Ni Kasemi 6
Mini Ji Mawu Matsɛ Yemi ɔ?
Ji je Mawu Matsɛ Yemi ɔ ngɛ? (1)
Mɛnɛ ji e Matsɛ ɔ? (2)
Anɛ ni komɛ kɛ lɛ maa ye Matsɛ lo? Ke ja, lɛɛ nimli enyɛmɛ? (3)
Mini lɛ tsɔɔ kaa wa ngɛ nyagbe ligbi ɔmɛ a mi? (4)
Mini Mawu Matsɛ Yemi ɔ maa pee kɛ ha adesahi huɔse? (5-7)
1. Benɛ Yesu ngɛ zugba nɔ ɔ, e tsɔɔ e kaseli ɔmɛ kɛ a sɔle kɛ bi Mawu Matsɛ yemi ɔ nɛ e ba. Matsɛ Yemi ji nɔyemi nɛ matsɛ nyɛɛ hɛ mi. Mawu Matsɛ Yemi ɔ ji nɔyemi nitsɛ. A to kɛ ma si ngɛ hiɔwe nɛ e maa ye zugba nɔ nɔ. E maa tsɔ Mawu biɛ he, e maa pee lɛ klɔuklɔu. E maa ha nɛ a pee Mawu suɔmi nya ni ngɛ zugba nɔ kaa benɛ a peeɔ ngɛ hiɔwe ɔ.—Mateo 6:9, 10.
2. Mawu wo si kaa Yesu maa pee E Matsɛ yemi ɔ nɔ Matsɛ. (Luka 1:30-33) Benɛ Yesu ngɛ zugba nɔ ɔ, e je e he kpo kɛ tsɔɔ kaa e maa pee Nɔyelɔ nɛ e mi mi jɔ, e yeɔ dami sane, nɛ e he su kɛ pi si. Benɛ e kpale kɛ ho hiɔwe ya, a pee we lɛ Mawu Matsɛ Yemi ɔ nɔ Matsɛ amlɔ. (Hebribi 10:12, 13) Ngɛ jeha 1914 mi ɔ, Yehowa ngɔ heblɔ nɛ e kɛ wo Yesu si ɔ kɛ ha lɛ. Kɛ je lɔɔ se kɛ ma nɔ, Yesu ye nɔ ngɛ hiɔwe kaa Matsɛ nɛ Yehowa hla lɛ.—Daniel 7:13, 14.
3. Yehowa bua adesahi nyumuhi kɛ yihi anɔkuale yeli komɛ a nya kɛ je zugba nɔ kɛ ya hiɔwe. A kɛ Yesu maa ye adesahi a nɔ kaa matsɛmɛ, kojoli, kɛ osɔfohi. (Luka 22:28-30; Kpojemi 5:9, 10) Yesu tsɛɛ e he piɛli nɔyeli nɔ mɛ ngɛ e Matsɛ Yemi ɔ mi ɔ kɛ “asafo kuu nyafii.” A he hiɛmi ji 144,000.—Luka 12:32; Kpojemi 14:1-3.
4. Benɛ Yesu ba pee Matsɛ pɛ kɛkɛ nɛ e sake Satan kɛ e hiɔwe bɔfoi yayami ɔmɛ kɛ je hiɔwe kɛ pue si ngɛ zugba nɔ. Lɔɔ he je nɛ nihi puɛ kulaa ngɛ zugba nɔ kɛ je jeha 1914 kɛ ma nɛ ɔ nɛ. (Kpojemi 12:9, 12) Tahi, huɔ, hiɔ nɛ sã nɔ, mla kuami nɛ hyɛ fuu—e nɔ mɛ tsuo ji “okadi” nɛ tsɔɔ kaa Yesu ngɛ matsɛ yee nɛ nihi a blɔ nya tomi nɔ sɛ e nyagbe ligbi ɔmɛ a mi.—Mateo 24:3, 7, 8, 12; Luka 21:10, 11; 2 Timoteo 3:1-5.
5. E be kɛe nɛ Yesu maa kojo nimli, nɛ e maa gba a mi kaa benɛ to hyɛlɔ gbaa jijɔ kɛ apletsi kpɛtiɔ. “Jijɔ” ɔmɛ ji adesahi nɛ a je a he kpo kaa e sisi bihi nɛ a yeɔ anɔkuale ɔ nɛ. A nine maa su neneene wami nɔ ngɛ zugba nɔ. “Apletsi” ɔmɛ ji nimli nɛ a kua Mawu Matsɛ yemi ɔ nɛ. (Mateo 25:31-34, 46) Ngɛ huɔse nɛ e kɛ we mi ɔ, Yesu ma kpata nimli nɛ a hɛɛ apletsi suɔ tsuo hɛ mi. (2 Tesalonikabi 1:6-9) Ke o suɔ nɛ o pee Yesu “jijɔ” ɔmɛ a kpɛti nɔ kake ɔ, lɛɛ e sa nɛ o bo Matsɛ yemi sane ɔ tue nɛ o tsu nɔ nɛ o kase ɔ nya ni.—Mateo 24:14.
6. Amlɔ nɔ, a dla zugba tsuo nɛ a pee lɛ mahi fuu. E ko tsuaa ko ngɛ lɛ nitsɛ e nɔ yemi. Je ɔ mi ma nɔ mɛ kɛ a sibi hwu ta. Se Mawu Matsɛ Yemi ɔ maa ye adesa nɔyemi ɔmɛ tsuo a nane mi. E maa ye nɔ kaa matsɛ yemi kake too pɛ ngɛ zugba a tsuo nɔ. (Daniel 2:44) Kɛkɛ ta hwumi, awi yemi, kɛ yi mi wami ni peemi be si hie hu. Nimli tsuo maa hi si ngɛ tuemi jɔmi kɛ kake peemi mi.—Mika 4:3, 4.
7. Ngɛ Yesu Jeha Akpe Nɔyemi ɔ mi ɔ, adesahi anɔkuafohi a he maa su kɛ pi si, nɛ zugba tsuo maa pee paradiso. Ke be nɛ jeha akpe ɔ kɛ ba nyagbe ɔ, Yesu maa pee nɔ tsuaa nɔ nɛ Mawu suɔ nɛ e pee ɔ. E kɛ Matsɛ yemi ɔ maa ha e Tsɛ ekohu. (1 Korintobi 15:24) Mini he je nɛ o de we o huɛhi kɛ o suɔli nihi nɛ Mawu Matsɛ Yemi ɔ maa pee ɔ eko?
[Foni ngɛ ba fa 13]
Hetsɛ aloo ninyɛ be hu ngɛ Yesu nɔyemi ɔ sisi