Ka ma Kikwanyo Iye Pwony pi Yub me Cokke
OKTOBA 7-13
LONYO MA TYE I LOK PA LUBANGA | YAKOBO 3-5
“Nyut Ryeko ma a ki Bot Lubanga”
(Yakobo 3:17) Ento ryeko ma oa ki malo, mukwongo bedo leng, dok bedo me kuc, me mwolo, gamo tam ducu mabeco, opong ki kica, ki nyako nyig maber, ngat ma tye kwede pe poko kin dano, bedo ma cwinye atir.
cl-E 221-222 para. 9-10
Tika ‘Ryeko ma a ki Malo’ Tye ka Tic i Kwoni?
“Mukwongo bedo leng.” Wek wabed leng nongo wagwokke ki i gin mo keken ma cido komwa wa ki cwinywa. Baibul waco ni ryeko kubbe ki cwinywa, ento ryeko ma a ki malo pe twero donyo i cwinywa ka cwinywa opong ki tam nyo miti macilo. (Carolok 2:10; Matayo 15:19, 20) Ento ka watute ki kerowa ducu me bedo ma cwinywa leng kadi watye ki roc, ci ‘wabiweko gin marac, dok watimo gin maber’ (Jabuli 37:27; Carolok 3:7) Pore adada ni lengo obedo kit mukwongo ma kiryeyo ma bino pi ryeko pa Lubanga. Pien, ka pe waleng i komwa nyo i yo me cwiny, ci twere nining me bedo ki kit mukene ma bino pi ryeko ma a ki bot Lubanga?
“Dok bedo me kuc.” Ryeko ma a ki malo weko watute me bedo ki kuc, ma obedo nyig ma nyak pi cwiny maleng pa Lubanga. (Jo Galatia 5:22) Wagwokke pe me balo “twec me kuc” ma ribo jo pa Jehovah. (Jo Epeco 4:3) Watute bene ki kerowa ducu me dwoko kuc ka gin mo marac otimme i kinwa. Pingo man pire tek? Pien Baibul waco ni: ‘Wubed ki kuc, ci Lubanga ma won mar ki kuc bibedo kwedwu.’ (2 Jo Korint 13:11) Dong ka wamedde ki bedo ki kuc, ci Lubanga Won kuc bibedo kwedwa. Kit ma watero kwede luye luwotwa, gudo watwa ki Jehovah. Watwero nyutone nining ni wagwoko kuc? Nen kong labol man.
(Yakobo 3:17) Ento ryeko ma oa ki malo, mukwongo bedo leng, dok bedo me kuc, me mwolo, gamo tam ducu mabeco, opong ki kica, ki nyako nyig maber, ngat ma tye kwede pe poko kin dano, bedo ma cwinye atir.
cl-E 223-224 para. 12
Tika ‘Ryeko ma a ki Malo’ Tye ka Tic i Kwoni?
“Mwolo.” Mwolo te lokke ngo? Ma lubbe ki lacoc mo acel, pe yot me gonyo nyig lok me leb Grik ma kigonyo ni “mwolo” i Yakobo 3:17. Lugony leb gutiyo ki nyig lok calo “kica,” “juko kiniga” ki dong “paro pi jo mukene” Lok ma tye piny i Baibulwa me New World Translation nyuto ni mwolo twero niange ni “bedo ki cwiny me jalo jami.” Watwero nyuto kit man nining?
cl-E 224-225 para. 14-15
Tika ‘Ryeko ma a ki Malo’ Tye ka Tic i Kwoni?
“Gamo tam ducu mabeco.” Lok me leb Grik ma kigonyo ni “Gamo tam ducu mabeco” pe nonge ka mo keken i Ginacoya me Leb Grik, nyo Cik Manyen. Ma lubbe ki lacoc mo acel, lok man onongo pol kare “kitiyo kwede bot lumony.” Dok niange ni “bedo ngat ma ye jami oyot” dok “lawiny.” Ngat ma tye ki ryeko ma a ki malo bedo atera me lubo ngo ma Ginacoya waco. Pe obedo ngat ma moko tamme pire kene dok kwero lubo tam mo keken ma pe rwatte ki wiye. Ma ka meno, en bedo atera me loko tamme ka kinyutte ngo ma Ginacoya waco ma moko ni en okwanyo yo marac, nyo omoko tam marac. Tika meno aye kit ma jo mukene ngeye kwede?
“Opong ki Kica, ki Nyako Nyig Maber”
“Opong ki kica, ki nyako nyig maber.” Kica obedo kit ma pire tek adada ma bino pi ryeko ma a ki malo, pien ryeko ma kit meno “opong ki kica.” Wi opo ni kiloko i kom “kica” ki “nyig maber” kacel. Man rwatte, pien ki i Baibul, kinyuto ni kica obedo cwiny me paro pi jo mukene, dok cwiny man weko watimo jami i yo me kica. Buk mo acel otito ni kica “obedo paro pi gin marac ma ngat moni tye ka wok ki iye ki dok tute me timo gin mo me konye.” Pi meno, ngat ma tye ki ryeko ma a ki malo bedo ki cwiny me lirem, dok paro pi jo mukene, ento cwinye pe bedo col. Watwero nyutone nining ni wapong ki kica?
(Yakobo 3:17) Ento ryeko ma oa ki malo, mukwongo bedo leng, dok bedo me kuc, me mwolo, gamo tam ducu mabeco, opong ki kica, ki nyako nyig maber, ngat ma tye kwede pe poko kin dano, bedo ma cwinye atir.
cl-E 226-227 para. 18-19
Tika ‘Ryeko ma a ki Malo’ Tye ka Tic i Kwoni?
“Ngat ma tye kwede pe poko kin dano.” Ryeko ma a ki bot Lubanga jwayo cwiny me apokapoka nyo awaka. Ka ryeko meno aye dorowa, ci watute me jwayo cwiny me apokapoka woko ducu. (Yakobo 2:9) Pe watero jo mogo ni pigi tek loyo jo mukene pi rwom me kwangi, cente ma gitye kwede, nyo mot me tic ma gitye kwede i kacokke; dok pe wacayo luye luwotwa kadi bed ginen calo rwomgi lapiny. Ka Jehovah oweko jo meno gunongo marre, ci wan bene myero wanen ni gupore me nongo marwa.
“Bedo ma cwinye atir [nyo pe poro odenge].” Lok me leb Grik ma kigonyo ni “poro odenge” twero niange ni “tuku goga.” I kare macon, lutuku goga me Grik ki Roma onongo giruko gin mo i wigi ma weko pe kiniang i komgi ka gitye ka tuku. Pi meno, lok me leb grik ni poro odenge onongo kitiyo kwede i kom ngat mo ma tye ka umo kite, nyo tuku bwola. Ka wabedo ma cwinywa leng, ci man pe gudo kit ma watero kwede luye luwotwa keken, ento bene kit ma wawinyo kwede i komgi.
Yenyo Lonyo me Cwiny
(Yakobo 4:7) Pi meno, wumine me bedo i te loc pa Lubanga. Wulweny matek ki Catan, ci en biringowu woko.
Nge Lamoneni
Yak 4:7—Pingo pe omyero wabed ki lworo mukato kare woko i kom Larac-ci? Lakwena Petero oporo Catan Larac-ci ki “labwor ma kok,” dok Jon olwongo Catan ni “twol” ki “min kulu madit.” (1 Petero 5:8; Niyabo 20:2) Ento wan pe omyero walwor Larac-ci. Tekone tye ki ka ma gik iye. (Kwan Yakobo 4:7.) Watye i te gwok pa Jehovah, Yecu, ki lumalaika ma lugen. Ki konygi, watwero cung matek i kom lamonewa. Kadi bed kit meno, myero wanong lagam me lapeny adek ma pigi tego: Catan tye ki twero ma rom mene? En temme me bwolo dano nining? Dok jami ango ma en pe romo timone? Kong dong wagamu lapeny magi dok wanenu pwony ma watwero nongone ki iye.
(Yakobo 4:11, 12) Utmegina, pe wulok lok mo marac kun ngat acel acel loko i kom lawote. ngat ma loko lok marac i kom ominne, nyo ngolo kop i kom ominne, nongo oloko lok marac i kom cik, nongo dong bene ongolo kop ki cik. Ento ka in ingolo kop ki cik, in dong pe lacob cik ento idoko langolkop. 12 Lami-cik ki langolkop tye acel, en twero larowu ki nekowu. In anga mono ma ingolo kop i kom lawoti-ni?
w97-E 11/15 20-21 para. 8
Niye Weko Wadiyo Cwinywa dok Walego Kare Ducu
Obedo bal me lok marac i kom luye luwotwa. (Yakobo 4:11, 12) Ento jo mukene lugingi i kom Lukricitayo luwotgi, gwok pien ginenne ni kitgi atir tutwal nyo gimito ille malo kun gidwoko jo mukene piny. (Jabuli 50:20; Carolok 3:29) Nyig lok me leb Grik ma kigonyo ni ‘loko lok marac’ nyuto adegadega dok niange ni kwoto lok nyo moro adot goba. Man miyo kingolo kop i kom omego moni marac. Pingo man obedo ‘loko lok marac ki ngolo kop i kom cik pa Lubanga’? Lupwony cik ki Luparicayo onongo guweko cik pa Lubanga woko dok gingolo kop ma lubbe ki mitigi. (Marako 7:1-13) I yo acel-lu, ka wangolo kop i kom omego mo ma Jehovah onongo pe bingolo kop i kome, ci nongo pe watye ka ‘ngolo kop i kom cik’ kun wanyuto ni cik meno pe opore? Dok ka wacayo omegiwa, nongo pe watye ka cobo cik me mar.—Jo Roma 13:8-10.
OKTOBA 14-20
LONYO MA TYE I LOK PA LUBANGA | 1 PETERO 1-2
“Wubed Jo Maleng”
(1 Petero 1:14, 15) Macalo litino ma luwiny, pe wumi kwowu orwatte ki mitiwu ma yam kong wubedo kwede i kare ma onongo pud wukwiya piny ca. 15 Kit macalo ngat ma olwongowu leng, wun bene wubed jo maleng i kitwu ducu;
Ginkok—‘Mot Maber’ Mua ki Bot Won
Watwero nyuto nining ni wamaro nying Jehovah? I kitwa. Jehovah mito ni wabed jo maleng. (Kwan 1 Petero 1:15, 16.) Man te lokke ni myero wawor en keken dok wabed luwiny bote ki cwinywa ducu. Kadi kitye ka unowa, watute ki tekwa me kwo ma lubbe ki yo ma Jehovah pwonyowa kwede. Ka wakwo ma lubbe ki kit ma Jehovah mito ci waketo deyo i kom nyinge. (Matayo 5:14-16) Wanyuto ni cikke tye atir dok ni Catan lagoba. Wan watimo bal pien watye ki roc. Ento ka watimo bal, myero wangut dok watute matek pe me timo gin mo ma lano nying Jehovah.—Jabuli 79:9.
(1 Petero 1:16) Pien coc ma yam gicoyo loko ni, “Wubed jo maleng, pien an aleng.”
Kit me Yero Galowang Maber
Paulo ociko Lukricitayo ma i Roma ni: “Pe . . . wumi dul komwu mapat pat i timo bal.” Paulo bene owaco botgi ni ‘wunek tic me kom woko.’ (Jo Roma 6:12-14; 8:13) I waragane ma en kong ocoyo con, en onongo omiyo lanen mogo me kodi “tic me kom” magi. Ma dok i kom lubal, wakwano ni: ‘Doggi opong ki lok makec ma giceno ki dano acena.’ ‘Tyengi yot giringo kwede madwir ka neko dano.’ ‘Pe gineno gin ma miyo gilworo Lubanga.’ (Jo Roma 3:13-18) Lakricitayo weko kome doko gin marac ka ce en tiyo ki ‘dul kome’ me timo bal. Me labolle, i kare-ni ka Lakricitayo mo neno jami mogo macilo calo cal ma tugo miti macilo nyo neno tim mogo me gero i vidio akaka, en nongo tye ka miyo “[wange] timo bal” dok nongo tye ka balo kome. Woro mo keken ma en miyo bedo gityer ma pe leng dok ma Lubanga pe ye. (Nwoyo Cik 15:21; 1 Petero 1:14-16; 2 Petero 3:11) Yero galowang marac nongo dong okelo adwogi marac adada.
Yenyo Lonyo me Cwiny
(1 Petero 1:10-12) Lunebi ma yam gutito pi kica ma gibimiyowu yam guyenyo matek, kun gipenyo lok i kom larre man. 11 Gin yam gumito ni ginge anga, nyo kit kare mene, ma Cwiny pa Kricito ma tye i igi tye ka nyuto, i kare ma otito iye pi can ma Kricito biciro, ki pi deyo ma dok bilubo. 12 Yam onongo ginyuto botgi ni, kwena ma gimiyogi pe otiko gin kikomgi, ento otiko wun. En aye lok ma kombeddi dong jo ma gitito lok me kwena maber gutyeko tito botwu pi cwiny maleng ma gicwalo ma oa ki i polo; lok ma lumalaika bene guparo me nenone matek twatwal.
w08-E 11/15 21 para. 10
Wi Lok Madongo ma Kikwanyo ki i Waraga pa Yakobo ki Petero
1:10-12. Lumalaika gubedo ki miti me niang lok ada ma lunebi pa Lubanga me kare macon gucoyo madok i kom kacokke pa Lukricitayo ma kiwirogi. Ento kicako niang i kom jami magi maber i kare ma Jehovah ocako tic ki kacokke. (Ep. 3:10) Tika wan bene pe myero walubo lanen pa lumalaika magi kun watute me niang “tam ma Lubanga okano i iye ka matut”?—1 Kor. 2:10.
(1 Petero 1:18, 19) Wun wungeyo ni gityeko kokowu ki i kit pa kwarowu ma pe konyo. Pe gikokowu ki gin ma balle woko, macalo ryal nyo jabu, 19 ento gikokowu ki remo pa Kricito me wel madwong ma rom ki latin romo ma bal mo nyo roc mo pe i kome.
Abilubo Adani
Tam ki tim macilo. Wek wamedde ki wot i ada, omyero wabed jo maleng i wang Jehovah. (Icaya 35:8; kwan 1 Petero 1:14-16.) I kare ma wapwonyo ada, waloko kwowa wek walub rwom me kwo ma nonge i Baibul. Jo mukene i kinwa gutimo alokaloka madongo adada. Kadi bed kit meno, omyero wagwokke adada wek pe walok kwowa maleng-ngi ki tim me tarwang. Ngo ma twero konyowa me gwokke ki i timo tim tarwang? Tam i kom gin ma Lubanga omiyo wek wabed jo maleng. En omiyo kwo me wel pa Wode Yecu Kricito! (1 Petero 1:18, 19) Me konyowa wek wabed jo maleng i wang Jehovah, omyero kare ducu wiwa opo i kom kit ma ginkok pa Yecu pire tek kwede.
OKTOBA 21-27
LONYO MA TYE I LOK PA LUBANGA | 1 PETERO 3-5
“Aggiki me Jami Ducu Dong Cok”
(1 Petero 4:7) Aggiki me jami ducu dong cok; pi meno wugwok kitwu, kun wuloyo mitiwu kenwu, wek wumine i lego Lubanga.
“Wumine i Lego Lubanga”
LACO mo ma onongo tiyo i dyewor owaco ni: “Cawa ma dong nino bwoyo iye ngat moni aye obedo okogweno nyo ibayi.” Jo mukene ma bene gubedo ma wanggi twolo i dyewor giye lok man. I kare-ni, Lukricitayo gitye ka rwatte ki peko ma kit meno pien gin gitye ka kwo i kare ma pud dong rac loyo i dyewor me lobo pa Catan-ni. (Rom. 13:12) Rac adada ka wanino woko i yo me cwiny i kare-ni! Pire tek ni ‘wabed ki wic makwiri’ ki dok walub tira me Baibul ma wacci “wumine i lego Lubanga.”—1 Pet. 4:7.
(1 Petero 4:8) Makato ducu wumok matek i marre kekenwu; pien mar umo lwak bal mapol.
w99-E 4/15 22 para. 3
Niang ki Dong Loyo Goro ma Watye Kwede i Yo me Cwiny
Me agikkine, ket i wii tira ma lakwena Petero omiyo ni: “Aggiki me jami ducu dong cok; pi meno wugwok kitwu, kun wuloyo mitiwu kenwu, wek wumine i lego Lubanga. Makato ducu wumok matek i marre kekenwu; pien mar umo lwak bal mapol.” (1 Petero 4:7, 8) Yot tutwal me weko rocwa ki pa jo mukene me donyo i cwinywa ki tamwa ma weko doko ariya botwa. Catan ngeyo man maber adada. En kelo anyobanyoba i kinwa wek elo lweny i komwa. Pi meno, omyero warune me ummo bal pa luwotwa ki mar matut pigi ‘wek pe wami kare ki Catan.’—Jo Epeco 4:25-27.
(1 Petero 4:9) Wubed jo ma jolo welo ngat man ki lawote, kun pe wungur bene.
Cwiny me Jolo Wele—Mitte Adada!
Gin acel ma Petero ocuko iye cwiny utmegine me timo aye me bedo “jo ma jolo welo.” (1 Petero 4:9) I leb Grik, lok man ma kigonyo ni “jolo welo” bene niange ni “bedo ki mar nyo kica bot jo ma pe wangeyogi.” Ento Petero onongo tye ka cuko cwiny utmege me bedo jo ma jolo welo “ngat man ki lawote” nyo ni i kingi kekengi, kadi bed ni onongo dong gingene dok gitimo jami kacel. Man onongo bikonyogi nining?
Man onongo biweko gibedo ki wat macok i kingi. In kono? Tika wi po kit ma ibedo kwede ki yomcwiny i kare mo ma ngat mo olwongi i gange? Ki dok kit ma wat i kin in wun ki ngat mo odoko cok kwede i kare ma ilwonge i ganggi? Yo maber me ngeyo utmegiwa aye me jologi i gangiwa. Onongo mitte ni Lukricitayo ma i kare pa Petero gubed ki wat macok i kare me peko. Mitte ni wabed kit meno bene ‘i kare man me agikki-ni.’—2 Temceo 3:1.
Yenyo Lonyo me Cwiny
(1 Petero 3:20-22) Ma yam con pe guwinyo Lubanga, kadi bed Lubanga odiyo cwinye i komgi i kare pa Nua ma onong en tye ka payo yeya, ma dano ma romo aboro keken aye gularre ki i pii. 21 Gin ma rom ki man ma koni larowu en aye batija; pe me lwoko cilo me kom, ento obedo macalo lega bot Lubanga wek wudok jo ma cwinywu leng, pi cer pa Yecu Kricito, 22 ma dong odok woko i polo, tye i kabedo me deyo i nget Lubanga tung acuc, kun lumalaika ki twer ki teko ducu gitye i te locce.
w08-E 11/15 21 para. 7
Wi Lok Madongo ma Kikwanyo ki i Waraga pa Yakobo ki Petero
3:20-22—Batija larowa nining? Batija obedo gin ma mitte adada pi jo ma gimito nongo kwo ma pe tum. Ento, batija kene pe twero larowa. Larre twere pi “cer pa Yecu Kricito.” Jo ma gimito nongo batija myero guket niye ni gitwero nongo larre i anyim pien Yecu oto piwa, kicere, dok “tye i kabedo me deyo i nget Lubanga tung acuc,” ki bene tye ki twero i kom jo ma kwo ki jo muto. Ka ngat ma onongo batija-ni tye ki niye i kom jami magi ci nongo rom ki ‘dano aboro ma gularre ki i pii-ni.’
(1 Petero 4:6) Man en gin mumiyo yam gitito lok me kwena maber kadi wa bot jo muto, wek kadi gingolo kop i komgi macalo gingolo ki jo ducu, gin gubed kwo i cwiny macalo Lubanga.
w08-E 11/15 21 para. 8
Wi Lok Madongo ma Kikwanyo ki i Waraga pa Yakobo ki Petero
4:6—Angagi ma gubedo “jo muto” ma ‘yam kitito lok me kwena maber botgi-ni’? Magi aye jo ma onongo ‘guto pi turo cik ki pi balgi,’ nyo guto i yo me cwiny ma peya guwinyo kwena maber-ri. (Ep. 2:1) Ento i kare ma gucako keto niye i kom kwena maber-ri, gucako bene “kwo” i yo me cwiny.
OKTOBA 28–NOVEMBA 3
LONYO MA TYE I LOK PA LUBANGA | 2 PETERO 1-3
“Wuket Cwinywu i Kom Nino pa Jehovah”
(2 Petero 3:9, 10) Rwot pe galle agala ki cobo cikkene kit macalo jo mogo gitamo kwede, ento en pud tye ka diyo cwinye i komwu, pien en pe mito ni ngat mo orweny woko matwal, ento mito ni jo ducu guo i ningut. 10 Ento nino pa Rwot bibino macalo lakwo, ka dong polo birwenyo woko ki mor madwong, lakalatwe bileny woko i mac, lobo ki jami ducu ma tye iye biwang woko.
w06-E 12/15 27 para. 11
Jehovah “Biculo Kwor”
Myero waniang cukocwiny ma Yecu omiyo ni Jehovah biculo kwor ‘oyotoyot-ti’ nining? Lok pa Lubanga nyuto ni kadi bed “[Jehovah] diyo cwinye,” en bingolo kop oyotoyot adada ka karene oromo. (Luka 18:7, 8; 2 Petero 3:9, 10) I kare pa Nua, ma pii aluka ocakke kijwero lutim maraco ducu labongo galle. I yo acel-lu bene, i kare pa Lot, ma mac ocako cwer ki i polo, lutim maraco ducu guto woko. Yecu owaco ni: “Bibedo kit meno i kare ma gibinyuto iye Wod pa dano.” (Luka 17:27-30) Dok ‘to bituru lutim maraco atura.’ (1 Tecalonkia 5:2, 3) Ki lok ada, watwero bedo ki tekcwiny ni Jehovah pe biye ni jwero lobo pa Catan-ni okat kadi ki nino acel.
(2 Petero 3:11, 12) Kit macalo jami magi ducu bitum woko kit meno-ni, myero wubed jo ma cal nining, kun wulubo kit kwo maleng ki me woro Lubanga? 12 Myero wukur nino pa Lubanga, wuket cwinywu iye wek ninone oo oyotoyot. I nino meno polo bilyel, leny woko, ki lakalatwe bene bileny woko i mac.
w06-E 12/15 19 para. 18
‘Nino Madit pa Jehovah Tye Cok’
Pe tye me ur ni lakwena Petero ocikowa me keto cwinywa i kom ‘nino pa Jehovah’! Watwero timo man nining? Yo acel aye me ‘lubo kit kwo maleng ki me woro Lubanga’ nyo timo jami me cwiny. (2 Petero 3:11, 12) Ka walungo wiwa i timo jami magi, ci bikonyowa me bedo ki miti me kuro ‘nino pa Jehovah.’ Lok me leb Grik ma kigonyo ni ‘keto cwiny’ bene twero niange ni “ruyo timme pa gin moni.” Pe watwero ruyo bino pa nino pa Jehovah. Ento, ka walungo wiwa i tic pi Lubanga ci nino meno binen calo tye ka wot oyotoyot.—1 Jo Korint 15:58.
Yenyo Lonyo me Cwiny
(2 Petero 1:19) Meno dong omoko piwa lok ma yam lunebi guloko. Wun bene myero wuket cwinywu i lokgi, pien lokgi-ni bedo macalo tara ma lyel i kabedo macol, nio ka piny oru, ka latwok bene oryeny, omenyo cwinywu.
w08-E 11/15 22 para. 2
Wi Lok Madongo ma Kikwanyo ki i Waraga pa Yakobo ki Petero
1:19—Anga ma obedo ‘latwok-ki,’ obino awene, dok wacako ngeyone nining ni gin meno otimme ada? ‘Latwok-ki’ aye Kabaka Yecu Kricito. (Yabo 22:16) I 1914, Yecu ocako loc macalo Kabaka me Ker pa Meciya, dok man onyuto ni nino manyen dong ocakke. I kare ma lukwena guneno dit ki deyo pa Yecu i ginanyuto mo, onongo nyuto kit deyo ki twero me loc ma Yecu bibedo kwede i anyim, dok man moko ni watwero geno lok ma Lubanga oweko lunebi gutito. Ka waketo cwinywa i lok magi ci twero yabo wangwa, dok weko waneno ni ada Latwok-ki dong okatti woko.
(2 Petero 2:4) Pien Lubanga yam pe oweko lumalaika ka gubalo, ento obologi woko piny i bur lyel, ocwalogi i bur ka macol, wek gigwokgi kunnu nio ka kare me ngolo kop dong oromo.
w08-E 11/15 22 para. 3
Wi Lok Madongo ma Kikwanyo ki i Waraga pa Yakobo ki Petero
2:4—‘Bur macol-li’ obedo ngo, dok awene ma kibolo iye lumalaika ma lujemo-ni? Bur macol-li obedo calo buc ka ma kitweyo iye cwec me cwiny keken—ento pe dano. Man weko gibedo i colpiny i yo me cwiny dok nongo pe gingeyo yub pa Lubanga. Cwec ma gitye i bur macol-li gipe ki gen mo keken pi anyim. Lubanga obolo lumalaika ma gujemo i kare pa Nua-ni kunu, dok gibibedo i colpiny nio ka kicwerogi woko.