Pwony me 9
Kit Ma Wangeyo Kwede Ni Watye “I Kare me Agikki”
1, 2. Watwero ngeyone nining ni dong watye i kare me agikki?
WATWERO ngeyone nining ni wan watye ka kwo i kare ma Ker pa Lubanga bijwero iye loc pa dano me kare-ni woko? Watwero ngeyone nining ni watye cok ki kare ma Lubanga bigiko iye peko ki tim maraco ducu?
2 Lupwonnye pa Yecu Kricito onongo gimito niang i lok man. Gupenye pi ‘lanyut’ ma binyuto ni en dong tye ka loc i Ker-ri ki dong kare me “agikki piny.” (Matayo 24:3) Yecu ogamo lok man kun ryeyo jami mapol ma biyengo lobo dok gin ducu bitorre kacel me bedo lanyut ni wan dong wao i “kare me agikki” me jami me kare-ni. (Daniel 11:40; 2 Temceo 3:1) Tika dong waneno lanyut meno i karewa-ni? Ee, tyen mapol!
Lweny me Wi Lobo
3, 4. Lweny me karewa-ni rwatte ki gin ma Yecu oloko con ca nining?
3 Yecu otito con ni “rok bilweny ki rok wadi ki ker bene bilweny ki ker wadi.” (Matayo 24:7) I mwaka 1914, lobo obedo ki lweny mo madit ma oguro wi lobbe ki ker mapol i yo mo ma obedo pat ki lweny mo keken mukato angec. Me nyutone ni obedo pat, jo ma ngiyo lok me tekwaro ma gukwo i kare meno gulwongo lweny meno ni Lweny Madit. Lweny meno dok obedo pat ki lweny mo keken ma otimme i tekwaro, lweny me wi lobo me acel. Lumony ki lutedero ma romo 20,000,000 kulu gurwenyo iye kwogi, oloyo lweny mo keken mutimme con.
4 Lweny me Wi Lobo me I ocako te kare me agikki. Yecu owaco ni lweny man ki jami mukene-gu bibedo “acakki me te can ma bipoto i lobo.” (Matayo 24:8) Meno obedo lok ada, pien Lweny me Wi Lobo me II dong obedo rac loyo, ma kwo pa lutedero ki lumony ma romo 50,000,000 kulu orweny iye. I karewa-ni, kineko dano makato 100,000,000 kulu i lweny mapol mapat pat, ma dodo lweny ducu ma otimme i mwaki 400 mukato angec tyen kingwen kulu! Rac pa loc pa dano dong otugi nen woko ka maleng!
Jami Mukene me Lanyut
5-7. Jami ango mukene ma nyuto ni wan dong watye i kare me agikki?
5 Yecu oloko i kom jami mukene bene ma onongo bitimme i kare man me agikki-ni ni: “Oyengyeng madongo biyengo lobo, kec laparanat bipoto i kabedo mapol ki two gemo.” (Luka 21:11) Magi ducu orwatte ki jami ma obedo ka timme cakke i mwaka 1914, kit macalo peko magi okelo tur cwiny madit mada bot dano-ni.
6 Oyengyeng madongo tye ka yengo piny teretere, dok tye ka rwenyo kwo pa dano mapol. Two abwuru mo me Spain keken oneko dano ma romo 20,000,000 kulu i nge Lweny me Wi lobo me I—jo mukene byeko ni oromo bedo dano 30,000,000 kulu nyo makato. Two jonyo dong orwenyo kwo pa dano mapol ata dok pud obirwenyo kwo pa dano milion mapol i anyim. Dano milion mapol gito ki two mapat pat calo two adunu, kanca, ki mukene mwaka ki mwaka. Dano milion mapol gito ki kec mot mot. Labongo akalakala mo, ‘Lungwec ki aguragura’ ma gicung pi lweny, kec, ki two gemo-ni gubedo ka neko dano mapol nicakke i mwaka 1914.—Niyabo 6:3-8.
7 Yecu otito bene pi tim me turo cik ma dong onya oromo lobo ducu-ni. En wacci: “Kit macalo tim maraco bibedo ka medde ameda-ni, mar pa jo mapol bikwe woko.”—Matayo 24:12.
8. Lok pa lunebi me Baibul ma kitito i 2 Temceo cura 3 orwatte ki karewa-ni nining?
8 Medo i kom meno, lok pa lunebi me Baibul bene otito kit ma kwo pa dano onongo biballe kwede i twok lobo ducu ni: “I kare me agikki, piny bibedo marac i kare mogo. Pien dano bibedo ka maro komgi kengi kun gibedo lumar lim, luwakke, lucac, lunywar jo mukene. Pe gibiwinyo lunyodogi, pe gibimiyo pwoc mo, gibibedo jo ma pe leng. Pe gibimaro dano wadgi, gibibedo jo ma pe timo kica bot dano, gibibedo lucok dog jo mukene, gibibedo jo ma mitgi pe jukke, jo ma ger ma gidag gin mo maber, luroro, jo ma tye atata ma pe giparo piny, jo ma gikette malo kengi ki wakke, jo ma maro yomcwiny ma ka maro Lubanga. Gibimako dini dok gibilubo i kitgi ma nen ki woko keken, kun gikwero tekone woko . . . Jo maraco ki jo ma lugoba gibimedde ki bedo marac makato kare.” (2 Temceo 3:1-13) Jami magi ducu dong gutyeko nen woko ka maleng.
Gin Mukene
9. Gin ango ma otimme i polo en i acakki me kare me agikki i ngom kany?
9 Tye gin mo mukene ma omedo peko pa dano i karewa-ni. Gin meno otimme en i acakki me kare me agikki i mwaka 1914 ma oketo kwo pa dano ka mading adada. Lok pa lanebi ma tye i buk me agikki me Baibul otito gin mutimme en i kare acel meno ni: “Cutcut lweny ocakke i wi polo, Mikael [Kricito ki twer me polo] kacel ki lumalaikane gulwenyo i kom min kulu madit-ti. Min kulu madit-ti [Catan] kacel ki lumalaikane [jogi] bene gulwenyo, ento giloyogi woko, mumiyo kabedo dong odoko pe pigi i wi polo. Ci gibolo min kulu madit ca woko piny i ngom, ma yam obedo min kulu macon-ni, ma gilwongo ni Ladot, ki Catan, labwol dano ma i wi lobo ducu; gibole woko piny i ngom, kacel ki lumalaikane.”—Niyabo 12:7-9.
10, 11. Bolo Catan ki lumalaikane piny i ngom kany-nyi ogudo kwo pa dano nining?
10 Adwogine obedo ningo i kom dano? Lok pa lunebi meno omedde ni: “Ento wun lobo ki nam, wubineno can malit atika, pien Ladot dong olor piny obino woko piny botwu ma tye ki akemo madwong, pien ngeyo ni karene tye manok!” Adada, Catan ngeyo ni agikki pa yubbe dong tye cok, pi meno en tye ka timo gin mo keken ma twere me loko wi dano woko ki i kom Lubanga ma peya kijwero en kacel ki lobone woko. (Niyabo 12:12; 20:1-3) Cwec me cwiny magi giraco adada pien gutiyo ki mic me moko tam pigi kengi-ni i yo marac! Kwo pud dong odoko rac i lobo pi ticgi, tutwalle cakke i 1914!
11 Pe tye me ur ni Yecu otito con pi karewa-ni ni: “Gin ma miyo lworo mako dano, ki lanyut madoŋo bene, bia ki i polo.”—Luka 21:11.
Agikki me Loc pa Dano ki pa Jogi Dong Cok
12. Lok pa lunebi mene ma pud odong ma myero ocobbe ma peya kijwero yub me jami me kare-ni?
12 Dong lok pa lunebi me Baibul adi mudong ma myero ocobbe ma peya Lubanga ojwero yub me jami me lobo man woko? Odong manok adada! Acel ki i kine, ma nonge i 1 Jo Tecalonika 5:3, waco ni: “Ka dano giwaco ni, ‘Kuc tye, piny okwe mot, gin mo marac pe,’ to biturugi atura.” Man nyuto ni agikki me jami me kare-ni bicakke kun nguko ‘ka dano,’ nongo pud gitye ka lok. Jwer man bitimme atura ma nongo dano pe gitye ki ngecce, nongo tam pa dano tye i kom gengi pi kuc ki piny ma okwe mot.
13, 14. Kare me peko mene ma Yecu otito pire, dok bigik nining?
13 Kare tye ka tum woko oyotoyot pi lobo man ma tye i te loc pa Catan-ni. Lobo man dong cok o i kare me peko mo ma Yecu oloko pire ni: “Pien i kare meno twon can madit atika bitimme iye, ma yam peya onen i lobo, nia wa i acakki lobo nio kwede wa onyoo, dok pe bene binen.”—Matayo 24:21.
14 “Twon can madit [atika-ni]” bigik ki Armagedon ma obedo lweny pa Lubanga. Meno aye obedo kare ma lanebi Daniel oloko pire, ni i kare meno, Lubanga “bituro ker magi ngidogi woko matitino, ci tyekogi woko ducu.” Ma te lokke ni, loc pa dano ma pe jenge i kom Lubanga-ni bigik woko. Kerre ma tye i polo-ni aye dong bicako loyo dano. Daniel owaco ni pe dong gibiweko twero me ‘locce i cing rok’ mo matwal.—Daniel 2:44; Niyabo 16:14-16.
15. Ngo ma bitimme i kom tic maraco pa Catan ki jogine?
15 I kare meno, tic pa Catan ki jogine ducu bigik woko. Cwec magi me cwiny ma gubedo lujemo-ni gibitweyogi woko wek pe “[gumedde] ki bwolo rok ducu.” (Niyabo 12:9; 20:1-3) Kityeko ngolo to woko i wigi ma dong gitye ka kuro megi to. Man bikelo twon yweyo mo madit atika bot dano me bedo labongo ticgi maraco-ni!
Angagi ma Bibwot? Angagi ma pe Bibwot?
16-18. Angagi ma gibibwot ki i agikki me jami maraco me kare-ni, dok angagi ma pe gibibwot?
16 Ka Lubanga dong otyeko ngolo kop i kom lobo man, angagi ma bibwot? Angagi ma pe bibwot? Baibul nyuto ni jo ma gimito loc pa Lubanga kibigwokogi dok gin aye bibwot. Jo ma pe gimito loc pa Lubanga pe kibigwokogi ento kibijwerogi kacel ki lobo pa Catan-ni.
17 Carolok 2:21, 22 tito ni: “Jo ma cwinygi atir [ma gimine i te loc pa Lubanga] gibibedo i lobo, ki jo ma gin lugen ma pe gitye ki bal mo gibibedo iye matwal. Ento jo maraco [ma pe gimine i te loc pa Lubanga] gibityekogi woko ki i lobo meno, ki jo ma gungayo wang Rwot pi bal me nek bene gibiputogi macalo giputo doo.”
18 Jabuli 37:10, 11 bene tito ni: “Odong kare manok, ci dano marac dong bibedo pe matwal . . . Ento jo mamwol aye gibicamo lobo; gibibedo ki yomcwiny pi lonyo madwong ma gibilimo.” Tyeng 29 medo ni: “Jo ma kitgi atir gibicamo lobo, dok gibibedo iye matwal.”
19. Lok ango ma omyero wan waket iye cwinywa?
19 Omyero waketu cwinywa i lok ma tye i Jabuli 37:34, ma tito ni: “[Gen] Rwot, dok ilub cikke, en bimiyi twero me camo lobo; ibineno bene ka gityeko jo maraco woko.” Tyeng 37 ki 38 waco ni: ‘Nen dano ma pe ki bal mo, dok inen dano ma cwinye atir; dano man anyimme bibedo ki kuc. Ento jo ma lubalo kibityekogi woko liweng; ki likwayo pa jo maraco bene gibijwerogi woko.’
20. Pingo waromo wacci kare ma watye ka kwo iye-ni obedo kare maber atika?
20 Pud dong kweyo dok cuko cwiny adada me ngeyone ni Lubanga kara ada paro piwa dok ni cokcok-ki en bigiko tim maraco ki peko ducu! Ngeyo ni kare me cobbe pa lok me aura pa lunebi magi dong odic woko pud dong yomo cwinywa ya!
[Cal ma tye i pot karatac 20]
Baibul otito pi jami ma onongo bibedo ‘lanyut’ me kare me agikki
[Cal ma tye i pot karatac 22]
Cokcok-ki, jo ma pe gimine i te loc pa Lubanga kibijwerogi woko i Armagedon. Jo ma gumine gibiwot dok gibibedo i lobo manyen me kit matir