Wubibedo “Ker ma Lwakke Ajwagi [Lulamdog]”
“Wubibedo ker ma lwakke ajwagi [lulamdog] ma an aye aloyo, wubibedo rok maleng.”—NIA 19:6.
1, 2. Pingo onongo mitte ni kigwok lakwaro pa dako-ni?
LOK pa lanebi ma kikwongo coyone i Baibul pire tek adada ma lubbe ki cobbe pa yub pa Jehovah. I kare ma Lubanga me ada tye ka cikke i Eden, en owaco ni: “Abiketo mone i kin in [Catan] ki dako, ki i kin likwayi ki likwaye.” Mone man bibedo tek ma romo mene? Jehovah owaco ni, “en [lakwaro dako-ni] bigoyo wii [Catan], in ibitongo opunye.” (Acak. 3:15) Mone ma i kin twol ki dako-ni onongo bibedo rac adada pien Catan onongo bitute ki kerone ducu me jwayo lakwaro pa dako-ni woko.
2 Pe obedo me ur ni laco jabuli olego bot Lubanga pi Jone ma en oyero kun waco ni: “Nen lukworri gitye ka timo gin marac; jo ma gidagi-ni dong gujemo woko. Gitye ka yubo yub mogo i mung i kom lwakki; gicokke kacel giporo lok i kom joni ma dong igwokogi woko-ni. Giwacci, ‘Wubin, wek watyek rokgi woko.’” (Jab. 83:2-4) Yub pa Catan onongo tye me tyeko doggola ma lakwaro-ni bia ki iye. Me gwoko lakwaro man, Jehovah omoko gicikke mukene mapat pat wek yubbe ocobbe.
GICIKKE MA OGWOKO LAKWARO-NI
3, 4. (a) Gicikke me Cik ocako tic awene, dok rok me Icrael oye me timo gin ango? (b) Gicikke man ogwoko likwayo pa Abraim nining?
3 I kare ma likwayo pa Abraim, Icaka, ki dong Yakobo gunya milion mapol, Jehovah oweko gin gudoko rok—rok me Icrael. Jehovah omoko gicikke kwedgi dok ominigi Cik kun tiyo ki Moses. Jo Icrael bene guye gicikke man. Baibul waco ni: “[Moses] okwanyo buk me gicikke, ci okwano bot lwak, guwinyo. Ci gugamo ni, ‘Gin ducu ma Rwot [Jehovah] owaco wabitiyo, dok wabiworo doge bene.’ Ka Moses dok otingo remo, ocoro i kom lwak, kun wacci, ‘Nen remo me gicikke ma Rwot [Jehovah] oketo kwedwu, ma lubo lok magi ducu.’”—Nia 24:3-8.
4 Gicikke me Cik ocako tic i 1513 K.M.P. i got Cinai. Gicikke man oweko Lubanga opoko Luicrael macalo rok ma en oyero. Jehovah odoko ‘Langolkopgi, Ngat ma Ominigi Cik, ki dong Kabakagi.’ (Ic. 33:22) Gin mutimme i kom jo Icrael nyuto adwogi ma bino ka dano gulubo cik pa Lubanga nyo gukwero lubone. Kit macalo Cik ma kimiyo bot jo Icrael onongo pe ye ni gunyomme ki lukamfiri dok pe gunywak i woro me goba, man ogwoko likwayo pa Abraim wek pe gurubbe ki lurok.—Nia 20:4-6; 34:12-16.
5. (a) Gicikke me Cik omiyo kare mene bot Luicrael? (b) Pingo Lubanga okwero jo Icrael?
5 Gicikke me Cik-ki bene onongo ye ni jo mogo guti macalo lulamdog, dok jo magi onongo gicung pi lulamdog ma gibitic pi dano i yo maber loyo i kare me anyim. (Ibru 7:11; 10:1) Ki lok ada, gicikke man omiyo kare bot jo Icrael me bedo “ker ma lwakke ajwagi [lulamdog],” ka gulubo cik pa Jehovah. (Kwan Nia 19:5, 6.) Ento, jo Icrael pe gutimo meno. Ma ka jolo Meciya, ma en aye bute mukwongo me lakwaro pa Abraim-mi, gin gukwere woko. Pi meno, Lubanga bene okwerogi woko.
Kadi bed ni jo Icrael pe gubedo luwiny, man pe te lokke ni gicikke me Cik-ki pe ocobo ticce (Nen paragraf me 3-6)
6. Pingo kimiyo Cik bot jo Icrael?
6 Kadi bed ni jo Icrael pe gubedo lugen bot Jehovah dok pe gudoko ker ma lwakke lulamdog, man pe te lokke ni Cik ma kiminigi-ni pe ocobo ticce. Cik-ki onongo tye me gwoko lakwaro-ni dok okonyo dano wek gunge Meciya. I kare ma Kricito obino ci kingeye, Cik-ki onongo dong otyeko ticce. Baibul waco ni “cik dong ogik woko i Kricito.” (Rom. 10:4) Ento, lapeny ma pud tye aye ni: Angagi ma onongo gibibedo ki kare me bedo ker ma lwakke lulamdog? Lubanga Jehovah omoko gicikke mukene me cako rok manyen.
ROK MANYEN OCAKKE
7. Jehovah otiyo ki Jeremia me tito gin ango ma lubbe ki gicikke manyen-ni?
7 Mwaki mapol ma peya kigiko gicikke me Cik, Jehovah otiyo ki lanebi Jeremia me tito ni Ebimoko “gicikke manyen” ki rok me Icrael. (Kwan Jeremia 31:31-33.) Gicikke man onongo pe bibedo calo gicikke me Cik pien onongo biweko kitimo kica pi bal labongo tyero lee. Man onongo bitwere nining?
8, 9. (a) Remo pa Yecu ma oonyi weko twere me timo gin ango? (b) Jo ma gitye i gicikke manyen-ni gunongo mot ango? (Nen cal ma tye i pot karatac 16.)
8 Mwaki mapol lacen, Yecu ocako kwer me Cam me Otyeno pa Rwot i Nican 14, 33 K.M. Ma lubbe ki kongo vino, Yecu owaco bot lukwenane 11 ni: ‘Kikopo man aye gicikke manyen i remona ma bioo piwu.’ (Luka 22:20) Matayo ocoyo ni Yecu oloko i kom kongo vino ni: ‘Man aye remona me gicikke, ma biony pi jo mapol pi weko bal.’—Mat. 26:27, 28.
9 Remo pa Yecu ma oonyi aye moko gicikke manyen. Remo meno bene weko twere me timo kica matwal. Yecu pe tye i kin jo ma gitye i gicikke manyen-ni. Kit macalo en pe ki bal-li, pe mitte ni kitimme kica. Ento Lubanga twero tic ki wel me remo pa Yecu me konyo likwayo pa Adam. En bene twero wiro jo mogo ma lugen ki cwiny maleng wek gubed “litino me paco.” (Kwan Jo Roma 8:14-17.) Lubanga nenogi kit ma en neno kwede Wode Yecu ma pe otimo bal-li. Jo magi ma kiwirogi-ni ‘gibinywako loc kacel ki Kricito’ dok gibidoko “ker ma lwakke ajwagi [lulamdog].” Man obedo mot ma onongo myero kimi bot jo Icrael ma gitye i te Cik-ki. Ma lubbe ki jo ma ‘gibinywako loc kacel ki Kricito,’ lakwena Petero owaco ni: ‘Wun wubedo rok ma giyero, luker ma lulamdog, rok maleng, jo pa Lubanga kikome, wek wutit pi tic me deyo pa ngat ma olwongowu nia ki i piny macol wek wudony i lengone me aura.’ (1 Pet. 2:9) Gicikke manyen-ni pud dong pire tek ya! Konyo lupwonnye pa Yecu me doko bute me aryo me lakwaro pa Abraim-mi.
GICIKKE MANYEN-NI OCAKO TIC
10. Gicikke manyen-ni ocako tic awene, dok gin ango ma onongo mitte wek ocak tic?
10 Gicikke manyen-ni ocako tic awene? Pe ocako tic i kare ma Yecu oloko i kome i dyewor ma peya kineke. Wek ocak tic, Yecu onongo myero oto ci oter wel pa remone bot Jehovah i polo. Medo i kom meno, onongo myero kiony cwiny maleng i kom jo ma ‘gibinywako loc kacel ki Kricito.’ Pi meno, gicikke manyen-ni ocako tic i Pentekote i mwaka 33 i kare ma kiwiro lupwonnye pa Yecu ki cwiny maleng.
11. I yo ango ma gicikke manyen-ni oweko twere pi Lujudaya ki Lurok ma pe kilirogi me doko Icrael me cwiny, dok dano adi ma gitye i gicikke man?
11 Kadi bed ni gicikke me Cik-ki “karene okato woko” i kare ma Jehovah otiyo ki Jeremia me tito ni ebimoko gicikke manyen ki Icrael, ento gicikke man pe ogik nio ka gicikke manyen-ni ocako tic. (Ibru 8:13) I kare ma meno otimme, Lubanga onongo dong romo neno Lujudaya ki Lurok ma pe kilirogi calo girom aroma pien ‘gin gulirre ki i cwinygi, ma en aye tic pa cwiny maleng, ento pe nukuta ma gicoyo acoya.’ (Rom. 2:29) I kare ma Lubanga omoko gicikke manyen kwedgi, en oketo Cikke ‘i tamgi ki bene ocoyo i cwinygi.’ (Ibru 8:10) Jo 144,000 ma gitye i gicikke manyen-ni gin aye rok manyen—“Icrael pa Lubanga.”—Gal. 6:16, NW; Yabo 14:1, 4.
12. Apokapoka ango ma tye i kin gicikke me Cik ki gicikke manyen?
12 Apokapoka ango ma tye i kin gicikke me Cik ki gicikke manyen? Gicikke me Cik-ki onongo tye i kin Jehovah ki jo Icrael ento gicikke manyen-ni tye i kin Jehovah ki Icrael me cwiny. Moses aye obedo lakub kin Jehovah ki jo Icrael ento Yecu aye lakub kin Jehovah ki Icrael me cwiny. Kimoko gicikke me Cik kun kitiyo ki remo pa lee; ento kimoko gicikke manyen kun kitiyo ki remo pa Yecu. Moses aye otelo wi rok me Icrael i kare ma pud gitye i gicikke me Cik, ento Yecu, ma en aye Lawi Kacokke-ni telo jo ma gitye i gicikke manyen.—Ep. 1:22.
13, 14. (a) Gicikke manyen-ni kubbe ki Ker pa Lubanga nining? (b) Ngo ma mitte wek Icrael me cwiny gulo kacel ki Kricito i polo?
13 Gicikke manyen-ni kubbe ki Ker pa Lubanga pien ocako rok maleng ma jone gitye ki mot me doko luker ki lulamdog i Ker meno me polo-ni. Rok man aye bute me aryo me lakwaro pa Abraim. (Gal. 3:29) Gicikke manyen-ni moko ni gicikke ma kimoko ki Abram-mi bicobbe.
14 Tye gin mukene ma pud odong ma myero waniang madok i kom Ker-ri. Gicikke manyen-ni ocako Icrael me cwiny dok en aye yabo yo bot lumembane me ‘nywako loc kacel ki Kricito.’ Ento, gicikke mukene onongo mitte wek gin guribbe kacel ki Yecu i Kerre macalo luloc ki lulamdog i polo.
GICIKKE MA MOKO NI JO MUKENE GIBILOC KI KRICITO
15. Gicikke mene ma Yecu omoko ki lupwonnyene ma lugen?
15 I nge cako kwer me Cam me Otyeno pa Rwot, Yecu omoko gicikke me Ker ki lupwonnyene ma lugen. (Kwan Luka 22:28-30.) Gicikke man pat ki mukene-ni pien Jehovah pe iye. Ma ka meno, tye i kin Yecu ki lulub kore ma kiwirogi. I kare ma Yecu owaco ni “macalo Wora omiya ker, an bene abimiyowu,” en nen calo onongo tye ka lok i kom gicikke ma Jehovah omoko kwede me bedo “ajwaka [lalamdog] nakanaka, i kit pa Melkijedek.”—Ibru 5:5, 6.
16. Gicikke me Ker-ri weko gin ango twere pi Lukricitayo ma kiwirogi?
16 Lukwena 11 ma lugen-ni ‘gubedo ka nget Yecu jwijwi i kare ducu ma yam gibedo ka temme.’ Gicikke me Ker-ri omoko botgi ni gin gibibedo kacel ki Yecu i polo kun gibedo i wi komker ka loc macalo luker ki lulamdog. Ento, mot man onongo pe bibedo pa jo apar wiye acel-li keken. Yecu onyutte bot lakwena Jon i ginanyuta ci owacce ni: “Ngat ma oloyo, abimiye twero me bedo kacel kweda i wi komkerra, kit macalo an bene dong aloyo ci abedo kacel ki Wora i wi komkerre-ni.” (Yabo 3:21) Pi meno, gicikke me Ker-ri kimoko ki jo 144,000 ma kiwirogi. (Yabo 5:9, 10; 7:4) Gicikke man moko ni gibiloc kacel ki Kricito i polo. Man rom aroma ki nyako ger ma kiyero me nyomo kabaka ci nywako i locce. Ki lok ada, Ginacoya lwongo Lukricitayo ma kiwirogi ni “nyako ger” pa Kricito, “nyako maleng ma pud pe laco mo obedo kwede” ma binyomme ki Kricito.—Yabo 19:7, 8; 21:9; 2 Kor. 11:2.
BED KI NIYE MATEK I KOM KER PA LUBANGA
17, 18. (a) Tit kong wiye wiye gicikke abicel ma wanyamogi ma gikubbe ki Ker-ri. (b) Pingo watwero bedo ki niye matek i kom Ker-ri?
17 Gicikke ma wanyamogi i pwony aryo magi gikubbe ki jami ma pigi tego madok i kom Ker-ri. (Nen lok ma wiye tye ni “Kit ma Lubanga Bicobo Kwede Yubbe.”) Man moko ni Ker-ri bicobo yub pa Jehovah pien tye ma ocung i kom gicikke mapat pat. Pi meno, watye ki tyen lok mucwiny me keto genwa ducu i kom Ker pa Meciya pien Lubanga tye ka tic kwede me cobo yubbe pi lobo ki dong dano.—Yabo 11:15.
Jehovah bitic ki Ker pa Meciya me cobo yubbe pi lobo (Nen paragraf me 15-18)
18 Labongo akalakala, Ker-ri bionyo mot mapol pi naka i kom dano. Watwero tito ki tekcwiny ni Ker pa Lubanga keken aye bicobo pekki weng ma dano gitye ka denone. Wanywaku wunu lok ada man ki mit kom bot jo mukene!—Mat. 24:14.