Pwony me 8
Yub Pa Lubanga Dong Cok Cobbe
1, 2. Lubanga obedo ka keto yub ango me kwanyo pekki ma tye-ni?
LOC pa dano ki pa jogi ma lujemo okelo pekki madwong i kom dano pi cencwari mapol. Kadi bed kit meno, wi Lubanga pe owil i kom pekki ma watye ka limone-ni. Pi cencwari magi ducu en obedo ka keto yub me gonyo dano woko ki i kom tim maraco ki peko.
2 I kare me jemo i Eden, Lubanga ocako tito pi yubbe me keto gamente mo ma biyubo lobo-ni doko paradic wek obed paco maber pi dano. (Acakki 3:15) Lacen, Yecu macalo lalok madit pa Lubanga, oketo lok kom gamente man ma pud obibino abina-ni me bedo wi lok madit me pwonye. En owacci gamente man bibedo gen acel keken ma dano bibedo kwede.—Daniel 2:44; Matayo 6:9, 10; 12:21.
3. Yecu olwongo gamente ma obibino me loyo lobo-ni ningo, dok pingo?
3 Yecu olwongo gamente pa Lubanga-ni ni “ker me polo,” kit macalo biloc ki i polo-ni. (Matayo 4:17) En bene olwongo ni “ker pa Lubanga,” kit macalo Lubanga aye Okelo yubbe-ni. (Luka 17:20) Pi cencwari mapol Lubanga omiyo kicoyo lok mapol i kom jo ma biloc i gamente man ki gin ma gibitimo.
Kabaka Manyen me Lobo
4, 5. Lubanga onyuto nining ni Yecu obedo Kabaka ma en eyero?
4 Lok mapol ma lunebi guloko i kom ngat ma onongo bibedo Kabaka me Ker pa Lubanga-ni ducu ocobbe i kom Yecu i mwaki ma romo alip aryo mukato angec. En aye obedo ngat ma Lubanga oyero me bedo Laloc me gamente me polo ma biloyo dano. I nge to pa Yecu, Lubanga ocere woko i kwo me polo macalo cwec ma obedo cwiny, ma pe to. Dano mapol gubedo caden me cerre.—Tic pa Lukwena 4:10; 9:1-9; Jo Roma 1:1-4; 1 Jo Korint 15:3-8.
5 Lacen, Yecu “obedo piny i nget Lubanga tung acuc.” (Jo Ibru 10:12) Ki kunnu, en obedo ka kuro kare ma Lubanga onongo bimiye iye twero me cako tic calo Kabaka me Ker pa Lubanga me polo. Man ocobo lok pa lunebi ma tye i Jabuli 110:1 ka ma Lubanga owacce ni: “Bed i ngeta yo tung acuc i kabedo me deyo, nio ka abimiyo lukworri gidoko kom laten tyeni.”
6. Yecu onyuto nining ni epore me bedo Kabaka me Ker pa Lubanga?
6 I kare ma tye i lobo, Yecu onyuto ni epore me bedo i rwom ma kit meno. Kadi bed kiketo aunauna i kome, en ocung matek me gwoko genene bot Lubanga. Pi meno, en onyuto ni Catan oloko lok goba i kare ma owacci dano pe romo bedo lugen bot Lubanga ka giketogi i atematema. Yecu ma obedo dano ma pe ki roc, dok obedo ‘Adam me aryo-ni,’ onyuto ni Lubanga pe otimo bal mo me cweyo dano ma onongo gipeke ki roc.— 1 Jo Korint 15:22, 45; Matayo 4:1-11.
7, 8. Jami mabeco ango ma Yecu otimo i kare ma en tye i lobo kany, dok en onongo tye ka nyuto gin ango?
7 Laloc mene ma dong otimo jami mabeco mapol ma pore ki ma Yecu otimo i mwaki manok me ticce me pwony-nyi? Pi teko pa cwiny pa Lubanga, Yecu ocango lutwo, lungolo, luto wang, luding it ki jo ma te lebgi oto. En ocero kadiwa jo muto bene! En onongo tye ka nyuto macek cek ngo ma en bitimone pi dano ma i wi lobo ka dong etye ka loc i Ker-re.—Matayo 15:30, 31; Luka 7:11-16.
8 Yecu otimo jami mapol i kare ma tye i lobo kany ma oweko lapwonnye Jon owaco ni: “Tye bene gin mukene mapol ma Yecu otiyo; ka kono kicoyogi ki acel acel, atamo ni kadi lobo kulu pe twero romo buk ma gicoyo.”—Jon 21:25.a
9. Pingo jo ma onongo gitye ki cwiny me ada gucito bot Yecu?
9 Yecu onongo obedo ngat ma lakica ma paro pi dano dok tye ki mar tut. En okonyo lucan ki jo ma cwinygi otur, dok pe onyuto apokapoka i kom lulonyo nyo jo me rwom ma malo. Jo ma tye ki cwiny me ada guye lwongo me mar pa Yecu i kare ma owacci: “Wubin bota, jo ducu muol ki ma yec onurowu, ci abimiyo wuywe. Wuting yatta, ci wupwony kita, pien an awor, dok amwol bene i cwinya, mumiyo wun bene wubilimo yweyo i cwinywu. Pien yatta yot, ki yecca bene pe pek.” (Matayo 11:28-30) Jo ma gilworo Lubanga gucito bote kun giketo gengi i kom locce.—Jon 12:19.
Jo ma Binywako Loc Kwede
10, 11. Angagi ma gibinywako i loyo lobo kacel ki Yecu?
10 Ker pa Lubanga me polo-ni bibedo calo gamente pa dano ma nongo lukony kor lalocce bedo tye-ni. Jo mukene bene gibinywako loyo lobo kacel ki Yecu, pien Yecu ocikke bot jo ma onongo gimaro bedo kwede ni gin gibiloyo dano kacel kwede macalo luker.—Jon 14:2, 3; Niyabo 5:10; 20:6.
11 Ada, jo mo ma welgi nok aye kicerogi me kwo kacel ki Yecu i polo. Gin bene gibibedo luloc me Ker pa Lubanga ma bikelo mot ma pe tum bot dano-ni. (2 Jo Korint 4:14; Niyabo 14:1-3) Pi mwaki mapol mukato angec, Jehovah obedo ka keto te guti me loc ma bikelo mot me labed naka bot dano-ni.
Loc Ken Bigik
12, 13. Ker pa Lubanga dong kombeddi tye atera me timo ngo?
12 I cencwari mukato-ni, Lubanga dong otyeko luto wiye woko i lok me lobo. Kit ma Pwony me 9 i brocuwa man binyamo kwede, lok pa lunebi me Baibul nyuto ni Ker pa Lubanga i te tela pa Kricito dong ocako loc woko wa i mwaka 1914, dok kombeddi tye atera me jwero te yub pa Catan woko ducu. Ker meno tye ka “medde ki loyo lweny i dye lukwor [pa Kricito].”—Jabuli 110:2, NW.
13 Pi man lok pa lanebi ma tye i Daniel 2:44 waco ni: “I kare pa luker meno [ma gitye i kare-ni] Lubanga me polo biketo ker mukene [i polo] ma ri nakanaka ma pe gitwero balone, kadi dit me locce bene pe gibiweko i cing rok mukene [pe gibiye loc pa dano mo keken me bedo tye]. Ker [pa Lubanga] meno manyen-ni bituro ker magi ducu ngidogi woko matitino, ci tyekogi woko ducu, en aye dong bicung bedo matwal.”
14. Adwogi mabeco ango ma bibino ka loc pa dano ogik?
14 Ka dong kikwanyo loc ducu ma pe jenge i kom Lubanga woko, ci Ker pa Lubanga dong biloc i wi lobo duc. Kit ma Keri-ri biloc ki i polo-ni, pe tye dano mo ma bitwero balone. Twero me locce bibedo i polo ka ma yam ocakke ki iye bot Lubanga. Dok kit ma loc pa Lubanga aye dong biloyo lobo-ni, pe tye dini goba nyo ryeko pa dano kacel ki tam me wibye mo ma bibwolo ngatti mo. Jami magi ducu pe kibiye ni gubed tye doki.—Matayo 7:15-23; Niyabo, cura 17 me o i 19.
[Lok ma tye piny]
a Pi ngec mapol i kom kwo pa Yecu, nen buk me The Greatest Man Who Ever Lived, ma Lucaden pa Jehovah aye ocoyo i mwaka 1991.
[Cal ma tye i pot karatac 18]
I kare ma Yecu tye i lobo, en ocango lutwo dok ocero jo muto me nyuto ngo ma en ebitimone i lobo manyen
[Cal ma tye i pot karatac 19]
Ker pa Lubanga me polo bijwero ker ducu ma pe jenge i kome