Dul Lok me Abiro
Gin ma Wapwonyo ki i Lok ma Omiyo Lubanga Oye ni Tim Maraco Obedo Tye
1, 2. (a) Ka Jehovah onongo onek lujemo-ni cut ki i Eden, kono ogudowa nining? (b) Kit gin ango me mar ma Jehovah omiyo twere pi wan?
LAWI ot macon Yakobo owaco ni, “mwaka ma ari kwede pud nok, dok opong ki can.” (Acakki 47:9) I yo acel-li, Yubu owaco ni ‘nino me kwo pa dano nok, dok opong ki ayelayela.’ (Yubu 14:1) Polwa bedo i kwo me peko, ngolo kop alenga, kadiwa jammi mukene maraco atika calo jo-ni. Kadi bed kit meno nywalowa pe obedo pi ngolo kop alenga pa Lubanga. Ada gire ni, pe watye ki tam ki kom ma roc pe iye kacel ki paco me Paradic ma Adam ki Kawa gubedo iye ca. Ento mono ka nene Jehovah onek gin woko cut i kare ma gujemo-ni Kono? Kono two, par nyo to obedo pe, ento kono kaka pa dano mo obedo pe bene. Kono pe kinywalowa. Pi kica, Lubanga omiyo kare ki Adam ki Kawa me nywalo lutino, kadi bed ni gin gileyo roc. Jehovah oyubo yub pi wan me nongo jammi ma Adam onongo orwenyo-ni—kwo ma pe tum i Paradic i lobo kun wok ki bot Kricito.—Jon 10:10; Jo Roma 5:12.
2 Pud dong cuko cwinywa ya, me bedo ki kare me kuro kwo ma pe tum i lobo manyen me Paradic ma orumowa, ka ma wabibedo iye labongo two, par, arem, ki to, kadi wa ki jo maraco bene bibedo pe! (Carolok 2:21, 22; Niyabo 21:4, 5) Ento waniang ki i jammi ma kicoyo i Baibul ni kadi bed larrewa pire tek botwa ki bot Jehovah, tye gin mo ma pire tek dok ma okemme kwede.
Pi Nyinge Madit
3. Gin ango ma onongo pire tek i cobbe pa yub pa Jehovah pi lobo ki dano?
3 Nying Lubanga pire tek i cobbe pa yubbe ma mako lobo ki dano. Tyen nying ni, Jehovah tye ni “En miyo timme.” Pi meno nyinge man nyute macalo Laloc Madit ma Loyo Ducu, won yub, ki Lubanga me ada. Pi rwom pa Jehovah man, mitte ni jo ducu myero guwor nyinge ki ngo ma nyinge kwako, ki dok ni jo ducu gubed ki winy i kome me wek kuc ki ber bedo obed tye ka ducu. Mitte ni omyero kiwor nyinge ki dok bene ni jo ducu omyero guwinye.
4. Yub pa Jehovah pi lobo onongo mako gin ango?
4 I nge cweyo Adam ki Kawa, Jehovah omiyo botgi tic me atima. En omiyo ongene maber ni yubbe pe onongo obedo me loyo lobo ducu nyo yaro wang kor me Paradic keken—ento me pongo lobo weng ki likwayogi. (Acakki 1:28) Yubbe ni mono onongo dong pe twero cobbe pi bal ma gutimo ni? Man onongo kono obalo nying Jehovah latwer ducu ka en onongo pe twero cobo yubbe pi lobo ki dano ba!
5. (a) Ka dano ma okwongo onongo gucamo nyig yat me ngeyo gin maber ki marac, awene ma onongo gibito iye? (b) Jehovah ocobo lokke ma i Acakki 2:17 kun woro yubbe i kom lobo nining?
5 Jehovah onongo ociko Adam ki Kawa ni ka pe gubedo luwiny ci gucamo nyig yat me ngeyo gin maber ki marac-ci, ci gibito “i nino” meno kikome. (Acakki 2:17) Ada ma lubo lokke, Jehovah olwongogi i nyime i nino me balgi-ni kikome ci ongolo to i wigi. Ki tung bot Lubanga, Adam ki Kawa guto inino meno. Me medde ki yubbe pi lobo, kono, Jehovah oweko gunywalo lutino ma peya komgi oto. Kadi bed kit meno, kit ma Lubanga twero neno mwaki 1,000 calo nino acel-li, i kare ma kwo pa Adam ogik ki mwaki 930, onongo obedo i “nino” acel-li. (2 Petero 3:8; Acakki 5:3-5) Pi meno ocobo lok ada pa Jehovah pi kit kare ma meno bitimme iye, dok togi pe obalo yubbe pi lobo. Ento kiweko dano ma luroc, ma jo maraco tye i kine, me medde ki kwo pi kare mo.
6, 7. (a) Ma lubbe ki Nia 9:15, 16, pingo Jehovah oweko jammi maraco me medde ki bedo tye? (b) Teko pa Jehovah onyute nining dok omiyo nyinge ongene nining i lok kom Parao? (c) Gin ango ma bitimme ka yub maraco me kare-ni ogik woko?
6 Gin ma Jehovah owaco bot laloc me Ejipt i kare pa Moses omedo ki nyuto gin ma omiyo Lubanga oweko jammi maraco me bedo tye. I kare ma Parao okwero ni lutino Icrael pe gua ki i Ejipt, Jehovah pe oturo ki neko en cut. Peko Apar ma kikelo i kom lobo meno, obedo ka nyuto teko pa Jehovah i yo me aura. I kare ma en tye ka ciko pi peko me abiro, Jehovah otito ki Parao ni En onongo eromo tyeko kwo pa Parao ki lwakke woko ki i wi lobo. Ento, Jehovah owaco ni, “ento aweko in makwo pi lok man, wek anyut tekka boti, wek nyinga oywek i wi lobo ducu.”—Nia 9:15, 16.
7 I kare ma Jehovah olaro Luicrael, nyinge ada oywek i kabedo malac. (Yocwa 2:1, 9-11) I kare-ni, cok mwaki 3,500 i ngeye, jammi ma en otimo i kare ca pe ya owil ki wic. Pe ni nyinge Jehovah keken aye ongene ento wa ada i kom Ngat ma obedo won nying meno bene ongene. Man onyuto dit pa nying Jehovah calo Lubanga ma gwoko cikkene dok timo jammi pi luticce. (Yocwa 23:14) Onyuto ni pi tekone ma dit loyo ducu-ni, pe tye gin mo ma twero gengo yubbe. (Icaya 14:24, 27) Watwero bedo ma cwinywa tek ni en cokcokki bijwero te yub maraco me lobo pa Catan ni woko pi luticce ma lugen. Wic pe biwil i nyuto teko madit ma biloyo meno ki deyo ma man bikelo i nying Jehovah matwal. Berre pe bitum.—Ejekiel 38:23; Niyabo 19:1, 2.
‘Ryeko pa Lubanga Tut Tutwal!’
8. Paulo ocuko cwinywa me tamo pi gin ango?
8 I waragane bot jo Roma, lakwena Paulo okelo lapeny ni: “Ngolo kop alenga mono tye bot Lubanga?” En ogamo atir ni: “Pe kumeno!” En omiyo kica pa Lubanga ongene dok oloko i kom gin ma Jehovah owaco pi weko Parao me kwo manok. Paulo bene onyuto ni wan dano watye calo lobo me cwec i cing lacwe agulu. En owaco ni: “Onongo bedo nining ka Lubanga odiyo cwinye pi kare malac i kom atabo mogo me akemone ma dong guromo me aneka woko, pi mito nyuto akemone ki me miyo tekone ongene? Otimo man wek emi lonyo me deyone ongene i kom atabo me kica, ma en yam oyubo wa con wek obed ki deyo, man aye wan kikomwa, wan jo ma en olwongo, pe ki i kin jo Icrael keken, ento kadi wa ki i kin Lurok ducu bene.”—Jo Roma 9:14-24.
9. (a) Angagi ma obedo “atabo me akemo ma dong guromo me aneka woko-ni”? (b) Jehovah odiyo cwinye i kom lujemo nining, dok adwogine i agikki bibedo nining pi ber pa jo ma maro en?
9 Cakke ki i kare me jemo i Eden, kit ngat mo keken ma opyem i kom Jehovah ki i kom cikke nongo obedo “atabo me akemo ma dong guromo me aneka.” Jehovah obedo ka diyo cwinye i kare ducu cakke i kare ca. Jo maraco gubedo ka yeto yone, guuno luticce, guneko kadiwa Wode. Jehovah odiyo cwinye, omiyo kare muromo pi ginacweya ducu me neno adwogi maraco ma bino pi jemo i kom Lubanga ki loc pa dano ma pe jenge i kome. Ma lubbe ki lok meno, to pa Yecu omiyo yo me laro dano ma luwiny ki me “turo tic pa Catan ononge.”—1 Jon 3:8; Jo Ibru 2:14, 15.
10. Pingo Jehovah oweko jammi maraco pi mwaki 1,900 ma okato?
10 Pi kare ma dong kato mwaki 1,900 kulu cakke i cer pa Yecu, Jehovah obedo ka weko “atabo me akemo” me medde, pe otyekogi woko. Pingo? Pi gin acel, pien en onongo obedo ka yubo jo ma omyero gubed kacel ki Yecu Kricito i Kerre me polo. Welgi bibedo 144,000, dok gin aye “atabo me kica” ma lakwena Paulo oloko pire. Ma okwongo kong, kilwongo dano mogo ki i kin Lujudaya me doko dul man me polo-ni. Lacen, Lubanga olwongo Lurok mukene. Jehovah pe odiyo ngat mo ki i kin-gi me tic pire. Ento ki i kin jo ma gujolo jammi me mar ma en omiyogi ki yomcwiny, en omiyo bot jo mukene i kin-gi mot me nywako loc kacel ki Wode i Ker me polo. Yubo dul pa jo me polo-ni dong kombeddi cok tum woko.—Luka 22:29; Niyabo 14:1-4.
11. (a) Kit dul mene ma kombeddi gitye ka nongo kony ki i diyo cwiny pa Jehovah? (b) Jo ma guto binongo kony nining?
11 Ento jo ma gibedo i lobo kono? Diyo cwiny pa Jehovah bene omiyo otwere me guro “lwak dano mapol ata” me lobo ducu kacel. Welgi o milion mapol. Jehovah ociko ni dul jo me lobo-ni bibwot ki i agikki me yub marac man ci gibedo ki kare me nongo kwo ma pe tum i paradic i lobo. (Niyabo 7:9, 10; Jabuli 37:29; Jon 10:16) Ka kare ma Lubanga oyubo-ni oromo, kibicero jo mapol ata ma dong guto woko, ci kimiyogi kare me bedo jo me lobe ma Ker me polo ca loyogi. Lok pa Lubanga okwongo wacone con i Tic pa Lukwena 24:15 ni: “Dano gibicer woko, jo ma kitgi atir wa ki jo ma kitgi pe atir.”—Jon 5:28, 29.
12. (a) Wapwonyo gin ango i kom Jehovah pi ye ni tim maraco obed tye? (b) In iwinyo nining kit ma Jehovah otero kwede lok man?
12 Ngolo kop alenga mo obedo tye iye? Pe, pien ma lubbe ki yub pa Lubanga, ki juko kelo agikki pa jo maraco, en onongo onyuto kica pi jo mukene ni nyo “atabo me akemo.” Man nyuto kit ma en lakica ki lamar kwede. Dok, pien wabedo ki kare me neno kit ma yubbe mogo ocobbe kwede, wapwonye matek i kom Jehovah kikome. Wauro kite mapat pat mapol ma en onyuto—ngolo kop atirre, kicane, diyo cwinye, ryekone mapatpat. Yo me ryeko ma Jehovah otero kwede lok kom loc madit—twero me loc—bicung macalo caden me ada ni yone me loc aye maber kato ducu. Wawaco kacel ki lakwena Paulo ni, “Lonyo pa Lubanga dwong ma okato kare! Ryekone kacel ki ngecce tut tutwal! Lok ma en ngolo tere pe tatte, niang kite tek!”—Jo Roma 11:33.
Kare me Nyuto Miinewa
13. Ka watye i deno peko, kit kare me nyuto ngo ma no-ngo watye kwede, dok gin ango ma bikonyowa me dok iye ki ryeko?
13 Lutic pa Lubanga mapol gitye ka deno peko mapat pat. Pekogi tye ka medde pien Lubanga pud peya ojwero te jo maraco wek edwok kit kwo ma dano obedo kwede con ca. Myero man omi cwinywa obed kec? Nyo watwero neno jammi magi calo kare me nywako nyuto ni Larac-ci lagoba? Watwero nongo cuko cwiny me timo meno ka waketo i wiwa tam ma gimiyo ni: “Latinna bed ryek, wek iyom cwinya wek anong lagam ma myero adok iye i lok ki ngat ma yeta.” (Carolok 27:11) Catan, ngat ma yeto Jehovah, orido lok ni ka dano moni odeno peko me orwenyo jammi-ne nyo onongo arem i kome, ci biyeto nyo bene bitwero lamo Lubanga woko. (Yubu 1:9-11; 2:4, 5) Bedo ki gen i kome i kare me peko, miyo wakelo yom cwiny bot Jehovah, ki dok wanyuto ni meno pe obedo ada ki tung botwa.
14. Ka wajenge i kom Jehovah i kare me atematema, kit adwogi ango ma watwero nongo?
14 Ka wajenge i kom Jehovah i kare me peko, ci watwero nyako kit ma pirgi tego. Me labolle, macalo adwogi me peko ma Yecu odeno, en “opwonnye me bedo ki winy” i yo ma en onongo yam pe ongeyo con. Wan bene watwero nongo pwonye ki i atematema ma wanongo pien ni wadongo kit me diyo cwiny, ciro peko, ki ngec ki pwoc madit pi yo matir pa Jehovah.—Jo Ibru 5:8, 9; 12:11; Yakobo 1:2-4.
15. Ma nongo watye ka ciro peko, jo mukene giromo nongo kony nining?
15 Jo mukene bineno gin ma watimo. Pi kwo ma wakato ki iye pi marwa i kom kit ma atir, jo mogo i kin-gi romo cako ngeyo nga-gi ma gubedo Lukricitayo me ada i kare-ni. Dong ka guribbe kwedwa i woro, gin bene twero bedo ki kare me nongo mot me kwo ma pe tum. (Matayo 25:34-36, 40, 46) Jehovah gin ki Wode gimito ni dano gubed ki kare meno.
16. Kit ma wan ki acel acel watero kwede pekowa mako ribbe nining?
16 Pud dong bedo ber ya, ka watero peko calo kare me nyuto miinewa bot Jehovah ki bene me nywako timo mitine! Timo meno twero nyuto ni wan ada watye ka ribbe ki Lubanga ki Kricito. Yecu olego bot Jehovah pi Lukricitayo me ada ducu, kun waco ni: “Pe alego pi jo man [lupwonnyene ma onongo cok kwede kenyo] keken, ento pi jo ma biye an pi lokgi, ni gin ducu gubed acel macalo in, Abana, ibedo i an, an bene i in, gin ducu gubed i wan, wek lobo oye ni in iora.”—Jon 17:20, 21.
17. Kit tek cwiny ango ma watwero bedo kwede ka wabedo ki gen i kom Jehovah?
17 Ka watye ki gen i kom Jehovah, en bimiyowa bakacic maber. Lokke waco ni: “Wucung matek ma pe wuyengnge, kun wumedde bene ki tic pa Rwot nino ducu, kun wuniang ni, i Rwotwa yellewa-ni pe me nono.” (1 Jo Korint 15:58) Owaco bene ni: “Pien Lubanga kite pe ogom ma weko wiye biwil woko i ticwu ki marwu ma wunyuto pi nyinge.” (Jo Ibru 6:10, NW) Yakobo 5:11 owaco ni: “Jo ma yam guciro matek, walwongogi ni lugumkom. Wutyeko winyo bene kit macalo Yubu yam ociro kwede can, dok wuneno agikki me tic pa Rwot i kome, kit ma Rwot won kica otimo kwede ber bot dano.” Adwogine obedo gin ango bot Yubu? “Rwot omiyo gum ki Yubu i agikki me kwone makato i acakkine.” (Yubu 42:10-16) Ada Jehovah aye “miyo bakacic bot jo ma yenye.” (Jo Ibru 11:6) Man pud dong obedo twon bakacic mo ma watye ka kurone ya—kwo ma pe tum i paradic i lobo!
18. Gin ango ma bitimme i kom jammi maraco ma wic po iye ma watye kwede?
18 Ker pa Lubanga biroco jammi maraco ducu ma kitimo i kom dano pi mwaki alip mapol ma okato angec. Yomcwiny i kare meno bikato deno peko mo keken ma watye ka nongone i kare-ni. Pe dong tye gin mo marac ma biyelo tamwa ki i jammi maraco ma okato angec. Tam ki tic atiya me nino ki nino, ma dongo kwo pa dano, mot mot biruco tam malit ma wic po iye woko ki i lobo manyen ni. Jehovah owaco kamaleng ni: “Aketo polo manyen [gamente me Ker manyen me polo i wi dano] ki lobo manyen [dul dano ma kitgi atir]; pe dong gibipo pi jami macon, pe bene dano mo bitamo pigi. Ento myero cwinywu obed yom kun wubedo ki yomcwiny nakanaka i kom jami magi ma aketogi-ni.” Ada, i lobo manyen pa Jehovah-ni, jo ma kitgi atir gibiromo waco ni: “Lobo dong oywe, tye ma okwe mot, jo ma bedo iye dong gimoro wer keken.”—Icaya 14:7; 65:17, 18.
Nyammo wi Lok ma Kineno
• Kadi bed Jehovah oye tim maraco me bedo tye, en onyuto woro madit pi nyinge nining?
• Diyo cwiny pa Lubanga i kom “atabo me akemo” omiyo kicane oo wa i komwa nining?
• Omyero watemme me neno peko ma mako wan ducu ki acel acel nining?
[Cal ma tye i pot karatac 67]
Jehovah “omiyo gum ki Yubu i agikki me kwone makato i acakkine”