GIN MUTIMME I KWO
Anongo Gwok Maber ki i Geno Jehovah
KA DANO gupenya i kom tic ma atiyo pi Jehovah, awaccigi ni atye calo bag ma Jehovah woto kwede ka mo keken ma cwinye mito. Meno tyen lokke ni, kit ma awoto kwede ki bag ma mega ka mo keken ma cwinya mito, i yo acel-lu amito ni Jehovah kacel ki dulle gutitta ka ma omyero acit iye ki awene. Aye mot me tic mogo ma mito jalo jami dok onongo keto kwona ka mading. Ento apwonyo ni geno Jehovah aye miniwa gwok maber loyo.
KIT MA ACAKO NGEYO KWEDE JEHOVAH KI GENO EN
Kinywala i mwaka 1948 i caro mo matidi tung kupiny me lobo Nigeria. I kare meno, omin babana matidi ma nyinge Moustapha, kacel ki omera madit ma nyinge Wahabi, gunongo batija macalo Lucaden pa Jehovah. I kare ma atye ki mwaka abongwen, babana oto woko. Cwinya otur adada. Omera Wahabi owacca ni pud wabineno Baba odoco i kare me nicer. Lok me cuko cwiny meno otugo cwinya me cako kwano Baibul. Anongo batija i mwaka 1963. Ma pe orii, omegina adek mukene bene gunongo batija.
I mwaka 1965, acito ka bedo kacel ki omera madit Wilson i boma me Lagos dok anongo mit pa bedo kacel ki lupainia marii i Kacokke me Igbobi. Yomcwinygi kacel ki mit komgi ogudo cwinya, dok i Januari 1968, an bene acako tic macalo painia.
Omego mo ma tiyo i Betel ma nyinge Albert Olugbebi, oyubo cokke mo ma kite dok pat pi wan jo matino me lok kwedwa i kom kit ma painia keken mitte kwede tung kumalo me Nigeria. Wiya pud po kit ma Omego Olugbebi oloko kwede ki mit kom ni: “Wun pud wubedo jo matino, dok wutwero tic ki cawawu kacel ki kerowu pi Jehovah. Tic madwong me atima tye kunnu piwu!” Onongo amito bedo calo lanebi Icaya kun acito ka mo keken ma Jehovah mito ni acit iye, pi meno apongo fom me tic macalo painia keken.—Ic. 6:8.
I Mai 1968, kicwala ka tic macalo painia keken i boma me Kano, tung kumalo me lobo Nigeria. Man obedo i kare me Lweny me Biafra ma otimme i mwaka 1967 me o i 1970. Lweny man okelo can madwong kacel ki to mapol tung kumalo me Nigeria, dok lacen lweny man oo wa tung kunyango me Nigeria. Ki cwiny maber, omego mo owacca ni omyero pe acit tung kumalo me Nigeria pien onongo pe mito ni aket kwona ka mading. Ento awacce ni: “Apwoyo matek me paro pira. Ento, ka Jehovah mito ni ati pire i wang tic man, ci ape ki akalakala mo ni en bibedo kweda.”
GENO JEHOVAH I KABEDO MA LWENY OBALO ADADA
Onongo tye me cwercwiny adada me neno can malit ma lweny okelo i Kano. Lweny man onongo obalo boma madit man adada. I kare mogo ka watye i tic me pwony, onongo wanongo kom dano ma kinekogi i kare me lweny man. Kadi bed con onongo kacokke tye mapol i Kano, ento pol pa utmege guringo woko. Utmege ma welgi pe o 15 keken aye onongo gudong cen, lworo onongo omakogi matek dok cwinygi otur. Omege ki lumege magi cwinygi obedo yom adada i kare ma wan lupainia abicel wao i Kano. Wacuko cwinygi dok man omiyo guwinyo maber. Wakonyogi me yubo cokke, cako tito kwena odoco, miyo ripot, ki dong penyo pi bukke ki i jang gang kal.
Wan lupainia keken wacako pwonyo leb Hausa. Jo mapol onongo giye winyo lokwa ka guwinyo watye ka tito kwena me Ker-ri i leb pengi. Ento, lumemba me dini madit loyo ki i Kano onongo cwinygi cwer ka guneno watye ka tito kwena, pi meno onongo mitte ni wagwokke adada. I nino mo acel, laco mo ma omako pala oryemo an ki painia lawota matek. Ki yomcwiny, waringo walanye woko dok pe obedo ki kare me makowa! Kadi bed kwowa onongo tye ka mading, Jehovah ‘ogwokowa omiyo wabedo maber’ dok wel lutit kwena ocako medde. (Jab. 4:8) I kare-ni, lutit kwena makato 500 gitye ka tic i kacokke 11 i boma me Kano.
WAKEMME KI AUNAUNA I LOBO NIGER
I kare ma atiyo macalo painia keken i Niamey, Niger
Lacen, i Agucito me mwaka 1968, i nge bedo i boma me Kano pi dwe mogo manok keken, kicwala kacel ki lupainia aryo mukene i boma madit me lobo Niger ma kilwongo ni Niamey. Ma pe orii, waniang ni lobo Niger, ma tye i Kupoto Ceng me Afrika tye i kin kabedo malyet loyo ki i wi lobo. Onongo mitte ni wapwony kit me tito kwena i kabedo malyet dok wapwony bene leb French ma obedo leb ma pol pa dano giloko. Kadi bed timo man onongo pe yot, waketo genwa i kom Jehovah dok wacako tito kwena i boma meno kacel ki lutit kwena mogo manok ma gibedo iye. I nge kare manok keken, pol ma dano ma gibedo i Niamey ma gitwero kwan, gunongo kopi me buk me The Truth That Leads to Eternal Life. Dano onongo giyenyowa wek ginong kopi ma meggi!
Ma pe orii, waniang ni luloc me gamente pe gimaro Lucaden pa Jehovah. I Julai me mwaka 1969, wacokke kacel pi gure me adwol mukwongo i lobo meno, dok onongo waromo dano 20. Onongo watye ki miti me neno batija pa lutit kwena manyen aryo. Ento, i nino me acel me gure me adwol man, abili gubino ci gujuko gure man woko. Gutero wan lupainia keken kacel ki laneno me adwol i polic citecen. I nge penyowa ki lapeny mapol, guminiwa rukca ni omyero wadwog cen i polic orwone. Waniang ni luloc gumaro kelo ayelayela i komwa, pi meno waketo yub ci kimiyo pwony me batija i gang mo dok kibatija lutit kwena aryo-ni i wi mung i kulu mo.
I nge cabit mogo manok, gamente ogolo rukca ni an kacel ki lupainia abic mukene-ni omyero waa woko ki i lobo Niger. Guminiwa cawa 48 keken me a woko ki i lobo meno, dok onongo omyero wanong gin wotwa wan kikomwa. Walubo rukcagi ci wacito atir wa i jang gang kal me Nigeria, ka ma kiminiwa mot me tic manyen ki i iye.
Kicwala ka tic i caro mo ma kilwongo ni Orisunbare i Nigeria, ka ma anongo iye mit pa tic me pwony kacel ki lutit kwena mogo ma gibedo kunnu. Ento i nge dwe abicel keken, jang gang kal owacca ni adok cen i lobo Niger an kena. I acakkine, abedo ki ur kacel ki par madit, ento bene onongo atye ki miti madwong me rwatte ki utmege ma i Niger odoco!
Adok cen i boma me Niamey. Orwone i nge o i boma meno, laco mo ma timo biacara dok a ki i lobo Nigeria oniang ni abedo Lacaden ci ocako penya lapeny madok i kom Baibul. Akwano Baibul kwede, dok i nge weko mato taa kacel ki mato kongo wa i labyel kweri, en onongo batija. Cwinya obedo yom me tito kwena kacel ki omege ki lumege i kabedo mapatpat i lobo Niger ki neno bene kit ma dano gujolo kwede ada i nge mwaki mapol. I kare ma ao i lobo Niger, onongo tye Lucaden 31; ento i kare ma aa, onongo tye Lucaden 69.
“PE WANGEYO KIT MA UTMEGIWA GITYE KWEDE I LOBO GUINEA”
I Decemba mwaka 1977, adok cen i Nigeria ka nongo pwonnye. I nge nongo pwonnye pi cabit adek, Omego Malcolm Vigo ma kubo kin Komitti me Jang Gang Kal, oweko akwano waraga ma oa ki i jang gang kal me Sierra Leone. Omege ma kunnu onongo gitye ka yenyo omego mo ma kome yot, wiye nono, tye painia, dok loko leb Muno ki French maber wek oti macalo laneno me adwol i lobo Guinea. Omego Vigo otitta ni atye ka nongo pwonnye me cito ka tiyo tic man. En otito ka maleng bota ni tic man pe bibedo tic mayot. En omina tam ni, “Tam matut iye ma peya imoko tammi.” Cutcut awacce ni, “Kit macalo Jehovah aye ma tye ka cwala-ni, atye atera me cito.”
Atuk ki dege wa i Sierra Leone ci arwatte ki omege ma i jang gang kal. Lamemba acel me Komitti me Jang Gang Kal owacca ni, “Pe wangeyo kit ma utmegiwa gitye kwede i lobo Guinea.” Kadi bed ni jang gang kal man aye onongo tye ka neno wi tic me tito kwena i lobo Guinea, ento onongo pe gitwero kubbe ki lutit kwena ma kunnu pi kukukuku me wibye. Onongo dong gutute tyen mapol me cwalo omego mo ka limo utmege ma i lobo Guinea ento man pe otwere kulu. Pi meno, kiwacca ni acit wa i boma madit me lobo Guinea, ma kilwongo ni Conakry, wek anong twero ki bot gamente me yena bedo i lobo meno.
“Kit macalo Jehovah aye ma tye ka cwala-ni, atye atera me cito”
I kare ma ao i boma me Conakry, acito i embassy me Nigeria ci arwatte ki lacungo dwar me Nigeria. Atitte ni amito tito kwena i lobo Guinea. En olega ni aa woko ki i lobo meno pien kiromo maka woko, nyo kibiketo awano i koma. En owacca ni, “Dok cen i Nigeria ka tito kwena kunnu.” Agamo lokke ni, “Dong amoko tamma woko me bedo kany.” Pi meno, en ocoyo waraga bot Minista ma Neno Jami ma Timme i lobo Guinea wek okonya, dok Minista man okonya adada.
Ma pe orii i nge meno, adok cen i jang gang kal ma i lobo Sierra Leone dok atito ki omege ma kunnu tam ma Minista omoko. Omege gudange ki yomcwiny i kare ma guwinyo kit ma Jehovah ogoyo laane kwede i kom wotta i lobo Guinea. Gamente onongo dong omina twero me bedo i lobo Guinea!
Tic macalo laneno me adwol i Sierra Leone
Cakke i mwaka 1978 me o i mwaka 1989, atiyo macalo laneno ma woto awota i lobo Guinea, Sierra Leone, ki dok macalo lakony kor laneno me adwol i lobo Liberia. I acakkine, two onongo maro yela teretere. I kare mogo two onongo diya i caro ka mabor adada. Ento utmege onongo gitute ki kerogi ducu me tera i ot yat.
I nino mo acel, koma obedo lit adada pien onongo atye ki maleria, kacel ki kwidi i iya. I kare ma koma ocang, aniang ni omege onongo gubedo ka nyamo lok kom ka ma kibiyika iye! Kadi bed pekki magi obedo ka keto kwona ka mading, pe atamo me jalo mot me tic meno woko. Dok amoko ki i cwinya ni Lubanga keken aye ma twero miniwa gwok ma pud dong ber loyo, pien kadi bed wato woko en pud bicerowa.
AN KI DAKONA WAKETO GENWA I KOM JEHOVAH
Nino me nyomwa, 1988
I mwaka 1988, arwatte ki Dorcas, lamego ma obedo painia, maro Jehovah adada, dok mwol. Wanyomme, dok en ocako tic kacel kweda i tic me limo adwol. Dorcas otiyo matek kacel kweda i tic man dok onongo tye atera me jalo jami mapol wek eti pi Jehovah. Onongo wawoto ki tyenwa wot ma romo kilomita 25 (mairo 15) i kacokke mapatpat, kun nongo watingo yecwa atinga. Pi kacokke ma tye ka maboco, onongo watiyo ki gin wot mo keken ma nonge me wot i yo ma opong ki daba.
Dorcas cwinye tek adada. Me labolle, i kare mogo onongo mitte ni wangol kulu ma nyang pol iye. I lim mo acel, onongo mitte ni wawot pi nino abic, dok onongo omyero wangol kulu mo ki yeya pien wi pem ma kiguro ki bao onongo otur woko. I kare ma Dorcas oa malo me kato ki i yeya, en opoto woko i pii man matut-ti. An ki en onongo pe wangeyo kwang, dok nyang onongo tye mapol i kulu meno. Ki yomcwiny, bulu mogo gupye i pii ci gulare woko. Gin mutimme man oweko wabedo ki ajiji dok onongo pe wanino maber, ento pud wamedde ki tic man.
Lutinowa, Jahgift ki Eric, gubedo mot ma oa ki bot Jehovah
I acakki me mwaka 1992, wabedo ki ur madit adada me niang ni Dorcas ogamo ic. Onongo mitte ni wamok tam ka ce pud wabimedde ki tic macalo painia keken. Watamo kit man ni “Man obedo mic ma oa ki bot Jehovah!” Pi meno, wamoko tamwa me cako nying nyarwa ni Jahgift (ma tyen lokke gonye ni “Mot ma oa ki bot Jehovah”). Mwaki angwen i nge nywalo Jahgift, kinywalo omine, Eric. Ki lok ada, lutinowa aryo-ni ducu gubedo mot ma oa ki bot Jehovah. Jahgift otiyo i opic me gonyo leb pi kare mo i boma me Conakry, dok Eric tiyo macalo lakony kor tic i kacokke i kare-ni.
Kadi bed onongo mitte ni Dorcas ojuk tic macalo painia keken, en omedde ki tic macalo painia marii, kadiwa i kare ma tye ka gwoko lutinowa. Ki kony pa Jehovah, an amedde ki tic macalo painia keken. I ngeye ma dong lutinowa gudongo woko, Dorcas ocako tic macalo painia keken odoco. I kare-ni an ki Dorcas watiyo macalo lumiconari i boma me Conakry.
JEHOVAH GWOKOWA
Kare ducu acito ka ma Jehovah tera iye. Tyen mapol an ki dakona waneno gwok pa Jehovah kacel ki laane. Bedo ki gen i kom Jehovah me ka geno jami me kom, okonyowa me gwokke ki i pekki mapol kacel ki par mukato kare woko. An ki Dorcas wapwonyo ni Wang It me gwok maber loyo ducu obedo “Lubanga lalarwa,” Jehovah. (1 Tekwaro 16:35) Angeyo labongo akalakala mo keken ni kwo pa jo ma geno en ‘kibinongo kiboyo woko i kin boc pa jo ma Jehovah Lubangagi aye gwokogi.’—1 Cam. 25:29.