo, si adu ni sino Maria kaa gasa Yosefa ku Yerusarema yo na agarã dunduko tipa pumbo. (Gate 23:17; 34:23) Rogo agarã ni basasa, i anaandu koyo kini karaga tiyo, baturõho adu nga akirometere 300 na gayo aborokporo dunduko.
(Ruka 2:46, 47)
nwtsty kekeapai tipa wisigopai tipa Rk 2:46, 47
nisana yo tipa apai: Kina wai agu aboro naadegatuyo fu Yesu afura tipa gako asanahe, gako asanahe aadunga gbua wa gu dungu asanahe nga ga tooni gude te. (Rk 2:47) Gu fugo Giriki nga “nisana yo” rengbe ka yugo pa gu ngbatunga asanahe i nasasana boro na ni ngbangayo. (Mt 27:11; Mk 14:60, 61; 15:2, 4; Amo 5:27) Bakeke kuru apangbanga nagumba gupai nga, bete abarumbatayo rogo pambori ani nye yekaru yo tifuo pumbo susiri na kini yugupai rogo angbadimo yekaru. Aboro ani sungu sande ka degatuyo fu agi akumba re na kini sasana he.
ki iriwo: Rogo gi bangiriba re, gu pa-Giriki nga “kini iriwo” rengbe ka yugo gupai nga ngbayo aazera kina kumbatayo.
(Ruka 2:51, 52)
nwtsty kekeapai tipa wisigopai tipa Rk 2:51, 52
ki gi sangbayo: watadu “ki ra kutii beyo.” Gu fugo mangapai rogo pa-Giriki nayugo gupai nga, tifuo ko zeresi ngba abayugupai yekaru yo na gako inohe nga ga Fugo Mbori, Yesu akaraga tiko ku kporo yo ki ra ni goko kutiibe avunguko. Ko agisangba ki susi kura agude; ko amangihe wo tipa ka digiso ga Moize aNdiko na afutufutuhe.—Gate 20:12; Gara 4:4.
Gbata gu Nyanyakipa Ahe Nga ga Toro
(Ruka 2:14)
nwtsty kekeapai tipa wisigopai tipa Rk 2:14
zereda dú dagba aboro sende no, i ngba ti ko: Bete kekeapai nibee na agu afugo rogoho rengbe yo ka yambaha nga “dagba aboro sende no zereda, ga Mbori ngbanya koyo du aboro ni,” na agi afugo re kina rogo bete sasa afugo Ziazia Kekeapai. Ono gu fugo i namangisunge na ni rogo New World Translation na kura dungu kekeapai nibee nasongodaha gbe. Gi fugo maraika re adunga tipa aboro dunduko singia tipa gayo abipai na gayo mangapai te. Kuba gure, si aafura tipa agu aboro Mbori nika ida na gayo pai mbiko i nayugu ndikidi idapase kuti ko na ki da ni apefuo Wiriko.—Oni bi nwtsty kekeapai tipa wisigopai tipa gi fugo nga, i ngba ti ko rogo gi veresi re.
i ngba ti ko: Gu “ngba” du rogo gi ga maraika fugo re ziazia nayugo pa gu ngbanya nga ga Mbori, angianga ga aboro ya. I rengbe ka gumba gu fugo Giriki nga eu·do·kiʹa berewe nga “ngbanya; ngbarago; ida na he.” Kina gu bangisa fugo nga eu·do·keʹo i namangisunge na ni rogo Matayo 3:17; Marako 1:11; na Ruka 3:22 (Mo bi kekeapai tipa wisigopai tipa Matayo 3:17; Marako 1:11), yo Mbori afura ni fu Wiriko nibasa tifuo gako bapatiza. Gupai si ayugoho nga, “ka ida na ko; ka du na ngbarago na ko; ka biko wenengai; ka du na ngbarago mbiko ko.” Ni mangasunge na gi fugo re were, gu fugo nga “i ngba ti ko” (an·throʹpois eu·do·kiʹas) nayugo pa agu aboro Mbori naidi na gayo pai na ngba tiko, na i ima rengba ka gumbaha berewe nga “agu aboro ngba tiko; agu aboro du ko na ngbarago mbiko yo.” Gi fugo maraika re adu tipa agu aboro ngba tiko, angianga tipa aboro dunduko ya, ono tipa agu aboro nasa ngbarago tiko ni du yo na ndikidi idapase kutiko, na da ni apefuo Wiriko. Wa vura duhe nga i namangasunge na gu pa-Giriki nga eu·do·kiʹa rogo kura aba tipa ka yugo gu ngbaya nga ga aboro (Rom 10:1; Frp 1:15), dedede i namangasunge na ni kuti ga Mbori ngbanya, ngbarago, watadu gupai ngba tiko (Mt 11:26; Rk 10:21; Ef 1:5, 9; Frp 2:13; 2Tesa 1:11). Rogo Septuagint rogo Atambuahe 51:18 [50:20, LXX], i mangisunge na gi fugo re tipa gu “ngbanya” nga ga Mbori.
(Ruka 3:23)
wp16.3-E kpe. 9 genewa. 1-3
Oni Ini Gipai Re?
Da nangia ba Yosefa
Yosefa angia basekengua ni boro Nazareta, ko nangia basonosi Yesu. Ono da nangia ba Yosefa? Gu gene angbatunga i natangaraha rogo gu Kitabu Wene Pangbanga nga ga Matayo yambu rimo Yakoba, baraho Ruka agumba gupai ni nga Yosefa “nangia wiri Eri.” Tipagine du kparakparapai ti ni dagbaha?—Ruka 3:23; Matayo 1:16.
Gu pangbanga nga ga Matayo naya: “Yakoba ki batika Yosefa,” gu pa-Giriki mangiyo sunge na ni rogo gi bangiriba re nayugoho ziazia nga, Yakoba nangia ndikidi ba Yosefa. Sidu, Matayo aapekafuo gu ndikidi gene ngbatunga nangia ga Yesu, gu gene zogarago nangia ga Dawidi, nga gu i afu gu rengo nga ga mbatabakindo rogoho fu gu gude Yosefa asonosi ko nga, Yesu.
Ono tie, gu pangbanga nga ga Ruka naya: “Yosefa, nangia wiri Eri.” Gu fugo nga, “wiri,” ani rengbe ka girogo ho yo nga “kumba ku wiriko.” Kina gu bangisapai re du rogo Ruka 3:27, yo i nayambu Saratiere, ndikidi bako angia Yekonya ni nga “wiri Nere.” (1Pka 3:17; Mt 1:12) Si nawira wa Saratiere amangi rogatise na wiri Nere, ko kini da ni kumba ku wiriko. I ima rengba ka yamba Yosefa nga “wiri” Eri, mbiko Yosefa adi wiri Eri nangia Maria. Sidu, Ruka aapekafuo ngbatunga Yesu kina kuti “borose,” rogo ndikidi nako nangia Maria. (ARomo 1:3) Rogo gi gene re, Ziazia Kekeapai nafura tipa agene ngbatunga ue nga ga Yesu, nga gu du na nyanyakipaha.
Geda Ziazia Kekeapai
(Ruka 2:1-20)
BANZINGA 25–BAMBURU 1
AŨKUMUKO ROGO FUGO MBORI YO | RUKA 4-5
“Mo Sovura Kuti Aˈasada wa gu Yesu Amangihe”
(Ruka 4:1-4)
Oni Berẽpa Gini Ngbatunga Boro Oni Aida Kadu Nga Ní
8 Kina gu bangisa birĩ re ko amangisunge na ni ti gu regbo ko aˈasadi Yesu ngbakungbo yo. Fuo Yesu gino riahe tipa auru na ayuru 40, Satana aˈasadi ko tipa gu gomoro ko adu na ni. Ko aya: “Si ngia Wiri Mbori nga mo, mo yá nga fu gi mbia re si du ni riahe.” (Ruka. 4:1-3) Yesu adu na asiapai ue nga: Ka mangasunge na gu ome ko adu na ni tipa ka mbisa tiko, watadu ka zanga mangasunge na ni. Yesu aima inoho nga si aidanga ko mangisunge na gu ome naadu tiko tipa kina agu apai nangba tiko te. Wa ko avura du na gomoro, pa mbisa ko tiko anyakanga bangiriko kisusi gako pagume na Yekova te. Yesu akaragapai fuko ki ya: “Si ni keke he ya, ‘Boro anye nga ni ungani mbiko kina riahe te.’ ”—Ruka. 4:4.
(Ruka 4:5-8)
Oni Berẽpa Gini Ngbatunga Boro Oni Aida Kadu Nga Ní
10 Na ginipai nadu tipa Yesu tigako? Satana “ki yugu angbi zegino dunduko fu ko ni ba sa. Bakitingbanga ki ya fu ko, ‘Mi afú gi tandu foro dunduko re na gaha taarimo.’ ” (Ruka. 4:5, 6) Yesu arengbanga ka bi agu angbi nga ga zegino dunduko ni bangiriko te, ono ko abihe rogo yuguyugupai yo, na Satana abihe nga nyemuhe nika zio Yesu azio. Ko aya: “Ka mo irisi re tie, si du adu ni gamo dunduko.” (Ruka. 4:7) Yesu aaidanga kadu ni gu ngbatunga boro Satana aaida ko du nga ní te. Yesu akaragapai fuko nibasa ki ya: “Si ni keke he ya, ‘Mo irisi Gbia nga gamo Mbori, mo ra fu kina ko sa.’ ”—Ruka. 4:8.
(Ruka 4:9-12)
nwtsty pangbanga
Ngbahõ Yekaru
Si rengbe ka du nzunzu nga Satana aima maa Yesu rii “ngbahõ [watadu “sosono”] yekaru” na ki ya fu ko ko gito ku sende, ono boro ainongo gu ndikidi bangiriba Yesu aru rogoho te. Wa duhe nga gu fugo nga “yekaru” i namangisunge na ni rogo gi bangiriba re rengbe ka du tipa bambu yekaru naabaha dunduko, si rengbe ka du nga, Yesu aru ti tukpu rago bangbanda uroyo na sudiyo (1) nga ga yekaru. Watadu si rengbe ka du nga ko aru ti gu kura tukpu bambu yekaru. Pa gito ko rogo gi ba re aima rengba ka ye na kpio kina gu ka Yekova arimisi tiko ka undo.
Oni Berẽpa Gini Ngbatunga Boro Oni Aida Kadu Nga Ní
12 Gu kparakparapai naadu dagba aEva na Yesu nga, ko angia boro umbasitise tigako. Satana aasadi ko ngba kura agene, ono Yesu aima ká manga gupai narengbe ka ngba ti aboro ono ki moi Mbori ngba asada. Ka ko amangihe wo, ka gure angia rukö! Kuba gure, Yesu akaragapai fuko ki ya: “I agumba ha ya, ‘Ka mo ásadi nga Gbia nga gamo Mbori ya.’ ”—Oni gedi Ruka 4:9-12.
Gbata gu Nyanyakipa Ahe Nga ga Toro
(Ruka 4:17)
nwtsty kekeapai tipa wisigopai tipa Rk 4:17
gu kitabu nga ga Yesaya: Gu Papara kaĩkaĩ Ziazia Kekeapai I Abihe Pati Baime Tikpo nga ga Yesaya adu na arikoho 17 i agbiaha kuti kuraha, bagizoho adu dunduko nga ametere 7.3 na agenehe 54. Si rengbe ka du nga bagizo gu kaĩkaĩ waraga i anaamangasunge na ni bambutiria Nazareta yo adu wakina gu re. Zanga gu undo nga ga akapita na averesi, nga gu naadunga rogo bambata sa kama agarã ya, Yesu aima ino bara gu paparaha ko aakpinyemu ka gedaha. Gu rengo nga, Yesu aima ino bara gu ba i ake sangbaanebi rogoho tipa ko nayugo pa gupai nga ko aima rugatiko wenengai na Fugo Mbori.
(Ruka 4:25)
nwtsty kekeapai tipa wisigopai tipa Rk 4:25
garã ki du biata na diwi sita: Ringbisihe kuti 1Abakindo 18:1, Eriya tingidipa ugure “ti biata garã.” Kura aboro nagumba gupai nga Yesu aima vundo gipai re na gu du rogo 1 Abakindo. Ono tie, gu pangbanga du rogo Kuru Ndika ayugongo gupai nga gu ugure re adu tipa regbo kusende ti garã biata te. Gu fugo nga “ti biata garã” nayugo gupai gbaiga nga gu regbo re atona ho Eriya atingidipa ugure ni ni bambataha fu Aba. (1Aba 17:1) Si rengbe ka du nga ko atingidi gipai re ti regbo garã—nga gu naima ndu ni gbangaha tipa adiwi sita ki susi wai si anaamanga mbata—si naima tona. Kurigure, gu ugure re aanyasanga nibasa ho Eriya afura ni berewe fu aba, “ti biata garã,” te ono kina tifuo gu asada namangi rii Bagangara Karumera yo. (1Aba 18:18-45) Sidu, agu afugo Yesu du ni kekehe ane re, gbiati gu bangisa afugo wirina Kristo du ni kekehe rogo Yakoba 5:17, nandu sa na gupai i natangaraha rogo 1Aba 18:1.
Geda Ziazia Kekeapai
(Ruka 4:31-44)