ƐNTƐNƐTI JI WEMADADOXU Watchtower Tɔ
Watchtower
ƐNTƐNƐTI JI WEMADADOXU
Aja
À
  • À
  • à
  • Á
  • á
  • É
  • é
  • È
  • è
  • Ɛ
  • ɛ
  • Ɖ
  • ɖ
  • Ó
  • ó
  • Ò
  • ò
  • Ú
  • ú
  • Ù
  • ù
  • Í
  • í
  • Ì
  • ì
  • Ɔ́
  • ɔ́
  • Ɔ̀
  • ɔ̀
  • Ɔ̌
  • Ӡ
  • ӡ
  • BIBLA
  • WEMAWO
  • BƆBƆWO
  • mrt enyɔta 22
  • Lé àwɛ nɔ dɔ̀bamɛ nyɔ lɔ ciciɛ kɔ nɔ eo

Video ɖe deli nɔ ecɛ ci èsɔ o.

Mìɖe kuku, kɔpi nɔ video lɔ do go cukaɖa ɖeka.

  • Lé àwɛ nɔ dɔ̀bamɛ nyɔ lɔ ciciɛ kɔ nɔ eo
  • Enyɔta buwo
  • Enyɔta hwɛhwɛwo
  • Enyɔ lɔ hanwo
  • Nɔ womɔ dɔ̀bamɛ nyɔ ci kɔ nɔ amɛ ɖe, lé mìase mɛ doɔ?
  • Nɔ dɔ̀bamɛ nyɔ ci kɔ nɔ amɛ ɖe, nyi yí taɖo enyi nyɔ gangan ɔ?
  • Bibla gɔnmɛɖose ciwo yí atɛnŋ akpedo eo nu yí nɔ dɔ̀bamɛ nyɔ lɔ ciciɛ kɔ nɔ eo can natɛnŋ akpanŋkɔ yiɔ?
  • Bibla kpukpui ciwo yí akpedo eo nu nakpanŋkɔ dɔ̀bamɛ nyɔ lɔ ci yí ciciɛ kɔ nɔ eo
  • Lanmɛsɛn Nyɔwo​—Enu Ci Mawu Fyɔɖuxu lɔ Avawa So Wo Nu
    Enyɔta buwo
  • Nɔ godu nɔ mìwo Kplɔtɔ Yesu
    Jutakpɔxɔ le Yehowa Fyɔɖuxu lɔ drakɔ (Enukplakpla)—2022
  • Kpekpedonunana mɛ ciwo ji jɔjɔmɛfɔkuwo jɔ do
    Lé wozan edro nunana ao tɔwo do
  • Exɔ ciwo wotɛnŋ cu ɖegbɔ nywiɖe gbɔxwe yí edɔ̀bamɛ lɔ to
    Lé wozan edro nunana ao tɔwo do
Kpɔ nubuwo
Enyɔta buwo
mrt enyɔta 22
Ŋsu lɔ nɔ nyinɔnɔ do ӡinkpin mɛ yí lé ehun safli koɖo enucɔnŋɔci do alɔ mɛ.

Lé àwɛ nɔ dɔ̀bamɛ nyɔ lɔ ciciɛ kɔ nɔ eo

COVID-19 dɔ̀ lɔ ci yí kpɔtɔ gbangban nu yí ɖyiɛɖyiɛ vɔnvɔn nɔ eo nyɔ ci kɔ nɔ eoa? Nɔ ahan yɔ nɛɔ, de eoɖekɛ yɔ o. So wleci ɖewo ke le xexeɛ pleŋ mɛɔ, amɛwo kpɔ mɔ yewoɖo atrɔ lé yewonɔnɔ agbe do keŋ akpanŋkɔ dɔ̀bamɛ lɔ ci yí ɖyiɖyiɛ vɔnvɔn gbɔxwe akpa yewo. Dotogan Hans Kluge ci yí kpa nɔ gbɛbɔbɔ ci yí kpɔnɔ lanmɛsɛn nyɔwo gbɔ le Europe kanmɛ nu mɔ, “egbla ŋtɔ amɛ sugbɔ dokɔ keŋ asɔ ɖo te COVID-19 dɔ̀ lɔ nɔ ami kakaka. Nɔ evale ahan ɔ, wodegbesɔnɔ ɖe le ŋɖe ji o, wodegbeshikan jenɔ agbla do ŋɖe nu o, ci yí danasɛ mɔ enu ci kɔ nɔ amɛ. Ahan enyinɔ nɛ.”

Nɔ ewawa nɔ eo shigbe mɔ COVID-19 dɔ̀ lɔ nyɔ ci kɔ nɔ eoɔ, ŋgbegbɔjɔ o. Bibla kpekpeɛdo amɛ sugbɔ nu yí wokpankpanŋkɔ cukaɖa ciwo yí edɔ̀bamɛ lɔ hɛnhɛn vɛ. Akpedo eo can nu dru.

  • Nɔ womɔ dɔ̀bamɛ nyɔ ci kɔ nɔ amɛ ɖe, lé mìase mɛ doɔ?

  • Nɔ dɔ̀bamɛ nyɔ ci kɔ nɔ amɛ ɖe, nyi yí taɖo enyi nyɔ gangan ɔ?

  • Bibla gɔnmɛɖose ciwo yí atɛnŋ akpedo eo nu yí nɔ dɔ̀bamɛ nyɔ lɔ ciciɛ kɔ nɔ eo can natɛnŋ akpanŋkɔ yiɔ?

  • Bibla kpukpui ciwo yí akpedo eo nu nakpanŋkɔ dɔ̀bamɛ nyɔ lɔ ci yí ciciɛ kɔ nɔ eo

Nɔ womɔ dɔ̀bamɛ nyɔ ci kɔ nɔ amɛ ɖe, lé mìase mɛ doɔ?

Nɔ dɔ̀bamɛ nyɔ ci kɔ nɔ amɛɔ, dedasɛ mɔ mɛ lɔ ble yɔ o, vɔ enyɔgbe enyi wozan yí sɔ dredreɛ lé ewawa nɔ amɛwo le jɔjɔmɛnu ci COVID-19 dɔ̀ lɔ trɔ lé wonɔnɔ agbe do yí gbedɔ wololoɔ nu kpɔ so sɔmɛ nu. Lé mɛɖekaɖeka wanɔ nu do nɔ dɔ̀bamɛ nyɔ lɔ ci kɔ ni le vovovo vɔ ŋciwo yí wanɔ amɛ sugbɔtɔ ɖewo ke:

  • Ŋɖe wawa dagbedrokɔ amɛ o

  • Ŋɖuɖu nyɔwo koɖo alɔndɔndɔn trɔnɔ

  • Dɔmɛzi nɔnɔ amɛ ji

  • Edɔ ciwo wowa ɖaŋ wanɔ sa avawuwuɔgan do nu nɔ amɛ

  • Susu sɔsɔ ɖo enu kuɖeka ji gbɔnnɔnu nɔ amɛ

  • Enu lɔ awawa amɛ shigbe mɔ ŋɖe dagbevanyɔ hannɛ

Nɔ dɔ̀bamɛ nyɔ ci kɔ nɔ amɛ ɖe, nyi yí taɖo enyi nyɔ gangan ɔ?

Nɔ dɔ̀bamɛ nyɔ lɔ ci kɔ nɔ mìɔ, atɛnŋ adahɛn nu le mìwo lanmɛsɛn koɖo mɛbuwo tɔ nu. Nɔ mìdeso do nuɔ, mìtɛnŋ vami ŋciwo womɔ mìwo le wa nɔ COVID dɔ̀ lɔ ŋgbeba mì wawa vivivi. Le yiyimɛɔ, taŋfuin lé dɔ̀lekui lɔ nyina shu do dagbevaɖyiɖyiɛ ɖe nɔ mì o ci ekpɔtɔ kakakɔ yí le amɛwo wukɔ can. Wawa do ese ciwo wodo gbigbigbi lɔwo ji avaci kɔ nɔ mì, mìtɛnŋ vatɔ jiji mɔ mìavo hwɛɖeka, yí ecɛ atɛnŋ ahɛn afɔku vɛ nɔ mìwoŋtɔwo koɖo mɛbuwo.

Le enulolokpɔ hwenu cɛwo mɛɔ, amɛ sugbɔ kpɔkpɔɛ mɔ nyɔnɔnwi yí nyi nyɔ ci Bibla nu. Enu mɔ: ‘Nɔ ègbɔjɔ le cukaɖa hwenuɔ, ŋsɛn avɔ nɔ eo.’ (Elododo Wema 24:10) Bibla na gɔnmɛɖose ciwo yí atɛnŋ akpedo mì nu mìakpanŋkɔ gbɔjɔgbɔjɔwo, edɔ̀bamɛ cɛ tɔ can le mɛ.

Bibla gɔnmɛɖose ciwo yí atɛnŋ akpedo eo nu yí nɔ dɔ̀bamɛ nyɔ lɔ ciciɛ kɔ nɔ eo can natɛnŋ akpanŋkɔ yiɔ?

  • Nɔ azɔge nɔ amowo vɔ ŋgbemi ha dodo koɖo o

    Enyɔ ci Bibla nu: “Exlɔ . . . nyɔnɔnwitɔ nɔ̀nɔ ŋgbe nɔ amɛ tɛgbɛɛ, le cukaɖawo hwenu hɛnnɛ.”—Elododo Wema 17:17.

    Enu ci yí taɖo ele veviɖe: Exlɔ nyɔnɔnwitɔwo donɔ ŋsɛn mì. (1 Tɛsalonikitɔwo 5:11) Vɔ nɔ mìnɔnɔ azɔge nɔ amɛwo ɖoɖuɔ, ado dɔ̀ mì.—Elododo Wema 18:1.

    Te ŋcɛ kpɔ: Zan video kacacawo, telefonu alo enuŋwlɛɖaɖamɛ to ka ji abi telefonu ji asɔ kannɔ seŋ koɖo ao xlɔwo. Nɔ ŋkeke ɖe denyɔnyɔ nɔ eoɔ, nu nɔ ao xlɔwo yí eɔ can nayɔnɔ wo blaŋblaŋ akpɔnɔ mɔ lé wole do ma. Mínunɔ ŋciwo yí kpekpeɛdo mí nu yí míkpankpanŋkɔ dɔ̀bamɛ lɔ nɔ míwonɔnɔwo. Ji emɔ ciwo ji àto awa nywi nɔ ao xlɔ ɖe, ecɛ adɔ eji ajɔ eo koɖo yɛ le ŋkeke lɔ ji nɔ gbenɔgbe dejikɔ anyɔ sa can.

    Enyɔ ci mɛɖewo nu

    Megan.

    “Ŋje agbla yí wa toto keŋ yí kannɔ seŋ koɖo anyi xlɔwo to videokacaca ji. Hweɖowonuɔ, mìyɔnɔ nɔnɔ ɖekaɖeka yí kannɔ seŋ. Gaɖewomɛɔ, mìmunɔ munu le gbɛbɔbɔ mɛ to ka ji alo akankɔ seŋ so lé nuwo yikɔ do nu kpoŋ yí evivinɔ nywiɖe. Ci eto akpo nɔ bɔbɔ doju amu munu ŋmɛŋmɛ can ɔ, ekpenɔdo mì nu koŋ. Edɔ̀bamɛ lɔ dɔ yí agbe lɔ sɛnsɛnŋ do mì, taɖo ele veviɖe mɔ mìayɔnɔ mìwo xlɔwo kpɔ yí anunɔ ŋciwo yí wawa mì teŋ nɔ wo. Yi wawa atɛnŋ agbɔnnu, vɔ mì pleŋ yí ʒan kpekpedonu.”—Megan, Canada.

    Nathan koɖo Emma sɔ kpe nɔ wowo vi Eli koɖo Hope.

    “Mìwo xomumɛtɔwo koɖo mìwo xlɔwo wuwuɔdo mì, vɔ mìkpɔ emɔ ciwo ji mìato awa ŋɖe asɔ dasɛ nɔ wo mɔ mìlɔn wo. Mìwo xomu lɔ wa kativiwo yí sɔ wo bɔdo enunana goduwo nu keŋ yí sɔ wo ɖaɖa mìwo xlɔ sugbɔtɔ. Mìgbeŋwlɛ Bibla kpukpui fakɔnnamɛ ɖeka bɔdo nu lɔwo nu ɖaɖa wo nɔ woakpɔɛ anya mɔ mìbubuɔ yewo tɔ kpɔ. Ci mìwɛ ahan ɔ, ejɔ ji nɔ mì keke ɖe! Gamɛ zanzan asɔ wa nuwo nɔ mɛbuwo kpenɔdo mì nu mìŋlɔnɔbe enulolokpɔ koɖo susu ciwo yí le mìwoŋtɔwo ji.”—Emma koɖo asuɔ Nathan sɔ kpe nɔ wowo viwo Eli koɖo Hope, États-Unis.

  • Wa ŋciwo yí ado eo ji sɔwu le nɔnɔmɛ ci mɛ èvale yɛ mɛ

    Enyɔ ci Bibla nu: “Mí a nya gamɛ zanzan.”—Efezitɔwo 5:16.

    Enu ci yí taɖo ele veviɖe: Nɔ èwa ɖaŋ zanzan ao gamɛɔ, atɛnŋ akpedo eo nu nakpɔtɔ aɖo susu nywi yí daloloɔ nu kpɔ ɖoɖu o.—Luiki 12:25.

    Te ŋcɛ kpɔ: Ŋgbesɔ susu ɖo ŋciwo datɛnŋ agbeawa ji o, vɔ sɔ susu ɖo nunywi ciwo àtɛnŋ awa hwenɔnu ji. Le kpɔwɛ mɛ, edɔ ɖewo li ciwo avo awa kakaa, abi enu kleŋkleŋ ɖewo li àtɛnŋ awaa? Àtɛnŋ azan hwenu sugbɔ doji asɔ nɔ ju koɖo ao xomua?

    Enyɔ ci mɛɖewo nu

    Evan koɖo Samantha sɔ kpe nɔ wowo vi Eli koɖo Adam.

    “Mìsun ji yí wanɔ dɔ sugbɔ buwo trɔdo mìwo xwe. Mìdonɔ ɖafyɔn, acikusɛnsɛnci koɖo egbehwɛntewo. Mìtanɔ nu yí gbeɖonɔ acɔ nɔ nuwo.”—Evan koɖo ashiɛ Samantha sɔ kpe nɔ wowo viwo Eli koɖo Adam, Afrique du Sud.

    Ivan koɖo Eve.

    “So xwe 30 ke ci mìɖe nɔnɔɔ, nyɛ koɖo ashinyɛ dezan hwenu sugbɔ yí sɔ nɔ ju ahan kpɔ shigbe lé mìwɛ yɛ nɛ o. Ecɛ do ŋsɛn lɔnlɔn ci mìɖo nɔ mìwonɔnɔwo, ɖo edɔ yí mɛɖekaɖeka vajeshi fini yi kpena gbɔjɔ le koɖo fini ewa ɖaŋ wanɔ nuwo le sɔwu. Ecɛyɛ mìle gbesɔsɔ nywiɖe hɔntɔn akpedo nɔnɔ nu le cukaɖa hwenu ciwo yí gbɔgbɔ mɛ.”—Ivan koɖo ashiɛ Eve, Italie.

  • Kpɔtɔ awanɔ ŋciwo èwanɔ sa

    Enyɔ ci Bibla nu: “Mí wa enushanu do totomɛ . . . ji.”—1 Korɛntitɔwo 14:40.

    Enu ci yí taɖo ele veviɖe: Ewanɔ nɔ amɛ sugbɔ mɔ yewowanɔ nuwo do ɖoɖonu yí eji gbejɔnɔ yewo sɔwu nɔ yewowa toto nɔ gbeshiagbe dɔwo.

    Te ŋcɛ kpɔ: Wa toto nɔ asɔgbe koɖo nɔnɔmɛ ci mɛ èvale yɛ. Ðo hwenu ɖe ɖɛ koŋ asɔ wanɔ sukludɔwo, edɔ ci èwa yí sɔ ɖunɔ nu koɖo axomɛdɔwo. Ðo gamɛ ɖe ɖɛ koŋ hɛnnɛ asɔ wanɔ ŋciwo yí akpedo eo nu nate gogo Mawu doji. Wa toto nɔ edɔ bu ciwo yí adɔ ànɔ lanmɛsɛn mɛ hɛnnɛ. Ðowo yí nyi ejunɔnɔ koɖo ao xomu, esaɖyiɖyi ayi xɔ aya fafɛ koɖo kanmɛtete. Trɔ atonɔ toto ci èwa lɔ mɛ blaŋblaŋ yí atrɔnɔ ŋɖewo le mɛ nɔ eʒan.

    Enyɔ ci mɛɖewo nu

    Kgaogelo.

    “Ŋgbekpɔtɔ wakɔ nu sugbɔtɔ ciwo ŋwanɔ gbeshiagbe gbɔxwe dɔ̀bamɛ lɔ atɔ ji. Ŋvasɔ hwenu ciwo ŋsɔ wanɔ ŋɖewo sa yí sɔ teteɛ kanmɛ, Vɔ ega ci mɛ ŋfɔnnɔ nyidin sa yí wɛni lɔ yí gbeŋkpɔtɔ fɔnfɔn. Ŋciwo ŋwanɔ gbeshiagbe dɔ yí ŋdesɔ susu ɖo dɔ̀bamɛ lɔ ji o. Wogbekpedoŋ nu ŋwa ɖaŋ sɔ susu ɖo anyi xomu koɖo anyi xlɔwo ji sɔwu.”—Kgaogelo, Afriqu du Sud.

    Carmel.

    “Fɔnfɔn blaŋ aɖa nyidin ŋɖuɖu yí agbewa tii shigbe lé ŋwɛni sa nɛ jɔnɔ ji nɔŋ. Yɛ goduɔ, ŋdranɔdo yí donɔ nuwo shigbe mɔ to ŋtotoɔ hannɛ. Ecɛ dɔ ŋvonɔ le nyɛɖeki mɛ yí gbenɔnɔ zanŋte do nuwo nu le ŋkekeɛ mɛ sɔwu.”—Carmel, France.

  • Trɔnɔ do ayamɛ nɔnɔmɛwo nu

    Enyɔ ci Bibla nu: “Ŋununyatɔwo kpɔ[nɔ] cukaɖa gbɔgbɔ yi ze[nɔ] ni.”—Elododo Wema 22:3.

    Enu ci yí taɖo ele veviɖe: Lé ayamɛ nɔnɔmɛwo le le mí gbɔ tɛnŋ wɛ mɔ dagbekpɔkɔ aya fafɛ koɖo ewe klɛnklɛn ciwo yí adɔ ànɔ lanmɛsɛn mɛ le gbaza koɖo susu mɛ o.

    Te ŋcɛ kpɔ: Nɔ vuvɔ hwenu gogokɔɔ, tekpɔ atrɔ ashi le exɔ ci mɛ ènɔnɔ alo fini èwanɔ dɔ le nu keŋ awa ɖaŋ akpɔnɔ ewe klɛnklɛn sugbɔ. Wa toto nɔ edɔ ciwo àwa le gbadenu dru nɔ fafa li can. Nɔ àsun jiɔ, ji vuvɔwu ciwo yí àdo keŋ atɛnŋ anɔ gbadenu nywiɖe doji.

    Nɔ zozu hwenu gogokɔ, amowo aji mɔ yewoanɔnɔ dogbaji sɔwu, taɖo wa blɛwu. Wa toto so finiwo àyinɔ nu, yí ayinɔ hunnɔwo hwenu amɛwo dasunɔgbɔ le nɔtɔxuwo o.

    Enyɔ ci mɛɖewo nu

    Sameena.

    “Eshi janɔ kabakaba le fini ŋnɔnɔ, taɖo enu kleŋkleŋwo wawa gbeshiagbe kpenɔdoŋ nu. Ŋci ŋɖo yí wanɔ yí nyi mɔ, keke nakpɔ ewe atɔ klɛnklɛn ahan ɔ, ŋto yí ɖyinɔ sa hwɛɖeka. Afɔ hwɛɖeka zɔnzɔn alo keke kuku hwɛɖeka to nyidɔn nu wanɔ nywi sugbɔ nɔŋ yí ŋhayanɔ le nyɛɖeki mɛ.”—Sameena, France.

    Tiffany.

    “Nɔ fyɔ ɖyiɔ, degbɔnnɔnu nɔŋ ɖeeɖe o ɖo ŋnɔnɔ gbadenu yí wanɔ nuwo, vɔ ecɛyɛ ci eshijaja hwenu gogokɔɔ, ŋŋwlɛŋwlɛ edɔ ciwo han nasɛnŋ awa le xɔmɛ ɖɛ do wema ji.”—Tiffany, Canada.

  • Kpɔtɔ awawa do ŋciwo yí adɔ daba COVID dɔ̀ lɔ ji

    Enyɔ ci Bibla nu: “Sukunuwatɔ wanɔ enuwo tamɛ mabukpɔ [yí kannɔdo yiɖeki ji ɖoɖu.]”—Elododo Wema 14:16.

    Enu ci yí taɖo ele veviɖe: COVID-19 dɔ̀ wunɔ amɛ; eyi nɔ mìdele zanŋteɔ, mìaba dɔ̀ lɔ.

    Te ŋcɛ kpɔ: Trɔ akpɔnɔ emɔdasɛnamɛ ciwo yí wonana le mí gbɔ yí kankandoji le wo nu keŋ akpɔ mɔ ègbekpɔtɔ wawa do wo ji abi ètashi wo ma. Lé ao nuwanawo adɔ do yí eoŋtɔ, ao xomumɛtɔwo koɖo mɛbuwo aba dɔ̀ lɔ dru le nɔ susu mɛ nɔ eo.

    Enyɔ ci mɛɖewo nu

    Daryn.

    “Ŋwakɔ ŋci ji ŋkpe nɔ dɔ̀lekui lɔ ami kakaka. Nɔ mɛɖewo desɔkɔ ɖe le ese ciwo wodo ji can ɔ, ŋci ji anyi susu le yí nyi lé nawɛ do keke akpɔtɔ aglɔnglɔn ta nɔ nyɛɖeki koɖo anyi xomu nɔ dɔ̀ lɔ ŋgbevaba mì o.”—Daryn, Afrique du Sud.

  • Do ŋsɛn exlɔnyinyi ci yí le eo koɖo Mawu gblamɛ

    Enyɔ ci Bibla nu: “Mí gogo Mawu nɔ Mawu a gogo mí.”—Ʒaki 4:8.

    Enu ci yí taɖo ele veviɖe: Mawu atɛnŋ akpedo eo nu nakpanŋkɔ cukaɖa ɖekpokpui.—Ezai 41:13.

    Te ŋcɛ kpɔ: Hlɛnnɔ akpaxwe ɖeka nɔ Bibla, Mawu Nyɔ gbeshiagbe. Nɔ èwɛkɔ ahan keke evamado eoɔ, akpedo eo nu natɔ tete gogo Mawu.

Danyɔ mɔ àkpɔ Yehowa Kunuɖetɔwo nɔ woadre lé àwɛ akpɔ ele so toto ci wowa yí kpɔtɔ wawa bɔbɔwo le COVID-19 dɔ̀bamɛ lɔ hwenu mɛ ba? Le kpɔwɛ mɛ toto xexeɛ keŋkeŋ mɛɔ, wozankɔ videokacacawo yí sɔ wakɔ wowo hamɛ bɔbɔwo, xweshixwe ŋwiɖoɖo Yesu ku lɔ koɖo takpekpegan ci wowanɔ xwe ɖeka duu.

Enyɔ ci mɛɖewo nu

Roberto.

“Ŋzannɔ hwenu ɖowo le anyi gbɔndomɛ hwenu mɛ yí sɔ hlɛnnɔ Bibla. Edɔ ŋɖenɔ ji do Yehowaa nu yí kannɔdo yi gbeɖuwo ji sɔwu. Egbedɔ ŋkpɔnɔ lé ŋciwo yí le te kpɔ mì le sɔmɛ anyɔ sugbɔ do.”—Roberto, Italie.

Alta koɖo Jannie.

“Nyɛ koɖo asunyɛ hlɛnnɔ Bibla doju yí jenɔ agbla mɔ mìalé kpukpui lɔwo tamɛ. Gbedodoɖa, Bibla hlɛnhlɛn koɖo mɔkpɔkpɔ ci yí le Bibla mɛ nunu nɔ mɛbuwo nakɔ ŋsɛn mì yí mìdodoɔ ji le nɔnɔmɛ lɔ mɛ.”—Alta koɖo asuɔ Jannie, Afrique du Sud.

a Yehowa yí nyi Mawu ŋkɔ shigbe lé Bibla nui do nɛ.—Ehajiji Wema 83:18.

Bibla kpukpui ciwo yí akpedo eo nu nakpanŋkɔ dɔ̀bamɛ nyɔ lɔ ci yí ciciɛ kɔ nɔ eo

Ezai 30:15, NWT: “Míwo ŋsɛn yí anyi mɔ míanɔ kpuu yí aɖoŋ do ŋnu.”

Yi gɔnmɛ yí nyi mɔ: Nɔ mìkando Mawu mɔdasɛnamɛwo jiɔ, atɛnŋ akpedo mì nu mìakpɔtɔ anɔ kpuu le gaxoxo sɛnŋsɛnŋwo mɛ.

Elododo Wema 15:15: “[Mɛ ciwo enuwo kpekpeɛ] ɖewo xa[nɔ] le wowoɖekiwo mɛ hweshahwenu. Vɔ, amɛ ciwo yí le jijɔkpɔkpɔ mɛ le wowo jiwo mɛ ɔ, wowo gbewo nyi[nɔ] exweɖuɖu gangan.”

Yi gɔnmɛ yí nyi mɔ: Susu sɔsɔ ɖo enunywiwo ji atɛnŋ akpedo mì nu eji ajɔnɔ mì nɔ mìvale gaxoxo sɛnŋsɛnŋwo mɛ can.

Elododo Wema 14:15: “Sukunuwatɔ a kando enyɔ ɖekpokpui ci yí é se ji. Vɔ, ŋununyatɔ do[nɔ] ʒinxo yi [bunɔ] tamɛ kpɔ so enushanu nu.”

Yi gɔnmɛ yí nyi mɔ: Wanɔ do lanmɛsɛn mɛ nɔnɔ mɔdasɛnamɛwo ji, yí ŋgbeɖeblɛ abuini mɔ ese lɔwo ciwo wodo deʒan o.

Ezai 33:24: “Amɛɖekpokpwi ci yí le enɔ da nu mɔ: ‘Ŋble’ o.”

Yi gɔnmɛ yí nyi mɔ: Mawu ɖo gbe mɔ yeavagu edɔ̀lelewo pleŋ swi.

    Wema ciwo yí le Ajagbe mɛ (2015-2026)
    To le mɛ
    Ðo mɛ
    • Aja
    • Miin
    • Cancanwo
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Yizanzan sewo
    • Amɛ ŋtɔ nyɔtakankan totowo
    • Paramètres de confidentialité
    • JW.ORG
    • Ðo mɛ
    Miin