PWONY ME ANYAMA ME 46
Jehovah Omoko Nining ni Cikkene me Kelo Paradic Bicobbe Ada?
“Ka ce ngat mo lamo gum i kome kekene i lobo, en bilamo gum i kome kene ki nying Lubanga me ada.”—IC. 65:16.
WER 3 Kerowa, Genwa, Tekcwinywa
GIN MA WABINYAMOa
1. Kwena pa lanebi Icaya bot Luicrael onongo tye ningo?
LANEBI Icaya olwongo Jehovah ni “Lubanga me ada.” Nyig lok ma kigonyo ni “ada” tyen lokke atir atir tye ni “amen.” (Ic. 65:16) Nyig lok man ni “amen” tyen lokke tye ni “wek ocobbe kit meno.” Lok man ni “amen” pol kare kitiyo kwede i Baibul me nyuto ka maleng ni gin ma Jehovah nyo Yecu owaco nyo otimo tye ada. Pi meno, kwena pa Icaya bot Luicrael onongo tye kit man: Ka Jehovah ocikke me timo gin mo, ci wang ma ocobbe. Ki lok ada, kare ducu Jehovah cobo cikkene.
2. Pingo watwero geno cikke pa Jehovah madok i kom anyimwa, dok lapeny mene ma wabinyamogi?
2 Tika watwero geno ni cikke pa Jehovah madok i kom anyimwa bene bicobbe ada? Cokcok mwaki 800 i nge kare pa Icaya, lakwena Paulo otito pingo watwero bedo ki gen ni cikke pa Lubanga kare ducu cobbe kakare. Paulo otito ni: “Lubanga pe twero bwolo . . . dano.” (Ibru 6:18) Tam kong iye. Ka wang it moni tye ki pii mamit, pe twero bene bedo ki pii ma kado kado. I yo acel-lu, kit macalo Jehovah obedo Wang It me ada, en pe twero loko lok goba. Pi meno, watwero geno lokke ducu, kadi wa cikkene ducu pi anyimwa. I pwony man, wabinyamo lapeny magi: Gin ango ma Jehovah ocikke me miyo botwa i anyim? Dok Jehovah omoko nining ni cikkene bicobbe ada?
JEHOVAH OCIKKE ME TIMO GIN ANGO?
3. (a) Cikke mene ma lutic pa Lubanga gimaro adada? (Niyabo 21:3, 4) (b) Jo mogo gidok iye nining ka wanywako cikke meno kwedgi?
3 Cikke ma wabinyamo obedo cikke ma lutic pa Lubanga ducu gimaro adada. (Kwan Niyabo 21:3, 4.) Jehovah ocikke ni kare bibino ma “to bene dong bibedo pe, kadi kumo nyo koko, nyo arem.” Pol pa wan wakwano ginacoya meno me kweyo cwiny dano ma watito kwena botgi ki me nyutigi kit ma kwo bibedo kwede i Paradic. Jo mogo gidok iye nining ka wanywako cikke meno kwedgi? Giromo waco ni, “Meno obedo mere lek mamwa ma tere pe.”
4. (a) I kare ma Jehovah omiyo cikke me kelo paradic, gin ango ma en ongeyo ni bitimme i karewa-ni? (b) Medo i kom miyo cikke, gin ango mukene ma Jehovah otimo?
4 I kare ma Jehovah oweko lakwena Jon ocoyo cikke man madok i kom Paradic, en onongo ngeyo ni wan ma wakwo i kare-ni wabinywako gen man ki jo mukene ka watye ka tito kwena me Ker-ri. Jehovah bene oniang woko con ni jo mapol gibinongo ni tek me ye cikke man madok i kom “gin manyen.” (Ic. 42:9; 60:2; 2 Kor. 4:3, 4) Dong watwero konyo jo mukene nining me ye ni mot ma kiloko pire i Niyabo 21:3, 4 bicobbe ada? Dok wawero jingo genwa i kom Jehovah kacel ki cikkene ducu nining? Jehovah pe omiyo botwa cikke meno keken ento bene ominiwa tyen lok mapatpat mumiyo watwero geno cikke meno. Tyen lok mene?
JEHOVAH OMOKO NI CIKKENE BICOBBE
5. Tyeng mene ma miyo botwa tyen lok me geno cikke pa Lubanga, dok waco ningo?
5 Wanongo tyen lok me geno cikke pa Jehovah pi Paradic i tyeng ma lubo. Kakany wakwano ni: “Ngat ma obedo i wi komker owacci, ‘Nen, aketo jami ducu doko nyen.’ Ka dok bene owacci, ‘Co lok man, pien lok magi lok ma genne dok me ada.’ Ci owacca ni, ‘Dong otimme! An Alupa ki Omega, acakki ki agikki.’”—Yabo 21:5, 6a.
6. Pingo lok ma kicoyo i Niyabo 21:5, 6 jingo genwa i kom cikke pa Lubanga?
6 Pingo wang ginacoya meno jingo genwa i kom cikke pa Lubanga? Buk me Revelation Climax oloko kit man i kom tyeng magi: “Obedo calo Jehovah kikome oketo cinge i karatac ma moko botwa ni kadi ningo wang ma ecobo cikkene me kelo mot pi luticce ma lugen.”b Cikke meno nonge i Niyabo 21:3, 4. Ento i tyeng me 5 ki 6, en oketo cinge me moko ni cikkene meno bicobbe ada. Kong dong wanenu nyig lok mogo ma Jehovah otiyo kwede me moko ni watwero gene.
7. Anga ma ocako lok i tyeng me 5, dok pingo meno pire tek?
7 Tyeng me 5 cakke kit man, ni: “Ngat ma obedo i wi komker owacci.” (Yabo 21:5a) Tye tyen adek mapatpat i buk me Niyabo ma Jehovah kikome aye oloko. Man labol acel i kingi. Dong ngat ma omoko lok man pe obedo lamalaika, nyo kadi wa Yecu, ento Jehovah kikome! Man nyuto ni watwero geno lok ma en owaco i nge meno. Pingo? Pien Jehovah “pe loko lok goba.” (Tito 1:2) Dong lok ma wakwano i Niyabo 21:5, 6 bicobbe ada.
“NEN, AKETO JAMI DUCU DOKO NYEN”
8. Ngo ma Jehovah owaco me moko ni cikkene bicobbe ada? (Icaya 46:10)
8 I nge meno, Jehovah owaco ni: “Nen!” (Yabo 21:5) Nyig lok me leb Grik ma kigonyo ni “nen” kitiyo kwede tyen mapol i buk me Niyabo. Buk mo acel owaco ni kitiyo ki nyig lok man me “tito ki ngat ma tye ka kwano tyeng moni ni oket cwinye i kom lok ma bilubone.” Dong lok mene ma lubo? Lubanga owaco ni: “Aketo jami ducu doko nyen.” Jehovah tye ka lok i kom alokaloka ma bitimme i anyim. Ento en tye ki gen matek ni cikkene bicobbe ma oweko i leb Grik, lok ma kitiyo kwede nyuto ni alokaloka magi onongo dong gitye ka timme.—Kwan Icaya 46:10.
9. (a) Lok man ni “aketo jami ducu doko nyen” kwako jami aryo mene ma Jehovah bitimo? (b) Ngo ma bitimme i kom “polo” ki “lobo” ma tye i kare-ni?
9 Kong dong wanyamu lok ma lubo meno ma nonge i Niyabo 21:5: “Aketo jami ducu doko nyen.” I cura me Baibul man, kitye ka lok i kom jami aryo ma Jehovah bitimo. Mukwongo, Jehovah bijwero lobo man macon-ni. Me aryo, en bikelo lobo manyen. I Niyabo 21:1, wakwano ni: “Polo mukwongo ki lobo mukwongo onongo dong gurwenyo woko.” “Polo mukwongo” obedo gamente ma tye i te loc pa Catan ki jogine. (Mat. 4:8, 9; 1 Jon 5:19) Kit ma kitiyo kwede i Baibul, nyig lok ni “lobo” twero niange ni dano. (Acak. 11:1; Jab. 96:1) Pi meno, “lobo mukwongo” obedo jo maraco ma gikwo i kare-ni. Jehovah pe biyubo “polo” ki “lobo” ma tye i kare-ni; me ka meno, en bijwerogi kwicikwici. I nge meno, en bileyo kakargi ki “polo manyen ki lobo manyen,” ma meno tyen lokke ni gamente manyen biloyo jo ma kitgi atir.
10. Ngo ma Jehovah biloko doko nyen?
10 I yo mukene ango ma Jehovah biloko jami ducu doko nyen? (Yabo 21:5) Jehovah biroco lobo dok bikwanyo roc ducu ki i kom dano. Kit ma Icaya otito kwede, Jehovah biloko lobo ducu doko kabedo mamwonya calo poto me Eden. Dok en biweko komwa roc doko nyen kun cangowa i yo ducu. Kibicango lungolo, lutowang, ki luding it, dok kibidwoko jo muto cen i kwo.—Ic. 25:8; 35:1-7.
“LOK MAGI LOK MA GENNE DOK ME ADA. . . . DONG OTIMME!”
11. Jehovah otito ki Jon ni otim gin ango, dok pingo?
11 Gin ango mukene ma Lubanga owaco me moko botwa ni watwero gene? Jehovah owaco bot Jon ni: “Co lok man, pien lok magi lok ma genne dok me ada.” (Yabo 21:5) Jehovah pe omiyo ki Jon rukca ni “co lok man” keken ento bene otitte tyen lok mumiyo en myero oco. En owaco ni: “Pien lok magi lok ma genne dok me ada.” Watye ki pwoc ni Jon olubo rukca ma kimiye ni “co lok man.” Macalo adwogine, watwero kwano cikke pa Lubanga pi Paradic dok walwodo mot mamwonya ma tye ka kurowa i anyim.
12. Pingo Jehovah owaco ni: “Dong otimme!”
12 Gin ango ma Lubanga owaco i nge meno? En owaco ni, “Dong otimme!” (Yabo 21:6) Pingo Jehovah owaco ni cikke magi dong otyeko cobbe woko? Pien pe tye gin mo keken ma twero genge ki cobo yubbe. Ci Jehovah owaco gin mukene ma weko wabedo ki gen matek ni cikkene bicobbe. Ngo ma en owaco?
“AN ALUPA KI OMEGA”
13. Pingo Jehovah owaco ni: “An Alupa ki Omega”?
13 Kit ma kitito kwede con, Jehovah kikome oloko tyen adek i ginanyuta ma Jon oneno. (Yabo 1:8; 21:5, 6; 22:13) Tyen adek magi ducu, Jehovah owaco ni: “An Alupa ki Omega.” Alupa aye obedo nukuta mukwongo me alpabet me leb Grik dok omega obedo nukuta me agikki. I kare ma Jehovah owaco ni en “Alupa ki Omega,” en okonyowa me niang ni ka ecako timo gin moni, ci wang ma etyeko.
Ka Jehovah ocako timo gin moni, ci wang ma otyeko cobone (Nen paragraf 14, 17)
14. (a) Mi labol ma nyuto kare mo ma Jehovah owaco ni “Alupa” ki kare ma en biwaco ni “Omega.” (b) Lok ma nonge i Acakki 2:1-3 miniwa gen ango?
14 I nge cweyo Adam ki Kawa, Jehovah otittigi yubbe pi dano ki pi lobo. Baibul waco ni: ‘Lubanga omiyogi gum kun waccigi ni, “Wunywal, wunya, wupong lobo, wulo bene.”’ (Acak. 1:28) I kare meno, Jehovah otito yubbe pi lobo ki pi dano. Meno aye onongo obedo acakki, nyo “Alupa.” Ka dong yubbe ocobbe kwicikwici, dok likwayo pa Adam ki Kawa ma gipe ki roc dok gin luwiny gupongo lobo dok guloko odoko paradic, meno bibedo “Omega.” I kare ma Jehovah otyeko cweyo “polo ki lobo . . . ki lwak mony ma tye iye ducu,” en owaco gin mo me moko ni yubbe bicobbe ada. Lok meno nonge i Acakki 2:1-3. (Kwan.) Jehovah oketo nino me abiro me bedo nino maleng. Meno tyen lokke ngo? Tyen lokke ni en odyero nino me abirone me tyeko cobo yubbe pi dano ki pi lobo. Dong i agikki me nino meno, nongo yubbe ocobbe woko i yo ducu.
15. Pingo onongo Catan twero tamo ni etyeko gengo Jehovah ki cobo yubbe pi dano?
15 I nge jemo pa Adam ki Kawa, gin gudoko lubalo dok gukobo bal kacel ki to bot likwayogi. (Rom. 5:12) Macalo adwogine, onongo twero nen calo Catan obalo yub pa Lubanga me pongo lobo ki dano ma luwiny ma gipe ki roc. Onongo twero nen calo Catan ogengo Jehovah ki waco ni “Omega.” Catan nen calo otamo ni Jehovah dong pe bicobo cikkene. Oromo bedo ni en otamo ni Lubanga bineko Adam ki Kawa ci cweyo luot mukene ma gipe ki roc wek gucob yubbe pi dano. Ento ka onongo Lubanga otim meno, ci Catan onongo bikok i Kome ni obedo lagoba. Pingo? Pien, kit ma kicoyo kwede i Acakki 1:28, Jehovah onongo owaco ki Adam ki Kawa ni likwayogi aye gibipongo lobo.
16. Pingo onongo Catan twero tamo ni ebibedo ki kare me kok i kom Jehovah ni pe ocobo Yubbe?
16 Yo mukene ango ma Catan onongo twero tamo ni Lubanga biyerone me cobo peko man? Nen calo Catan otamo ni Jehovah biye ni Adam ki Kawa gunywal lutino, ento lutino magi gibigak ki roc matwal. (Latit. 7:20; Rom. 3:23) Dok ka lutino pa Adam ki Kawa onongo gibigak ki roc matwal, Larac-ci onongo bibedo ki kare me waco ni yub pa Jehovah pe ocobbe. Lobo-ni onongo pe bipong ki dano ma gipe ki roc.
17. Jehovah otyeko lok ma kwako jemo pa Catan ki luot mukwongo nining, dok agikkine bibedo nining? (Nen bene cal.)
17 Jehovah otyeko lok ma kwako jemo pa Catan ki luot mukwongo i yo ma otwoyo dog Catan woko. (Jab. 92:5) Me ka doko lagoba, Jehovah onyuto ni en lagen ki ye ni Adam ki Kawa gunywal lutino. Dok Jehovah onyuto ni ka ewaco ni ebitimo gin moni, pe tye gin mo ma twero genge. En omoko ni yubbe bicobbe ada ki cwalo ‘lakwaro’ mo ma onongo bilaro likwayo pa Adam ki Kawa ma gin luwiny. (Acak. 3:15; 22:18) Lakwaro man onongo bimiyo kwone macalo ginkok me laro dano. Yub meno ocungo wi Catan matek! Pingo? Pien ginkok obedo yub ma jenge i kom mar. (Mat. 20:28; Jon 3:16) Catan pe ki mar pien en obedo laworo. Dong, ngo ma bitimme macalo adwogi me yub me ginkok? I agikki me mwaka 1,000 me loc pa Kricito, likwayo pa Adam ki Kawa ma gipe ki roc dok gin luwiny gibibedo i paradic i lobo, kit ma Jehovah oyubo kwede i acakki. I kare meno, bibedo calo Jehovah tye ka waco ni, “Omega.”
KIT MA WAJINGO KWEDE GENWA I KOM CIKKE PA JEHOVAH ME KELO PARADIC
18. Lok adek mene ma Jehovah owaco ma moko botwa ni en bicobo cikkene? (Nen bene bok ma wiye tye ni “Tyen Lok Adek me Geno Cikke pa Jehovah.”)
18 I pwony man, wanyamo tyen lok mogo mumiyo watwero bedo ki gen matek ni lobo bidoko Paradic. Gin ango ma watwero tito bot jo mukene wek gin bene gubed ki gen ni gin man bitimme ada? Mukwongo, Jehovah kikome aye ocikke. Buk me Niyabo otito ni: “Ngat ma obedo i wi komker owacci, ‘Nen, aketo jami ducu doko nyen.’” En tye ki ryeko, teko, kacel ki miti me cobo cikkene. Me aryo, Jehovah ngeyo ni gin ma etyeko wacone wang ma otimme. Meno aye omiyo en owaco ni: “Lok magi lok ma genne dok me ada. . . . Dong otimme!” Me adek, pe tye gin mo ma twero gengo Jehovah ki cobo tic ma en ocako. Meno aye oweko en owaco ni: “An Alupa ki Omega.” Jehovah binyuto ni Catan obedo lagoba ma pe twero gengo Jehovah ki cobo yubbe.
19. Ka ngat mo tye ki akalakala i kom cikke pa Lubanga me kelo Paradic, gin ango ma itwero timone?
19 Wi opo ni, kare ducu ka itito ki dano gin ma Jehovah owaco me moko botwa ni cikkene bicobbe, ijingo genni i kom cikkene. Dong i nino mukene ka ikwano cikke mamwonya ma kwako Paradic ma nonge i Niyabo 21:4 ci ngat mo owacci ni, “Meno lek mamwa ma tere pe,” ngo ma itwero timo? Pingo pe ikwan dok ititte tyen lok me tyeng me 5 ki 6? Nyut kit ma Jehovah omoko kwede cobbe pa cikke man kun keto cinge iye.—Ic. 65:16.
WER 145 Cikke pa Lubanga pi Paradic
a Pwony man binyamo kit ma Jehovah omoko kwede ni cikkene me loko lobo doko Paradic bicobbe ada. Kare ducu ka wanywako cikke man ki jo mukene, wadongo genwa i kom cikke pa Jehovah ducu.