Wi Lubele ma i LAIBRARI ME INTANET
Wi Lubele
LAIBRARI ME INTANET
Acholi
  • BAIBUL
  • BUKKE
  • COKKE
  • w15 7/1 pot 16-21
  • “Kare me Kokowu Dong Onyiko Cok”!

Vidio mo pe kany.

Timwa kica, peko mo manok otimme i kom vidio.

  • “Kare me Kokowu Dong Onyiko Cok”!
  • TWi Lubele Tito pi Ker pa Jehovah—2015
  • Wi lok matinotino
  • Pwony macok rom
  • ACAKKI ME TWON CAN MADIT ATIKA-NI
  • KARE ME ATEMATEMA KI NGOLO KOP
  • GIBIRYENY CALO CENG I KER PA WONGI
  • “Tit Botwa, Lok Man Bitimme Awene?”
    Wi Lubele Tito pi Ker pa Jehovah—2013
  • Bed Lagen i Kare me “Twon Can Madit Atika”
    Wi Lubele Tito pi Ker pa Jehovah (Me Anyama)—2019
  • Niyabo—Loko Ningo i kom Anyim ma Megi?
    Wi Lubele Tito pi Ker pa Jehovah (Me Anyama)—2022
TWi Lubele Tito pi Ker pa Jehovah—2015
w15 7/1 pot 16-21
Luot mo acel me cencwari me acel gitye ka neno lumony pa Luroma ki i wi ot

“Kare me Kokowu Dong Onyiko Cok”!

“Myero wunen malo, myero wuting wiwu malo, pien kare me kokowu dong onyiko cok.”​—LUKA 21:28.

WER: 133, 43

IN ITWERO GAMONE NINGO?

  • Gin ango ma bitimme cokcok-ki ma rom ki ma otimme i mwaka 66 K.M.?

  • Kare mene me atematema ma bilubo jwero “Babilon madit”?

  • Tic me coko jo mene ma kiloko pire i Matayo 24:31?

1. Gin ango ma otimme i mwaka 66 K.M.? (Nen cal ma tye i pot karatac 16.)

GO KONG ni in Lakricitayo ma i kwo i Jerucalem i mwaka 66 K.M. Jami mapol obedo ka timme i ka wangi. Mukwongo, Florus, ladit mo me Roma okwalo talanta 17 ki i ka kano lim i ot pa Lubanga. Cutcut, Lujudaya gucako jemo kun gineko lumony pa Luroma wek pe gibed i te loc pa lobo Roma. Ento Luroma gudok iye oyotoyot labongo galle. I kine ka dwe adek keken, gin gucwalo lumony 30,000 kulu ma latel wigi obedo gabuna me Cira, Cestius Gallus . Lumony gudonyo oyotoyot i kin caro me Jerucalem ma oweko Lujudaya ma lujemo-ni gungweco gukanne i ot pa Lubanga i Jerucalem. I ngeye, lumony pa Roma gucako muko cel nyo apama me ot pa Lubanga! Lworo ocako mako dano ma i gang meno. Iwinyo nining ka nongo itye ka neno jami ducu ma gitye ka timme-ni?

2. Gin ango ma Lukricitayo onongo omyero gutim i 66 K.M., dok gutimo man nining?

2 Labongo akalakala mo, wi po i kom lok pa Yecu ma kicoyo i Luka ma waco ni: “Ka wuneno mony orumo Jerucalem, ci wunge ni kare me ketone dong onyiko cok.” (Luka 21:20) Ento iromo penye kekeni ni, ‘An atwero lubo cik meno ma kimiyo-ni nining?’ Yecu bene owaco ni: “Jo ma tye i Judaya myero guring i wi godi, jo ma tye i gang myero guring woko ki iye, jo ma tye woko i kin paco pe dok gudony i Jerucalem.” (Luka 21:21) Itwero weko Jerucalem nining kun lumony mapol gurumo woko? Lacen, gin mo me aura otimme. Ineno ki wangi ka lumony me Roma gia woko! Kit ma kiwaco kwede, lweny meno ‘kijwiko obedo pi kare mo manok.’ Man dong mini kare me lubo tira ma Yecu omiyo-ni. Cutcut ingweco i wi got ma tye loka kulu Jordan kacel ki Lukricitayo mukene ma gin lugen ma gibedo i Jerucalem ki kabedo ma orumo ngete.a Ci dok i 70 K.M., mony pa Luroma dok-ki gubino ci guturo Jerucalem kun ngat mukene aye otelo wigi. Ento in ibwot pien ilubo tira pa Yecu.

3. Gin ango ma Lukricitayo ducu gibikemme kwede cokcok-ki, ki dok ngo ma wabinyamo i pwony man?

3 Cokcok-ki, wan ducu ki acel acel wabikemme ki kodi gin acel-li. Yecu pe ociko Lukricitayo meno i kom jwero Jerucalem keken ento bene otiyo ki jami magi mutimme-ni me nyuto botwa gin ma bitimme i anyim ka “twon can madit atika[-ni]” ocakke atura. (Mat. 24:3, 21, 29) Ki lok ada, kwena maber tye ni “lwak dano mapol ata” gibibwot ki i twon can man ma bityeko lobo ducu-ni. (Kwan Niyabo 7:9, 13, 14.) Gin ango ma Baibul wacciwa madok i kom jami ma gibitimme i anyim? Omyero waket cwinywa i kom lagamme pien kwowa cung iye. Kong dong wanyamu i yo matut wek wanen kit ma jami magi bigudo kwede wan ducu ki acel acel.

ACAKKI ME TWON CAN MADIT ATIKA-NI

4. Twon can madit atika-ni bicakke nining, dok man bitimme nining?

4 Twon can madit atika-ni bicakke nining? Buk me Niyabo miniwa lagamme kun tito kit ma kibijwero kwede ki “Babilon Madit.” (Yabo 17:5-7) Pud dong rwatte adada me poro dini goba ducu ki dako ma lakwele! Lutela dini gubedo ka timo tim me malaya ki lutela me lobo pa Catan-ni. Ma ka cwako loc pa Yecu kacel ki Kerre, gin gimiyo cwakgi bot lutela me lobo man dok pe gilubo cik pa Lubanga wek gibed ki kare me nongo yweka i lok me wibye. Worogi pe leng calo pa jo ma kiwirogi. (2 Kor. 11:2; Yak. 1:27; Yabo 14:4) Ento anga ma bijwero Babilon madit-ti? Lubanga Jehovah biketo “tamme” i cwiny “lee mo makwar” ma tye ki ‘tunge apar.’ Tung lee-ni cung pi luwibye ducu ma gimiyo cwakgi bot United Nations, ma en aye ‘lee makwar-ri.’​—Kwan Niyabo 17:3, 16-18.

5, 6. Pingo wamoko ni meno jwero Babilon Madit pe nyuto ni kibijwero jo ducu ma yam con gitye iye?

5 Ento, tika myero wamok ni jwero dini goba ducu, ma en aye Babilon Madit-ti, nyuto ni bene kibijwero jo ducu ma yam con gitye iye? Pe kumeno. Lubanga omiyo lanebi Jekaria ocoyo lok pi gin ma bitimme. En oloko i kom jo mogo ma onongo gitye i dini goba ni: “En biwaco ni, ‘an gira pe lanebi, an abedo lapur poto, pien poto man obedo mera ocakke wa ka tinona.’ ka ngat mo openye ni, “lwak bur ma tye i ngeyi ni kono, gin ango mutimo?” en bidok iye ni ‘meno ducu ret me wang odoo ma gigoya kwede ki i ot pa larema.’” (Jek. 13:4-6) Pi meno, kadi wa lutela dini mogo nen calo gibiweko dinigi woko kun gikwero ni ma naka yam gipe i dini goba.

6 Ngo ma bitimme i kom jo pa Lubanga i kare meno? Yecu owacci: ‘Kono nene Rwot [Jehovah] pe ojwiko kare-nu obedo manok mo, kono dano mo pe obwot; ento pi jo ma giyero, miyo gibijwiko wel nino bedo manok.’ (Mat. 24:22) Kit ma waneno kwede, i 66 K.M. can meno madit-ti ‘kijwiko obedo pi kare mo manok.’ Man omiyo kare bot “jo ma giyero,” ma gin aye Lukricitayo ma kiwirogi-ni, me ngwec ki i Jerucalem kacel ki i kabedo muromo ka ngete. I yo acel-li, acakki me twon can madit atika ma tye ka bino-ni ‘kibijwiko bedo pi kare mo manok’ pi ‘jo ma giyerogi.’ Loc me wibye, ma cung pi “tung lee apar[-ri],” pe kibiye ni otyek jo pa Lubanga. Ma ka meno, piny bikwe pi kare mo manok ka acakki me twon can madit atika-ni okato.

KARE ME ATEMATEMA KI NGOLO KOP

7, 8. Kare mene ma watye kwede i nge jwero dini goba, dok jo pa Lubanga gibinyuto ni gipat nining ki jo mukene?

7 Ngo ma bitimme ka dong kijwero dini goba ducu? Meno obedo kare me nyuto gin ma tye i cwinywa kikome. Pol pa dano gibiyenyo kony kacel ki gwok ki bot dul ma dano ocako, dul ma kiporogi ki “got mubar ma i godi ducu.” (Yabo 6:15-17) Ento, jo pa Lubanga gibiyenyo kony kacel ki gwok ki bot Jehovah. I cencwari me acel, piny ma okwe manok-ki onongo pe obedo kare ma Lujudaya ducu myero gulokke gudok Lukricitayo. Ma ka meno, man obedo kare ma Lukricitayo omyero gua woko ki i Jerucalem kit ma Yecu ocikogi kwede. I yo acel-li, pe myero watam ni piny ma bikwe manok i kare me twon can madit atika-ni biweko dano mapol gilokke gidoko Lucaden. Ma ka meno, man bibedo kare ma jo ducu ma giworo Jehovah omyero gunyut kwede margi dok gumi cwak muromo bot omegi Kricito.​—Mat. 25:34-40.

8 Kadi bed pe waniang ki pete tere ducu jami ma bitimme i kare meno me atematema-ni, ento wangeyo ni myero wajal jami mogo i kare meno. I cencwari me acel, Lukricitayo guweko jamigi dok gukwanyo atematema mogo wek gikwo. (Mar. 13:15-18) Tika wabijalo jami mogo me kom wek wamedde ki bedo lugen? Tika wabibedo atera me timo gin mo keken ma mitte me nyuto ni wageno Jehovah? Tam kong! I kare meno, wan keken aye nongo watye ka woro Lubanga kit ma lanebi Daniel otimo kwede.​—Dan. 6:10, 11.

9, 10. (a) Kwena ango ma jo pa Lubanga gibititone i kare me twon can madit atika-ni? (b) Gin ango ma lumonewa gibitimone?

9 Meno pe bibedo kare me tito “kwena maber me ker pa Lubanga.” Kare me tito kwena nongo dong okato woko. Kare me “agikki piny” nongo dong oo! (Mat. 24:14) Labongo akalakala, jo pa Lubanga gibitito pi ngolo kop mo ma bitimme malyet mac apoka. Oromo bedo ni kwena man kwako tito ni lobo pa Catan dong cok o i agikkine! Baibul poro kwena man ki pee, pien wacciwa ni: “Pee mapek twatwal ocorre ki i polo i kom dano, kun pek pa nyig pee acel acel onongo cok romo ratili miya acel; nio wang ma dano guyeto lubanga pi gemo man me pee-ni, pien gemo meno onongo obedo rac ma okato kare.”​—Yabo 16:21.

10 Lumonewa wang ma guwinyo kwena man. Pi teko pa cwiny pa Lubanga, lanebi Ejekiel otito pi gin ma Gog me Magog, ma en aye lobbe ma guribbe kacel-li gibitimone: “Rwot Lubanga owaco kuman bot Gog ni, ‘I nino meno ibicako yubo tam i cwinyi me timo gin marac. Ci ibimoko tammi me cito ka lweny i kom lobo ma jone gibedo mot maber labongo ayela mo i gangi ma pe girumogi ki cel, rii nyonyo bene pe, kadi ki doggang-gu bene pe ma romo gwokogi ka lweny oturre. Ibiyako jami pa dano ma gibedo i gangi ma yam odoko obur-ri ci itero woko. Yam gicokogi ki i kin lurok mapatpat ci kombeddi dong gitye ki lwak dyangi, ki jami mapol, ci gibedo i dye lobo kikome.’” (Ejek. 38:10-12) Jo pa Lubanga gibibedo pat ka iporogi ki jo mukene-ni, ma man bedo calo iwacci gubedo “i dye lobo kikome.” Lobbe ma guribbe cwinygi bipukke me cako lweny. Ada, komgi bibedo mit me cito ka lweny i kom jo ma kiwirogi kacel ki romi mukene-ni calo dako ma tero nyeke i bur.

11. (a) Ngo ma myero wiwa opo iye ma lubbe ki kit ma jami bitimme kwede i kare me twon can madit atika-ni? (b) Gin ango ma bitimme ka dano guneno lanyut ma tye i polo?

11 Ka nongo wanyamo lok man, omyero wange ni Lok pa Lubanga pe tito kit ma jami magi gibitimme kwede kore ki kore. Ka pe gin mo, tye jami mukene ma gibitimme kacel. I lokke ma lubbe ki kare me agikki, Yecu owaco ni: “Lanyut binen i kom ceng, i kom dwe ki i kom lakalatwe, rok mapol ma i wi lobo bikumo kun nongo cwinygi ongabbe angaba pi mor me biamwonyi. Kom dano bimyel ki lworo, ka gibitamo gin ma bipoto i kom lobo; pien twer ducu ma i polo biyenge. Lacen gibineno Wod pa dano kun bino i wi pol ki tek ki deyo madit.” (Luka 21:25-27; kwan Marako 13:24-26.) Tika cobbe pa lok man kwako jami ma gibimiyo lworo ki dok bitimme i polo ma dano gineno? Myero wakur ci wanen gin ma bitimme. Ento gin ma wangeyo aye ni, lanyut magi gibimiyo lworo i cwiny lumone pa Lubanga.

Lukricitayo gibibedo ki yomcwiny kacel ki gen madit ni kibilarogi i kare me twon can madit atika-ni

Wabibedo ki yomcwiny kacel ki gen madit ni kibilarowa! (Nen paragraf me 12, 13)

12, 13. (a) Gin ango ma bitimme ka Yecu obino “ki tek ki deyo madit”? (b) Gin ango ma jo pa Lubanga gibitimone i kare meno?

12 Gin ango ma bitimme ka Yecu obino “ki tek ki deyo madit”? Man bibedo kare me miyo mot bot jo ma lugen ki pwodo jo ma pe lugen. (Mat. 24:46, 47, 50, 51; 25:19, 28-30) Ma lubbe ki jiri pa Matayo, Yecu odolo te lokke i kom lanyut kun bolo carolok i kom romi ki dyegi kun waco ni: “I kare ma Wod pa dano bidwogo ki deyo kacel ki lumalaikane ducu, ci en bibedo i wi komkerre me deyo. Rok ducu bicokke kacel i nyime, en bipoko kingi woko patpat, kit macalo lakwat poko kwede romi ki i kom dyegi. Biketo romi yo tung cinge ma lacuc, ento dyegi en biketo yo tung cinge ma lacam.” (Mat. 25:31-33) Kop ango ma kibingolo i wi romi ki dyegi? Carolok man gik ni: ‘Ci [dyegi] gibicito woko i to matwal, ento jo ma kitgi atir bicito i kwo ma pe tum.’​—Mat. 25:46.

13 Ngo ma dyegi gibitimone ka guniang ni ‘to matwal’ tye ka kurogi? Gin “bikumo” ki cwercwiny. (Mat. 24:30) Ento gin ango ma jo ma kiwirogi ma gitye omege pa Kricito kacel ki romi mukene ma lugen gibitimone? Pi niye matek ma gitye kwede i kom Lubanga Jehovah ki dong Wode Yecu Kricito, gin gibilubo tira man ma Yecu omiyo ma wacci: “Ka gin magi ocako timme, myero wunen malo, myero wuting wiwu malo, pien kare me kokowu dong onyiko cok.” (Luka 21:28) Ada, wabibedo ki yomcwiny kacel ki gen madit ni kibilarowa.

GIBIRYENY CALO CENG I KER PA WONGI

14, 15. Tic me coko jo mene ma bitimme ka Gog me Magog ocako lweny, dok tic man kwako gin ango?

14 Ngo ma bitimme ka Gog me Magog ocako lweny i kom jo pa Lubanga? Matayo gin ki Marako gucoyo lok i kom gin ma bitimme ni: “Ci en [Wod pa dano] bioro lumalaikane ka coko jone ma en oyero, kun gicokogi ki i twok piny angwen ducu, nia kwede i agikki lobo tungcel nio kwede wa i agikki polo.” (Mar. 13:27; Mat. 24:31) Tic man me coko dano-ni pe obedo kare ma kicako yero jo ma kiwirogi pi tyen mukwongo; dok bene pe obedo kare me keto lanyut me agikki i tur nyim udong jo manok ma kiwirogi. (Mat. 13:37, 38) Keto lanyut meno bitimme ma peya twon can madit atika-ni ocakke. (Yabo 7:1-4) Pi meno, tic man me coko dano-ni obedo tic ango? Man obedo kare ma udong jo manok ki i kin jo 144,000 gibinongo iye motgi ci gicito i polo. (1 Tec. 4:15-17; Yabo 14:1) Man bitimme i nge kare mo ka Gog me Magog ocako lweny. (Ejek. 38:11) Ci dong kit ma Yecu owaco kwede, ‘jo ma kitgi atir biryeny calo ceng i ker pa Wongi.’​—Mat. 13:43.b

15 Tika man te lokke ni “kibitero jo ma kiwirogi i polo ki komgi kulu”? Ma lubbe ki pwony man, jo mapol ma gitye i dini pa Lukricitayo ata-ni giye ni kibitero Lukricitayo ducu i polo ki komgi me loboni. Bene gitye ka kuro ni Yecu bidwogo ka loyo lobo ma dano gineno kome. Ento, Baibul nyuto ka maleng “gin ma nyuto [ni] Wod pa dano” binen i polo ki dok ni Yecu binen “i wi pol me polo.” (Mat. 24:30) Lok magi ginyuto jami ma pe wabinenogi ki wangwa. Medo i kom meno, “gin ma tye ki kom ki remo pe twero leyo ker pa lubanga.” Pi meno, jo ma gibicito i polo kong ‘gibilokogi woko, oyotoyot, pi kare manok mo keken, macalo wang ma neno piny litubetube, ka buriji me agikki dong bikok.’c (Kwan 1 Jo Korint 15:50-53.) Pi meno, wan pe watiyo ki nyig lok ni “tero dano i polo ki komgi kulu” pien niangone pe tye atir, ento udong jo ma kiwirogi ma gin lugen kibicokogi cutcut.

16, 17. Gin ango ma myero kong otimme ma peya nyom pa Latin Romo otimme i polo?

16 Ka jo 144,000 ducu gucito i polo, ci yub me agikki me nyom pa Latin romo bicakke. (Yabo 19:9) Ento tye gin mukene ma bitimme ma peya yub man me yomcwiny-nyi ocakke. Po ni meno, i kare manok ma peya udong jo 144,000 ducu gucito i polo, Gog me Magog bilweny i kom jo pa Lubanga. (Ejek. 38:16) Ngo ma jo pa Lubanga gibitimone? I lobo kany, jo pa Lubanga gibinen calo jo ma gipe ki ngat mo ma gwokogi. Gibilubo cik ma kimiyo i kare pa Kabaka Yekocapat ni: “Lweny man pe wun aye wubilwenyo, wun wubed i kabedowu, wucung iye mot, wek wunen kit ma Rwot bilarowu kwede tin, wun jo Juda ki Jerucalem.’ Pe wulwor, pe cwinywu opoti.” (2 Tekwaro 20:17) Ento ki i polo, ginne dok bibedo mapat. Niyabo 17:14 tito gin ma lumone pa jo pa Lubanga gibitimone ka jo ducu ma kiwirogi dong gitye i polo ni: ‘Jo-nu biero mony i kom Latin romo, ento Latin romo bitayogi woko, pien Rwot pa rwodi, ki Kabaka ma loyo luker ducu, dok jo ma tye bote aye jo ma gilwongogi, ma giyerogi ma gin jo ma genne.’ Yecu kacel ki jo 144,000 gibibino me laro jo pa Lubanga i lobo kany.

17 Lweny me Armagedon biweko kilonyo nying Jehovah bedo maleng. (Yabo 16:16) I kare meno, jo ducu ma gitye macalo dyegi gibiwot i ‘to matwal.’ Ka kikwanyo jami maraco ducu ki i lobo, ci lwak dano mapol ata-ni gibikato ki i agikki me twon can madit atika-ni. Buk me Niyabo waco ni ka yub ducu dong otum maber, ci nyom pa Latin Romo bitimme. (Yabo 21:1-4)d Jo ducu ma gubwot gibibedo ki yomcwiny madit i lobo pien Lubanga binyuto botgi mar ki dok cwak madit. Nyom man pud dong bibedo mamwonya ya! Tika watye ka kuro nino meno ki miti madit?​—Kwan 2 Petero 3:13.

18. Kit macalo jami ma kitito pigi gicok timme i anyim-mi, omyero wamoku tamwa me timo gin ango?

18 Ngo ma myero wan ki acel acel wabed ka timone i kareni kit macalo jami magi gicok timme tutwal-li? Lakwena Petero ocoyo ni: “Kit macalo jami magi ducu bitum woko kit meno-ni, myero wubed jo ma cal nining, kun wulubo kit kwo maleng ki me woro Lubanga? Myero wukur nino pa Lubanga, wuket cwinywu iye wek ninone oo oyotoyot. . . . Pi meno, lurema, ka wutye ka kuro man, wuket tek wek Lubanga pe onong roc mo nyo bal mo i komwu, ento onong wutye ki kuc.” (2 Pet. 3:11, 12, 14) Pi meno, omyero wamoku tamwa me bedo leng, ki dong wacwak Kabaka me Kuc, Yecu Kricito.

a Nen Wi Lubele me April 1, 2012, pot karatac 25-26.

b Nen Wi Lubele me Julai 1, 2013, pot karatac 13-14.

c Pe kibitero jo ma kiwirogi i polo ki komgi me loboni i kare meno. (1 Kor. 15:48, 49) Nen calo komgi birweny woko kit ma kom Yecu orweny kwede-ni.

d Jabuli 45 bene tito kit ma jamine bitimme kwede kore ki kore. Mukwongo Kabaka bilweny, ci dong nyom bitimme.

    Gin akwana i leb Acholi (1996-2025)
    Kat Woko
    Dony i Iye
    • Acholi
    • Nywakki
    • Jami ma imito
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Cik pi Tic Kwede
    • Privacy Policy
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Dony i Iye
    Nywakki