THIWIWEC MI 26
Bed ayika pi nindo pa Yehova
“Nindo pa Yehova bibino tap calu jakwo ma bino ku diewor.”—1 THES. 5:2.
WER 143 Mediri nitimo tic, nikiyo, man nikuro
I ADUNDOa
1. Wacikara nitimo ang’o kara waboth i nindo pa Yehova?
KA BIBLIA ubeweco pi “nindo pa Yehova,” nang’ ebeweco pi saa ma Yehova poko iye lembe iwi judegi pare man m’ebodho i iye dhanu pare. Con Yehova ubed ukelo pokolembe iwi thek moko. (Isa. 13:1, 6; Eze. 13:5; Zef. 1:8) I rundi mwa, “nindo pa Yehova” bicaku ku nyoth mi Babeli ma dit, man ebithum i lwiny mi Armagedon. Kara wabin waboth i ‘nindone,’ ukwayu wayikara niai kawoni. Yesu uponjo nia ukwayu ‘wabed ayika’ pi “masendi ma dit;” eno nyutho nia mito wamedara ameda nitimo kumeno.—Mat. 24:21; Luka 12:40.
2. Pirang’o wacopo nwang’u bero i 1 Juthesaloniki?
2 I barua ma kwong’a ma jakwenda Paulo ukiewo ni Juthesaloniki, etiyo ku lapor dupa pi nikonyogi gibed ayika pi nindo pa Yehova ma dit mi pokolembe. Paulo ung’eyo nia nindo pa Yehova bitundo ngo ndhundhu nica. (2 Thes. 2:1-3) Re asu ekwayu umego pare nia giyikiri pi nindone ve ebetundo urwonde; man wan de wacopo tiyo ku juk parene. Dong’ wakewecu iwi gin m’ekoro pi lembe m’ulubo e: (1) nindo pa Yehova bibino nenedi, (2) ng’a ma biboth i nindone, man (3) wacopo yikara nenedi pi niboth.
NINDO PA YEHOVA BIBINO NENEDI?
Jakwenda Paulo utiyo ku lapor ma beco ma copo konyowa kinde m’ebino kiewo 1 Juthesaloniki (Nen udukuwec mir 3)
3. Nindo pa Yehova bitundo calu jakwo ma bino ku diewor i ayi ma nenedi? (Nen bende cal.)
3 “Calu jakwo ma bino ku diewor.” (1 Thes. 5:2) Eni tie wec ma kwong’a kud i kind wec adek mi lapor ma jutiyo ko pi nikoro pi tundo mi nindo pa Yehova. Wang’ ma pol jukwo timo pio pio uthieno saa ma nang’ dhanu ubenenogi ngo i iye. Nindo pa Yehova bende bitundo rek, man ebipoyo dhanu ma pol apoya. Kadok Jukristu mandha de bipoy apoya kite ma lembe ubelokere ko nyapio pio. Ento tung’ ku judubo, wan jubinyothowa ngo.
4. Nindo pa Yehova ubedo calu moc ma goyo dhaku ma iye nuti i ayi ma kani?
4 “Calu moc ma goyo dhaku ma iye nuti.” (1 Thes. 5:3) Dhaku ma iye teng’ini copo ng’eyo ngo nindo ma tap ma moc bicake i iye. Ento m’umbe jiji, eng’eyo nia nindone bitundo. Kan etundo ke, remo cake mbwang’, ma lith, man ejik ungo. Rom rom kumeno, wang’eyo ngo ceng’ kasi, man saa ma nindo pa Yehova bicaku i iye. Re cwinywa tek nia ebebino, man nia pokolembe pa Mungu iwi judubo bitundo rek ma gibiuce ngo.
5. Masendi ma dit ubedo ve mombwa i ayi ma kani?
5 Calu mombwa. Lapor mir adek ma Paulo utiyo ko, uweco kendo pi jukwo m’ubekwalu piny ku diewor. Ento ma wang’uni, ubenen nia Paulo uporo nindo pa Yehova ku mombwa. (1 Thes. 5:4) Jukwo ma dongo ma bino ku diewor dieng’ ungo pi saa m’ubekadhu nitundo ma piny ruu ko i wigi, ma jumaku kogi de. Calu mombwa ma camu jukwo, rom rom kumeno, masendi ma dit birubo ju ma gibedo asu i mudho, ma gibetimo lembe ma foyo ngo i Mungu. Tung’ kugi, wacopo bedo ayika ma wawek ko kura timo ceke ma foyo ngo i Mungu, man walub kwond lembe mi “berocwiny ceke, ku bedopwe man lemandha” (Efe. 5:8-12) I ng’eye Paulo utiyo ku lapor ario pi niweco pi ju ma biboth ungo.
JUKANI MA BIBOTH UNGO I NINDO PA YEHOVA?
6. Dhanu dupa ubenindo i ayi ma kani? (1 Juthesaloniki 5:6, 7)
6 “Dhanu ma gibenindo.” (Som 1 Juthesaloniki 5:6, 7.) Paulo uporo ju ma biboth ungo i nindo pa Yehova ku dhanu ma gibenindo. Gineno ngo lembe m’ubekadhu i ng’etgi, kadi saa m’ubekadhu. Ging’iyo ngo alokaloka ma pire tek m’ubecidho i wang’e, man ging’eyo ngo gin m’ukwayu gitim pire. Dhanu ma dupa tin eni gibenindo i thege mi tipo. (Rum. 11:8) Giyiyo ngo lanyuth ma kamaleng’ ma nia wabekwo i “nindo mi kajik ceng,” man nia masendi ma dit bibino ceng’ini eni. Alokaloka ma dongo dongo m’ubetimere i ng’om copo poyo jumoko kud i wang’ nindo mi tipo, man nicwalugi nidieng’ i kum rwonglembe mi Ker. Re ju dupa lundo dok migi kendo i kum nindo, kakare nibedo ma gibekiyo. Kadok ju m’uyiyo nia nindo mi pokolembe utie de, giparu nia fodi en’i bor. (2 Pet. 3:3, 4) Ento wang’eyo nia juk m’uyero nia wabed ma wabekiyo, pire ubedoko tek kubang’ nindo m’ubekadhu.
7. Dhanu ma Mungu binyotho juporogi nenedi ku ju m’umeri?
7 “Dhanu ma gibemer.” Jakwenda Paulo uporo ju ma Mungu binyotho ku ju m’umer. Dhanu m’umer ging’eyo ngo cuu lembe m’ubekadhu i ng’etgi, man gimaku yub ma reco. Rom rom kumeno, jutim rac de ging’eyo ngo gin ma gicopo timo i kum poyowic ma Mungu ubemiyo. Ging’iyo kit kwo ma terogi i nyoth. Ento Biblia uyero nia Jukristu kwayu gibed nger, ma wigi paru lembe. (1 Thes. 5:6) Jararieko moko m’uponjo lembe iwi Biblia uyero nia ng’atu ma wiye paru lembe tie ng’atu ma “kwiyo kume man ma wiye tiyo cuu pi nimaku yub m’atira.” Pirang’o mito wakwii kumwa man wabed ma wiwa paru lembe? Kara kud wamond i lemgamba mi ng’om ma tin, kunoke i lembe mi lwak dhanu. Calu ma nindo pa Yehova udhingo ceng’ini, adici ma jubidiyo kowa pi nimondo i lembe maeno bimedere ameda. Re ukwayu ngo cwinywa ung’abere pi gin ma wabiyero saa maeca. Tipo ma leng’ pa Mungu copo konyowa wabed ma kumwa kwiyo, ma wiwa paru lembe, man nimaku yub mi rieko.—Luka 12:11, 12.
WACOPO TIMO ANG’O PI NIYIKARA PI NINDO PA YEHOVA?
Dhanu dupa ubedieng’ ungo pi nindo pa Yehova, ento wan wabedo ayika pi nindone ma wakendo ko asi mi yiyoyic, mer, man sabu mi genogen (Nen udukuwec mir 8, 12)
8. Juporo kite ma bikonyowa nibedo ma wabekiyo man nger kud ang’o i 1 Juthesaloniki 5:8? (Nen bende cal.)
8 “Warony asi. . . man. . . sabu.” Paulo uporowa ku juaskari m’ubedo nger man m’ukendiri pi lwiny. (Som 1 Juthesaloniki 5:8.) Ukwayu jaasakari uyikere pi lwiny saa ceke. Wan de kumeno, wabimedara nibedo ayika pi nindo pa Yehova nwang’u waberonyo asi mi yiyoyic ku mi mer, man sabu mi genogen. Kite maeno konyowa lee mandha.
9. Yiyoyic mwa konyowa nenedi?
9 Asi gwoko adunde jaaskari. Yiyoyic man mer de gwoko adundewa mi lapor. Gibikonyowa kara wamedara nitimo ni Mungu man nilubo tok Yesu. Yiyoyic ketho cwinywa bedo tek nia Yehova bimiyo iwa mugisa tek wayenye kud adunde mwa ceke. (Ebr. 11:6) Ebicwaluwa wagwok bedoleng’ ni jatelwic mwa Yesu kadok nwang’u lembene bikwayu wacir peko de. Lapor mi dhanu mi rundi mwa eni ma gigwoko bedoleng’ migi kadok kud i ragedo man can sente, copo konyowa nidwoko yiyoyic mwa tek pi niciro peko mi kwo. Wacopo uro uwic mi giki mi kum nwang’u wabelubo lapor mi ju ma ging’iyo nibedo ngo ku piny mi kum dupa kara giketh lembe mi Ker i kabedo ma kwong’a.b
10. Mer ma wamaru ko Mungu man dhanu wadwa konyowa nenedi niciro?
10 Mer de pire tie tek kara wabed ma wabekiyo man nger. (Mat. 22:37-39) Mer ma wamaru ko Mungu konyowa ninyutho cirocir i tic mi lembanyong’a kadok nwang’u tije copo kelo iwa peko ma nenedi de. (2 Tim. 1:7, 8) Bende, mer ma wamaru ko ju ma gitimo ngo ni Yehova, cwaluwa nirweyo igi, nitimo ticne i theritwar mwa, nirweyo ku telefon man ku barua. Wamedara nigeno nia nindo moko dhanu maeno gibiloko timo migi man gibicaku nitimo lembe m’atira.—Ezek. 18:27, 28.
11. Mer ma wamaru ko Jukristu wadwa konyowa nenedi? (1 Juthesaloniki 5:11)
11 Mer ma wamaru ko dhanu mange uketho i iye bende Jukristu wadwa. Wanyutho mer ma kumeno nwang’u ‘wabetielo cwinywa i kindwa man wabeteng’ara i kindwa.’ (Som 1 Juthesaloniki 5:11.) Calu juaskari m’ubekiedo lwiny karacelo, wan de watielara i kindwa. I andha, ka lwiny ucek, jaaskari moko copo nyayu ret i kum jaasakari wadi m’umbe ning’eyo. Rom rom kumeno, wabitimo ngo umego ku nyimego mwa rac akakaka kunoke niculo kwor. (1 Thes. 5:13, 15) Wanyutho bende mer mwa nwang’u wabeworo umego ma gibetelo wi cokiri. (1 Thes. 5:12) Kinde ma jakwenda Paulo ubekiewo barua maeni, nwang’u fodi cokiri mi Juthesaloniki udaru ngo oro acel. Copere nia judong cokiri m’i iye fodi nang’u ging’eyo lembe lee ngo man nyo gibed gitimo kosa de. Re asu ugam ukwayu juworgi. Calu ma masendi ma dit udhingo ceng’ini, bikwayere nia wajengara iwi judong cokiri mwa pi telowic nisagu ma wabejengara ko i wigi kawoni. Saa moko nyo ebicopere ngo iwa ninwang’u telowic m’uai kud i Guriri m’utelowic kunoke mi filial; pieno pire tie tek nia waponj nimaru man niworo judong cokiri mwa niai kawoni. Kadok nang’u ang’o ngi m’uwok de, wek wamedara nibedo nger; kud waketh wiwa i kum ng’ico migi, ento waketh wiwa i kum gin m’unyutho nia Yehova ubetelo wii jumaco maeno ma weg bedopwe nikadhu kud i bang’ Kristu.
12. Genogen mwa gwoko paru mwa nenedi?
12 Tap calu sabu gwoko wii jaaskari, genogen mwa mi both de gwoko paru mwa. Genogen mwa ma tek uketho wabeng’eyo nia gin ma ng’om ubemiyo tie gin ma tije mbe. (Filip. 3:8) Genogen mwa konyowa nibedo ma kumwa kwiyo man ma wiwa beparu lembe. Wallace giku Laurinda ma gitimo i bethel mir Afrika ginwang’u nia eno tie lemandha. I kind yenga adek, min Laurinda utho man Wallace ke won re m’utho. Thong’om mi Korona uketho nicidho i pacu pi nibedo ku wedi migi ubedo igi tek. Wallace ukiewo kumae: “Genogen mi cer ukonya niparu pigi, ungo pir ayi ma gibino ko i nindo ma tokcen i ng’om maeni ento pir ayi ma gibibedo ko i nindo ma kwong’a i ng’om ma nyen. Genogen maeno uketho abedo ma kuma kwiyo kinde m’abenyego ku can i cwinya pi lem tho maeno.”
13. Wacopo timo ang’o pi ninwang’u tipo ma leng’i?
13 “Kud wuneg mac mi tipo.” (1 Thes. 5:19) Paulo uporo tipo ma leng’ ku mac m’ubeliel i iwa. Ka watie ku tipo pa Mungu, wabedo kud amora man yaw yaw ma lee pi nitimo lembe m’atira man wanwang’u tego mi timo ni Yehova. (Rum. 12:11) Dong’ wacopo timo ang’o kara wanwang’ tipo ma leng’ne? Wacopo rwo pi nikwaye, waponjo Lembe pa Mungu, man wadikara ku dilo pare ma tipo ma leng’ ubetelo wiye. Timo lembuno bikonyowa nicego “nying tipo” i kwo mwa. —Gal. 5:22, 23.
Kepenjiri kumae: ‘Nyo timo para ubenyutho nia abemito amedara ninwang’u tipo ma leng’ pa Mungu?’ (Nen udukuwec mir 14)
14. Ka wabemito wamedara ninwang’u tipo pa Mungu, wacikara nikoc i kum lembang’o? (Nen bende cal.)
14 Ka Mungu daru miyo iwa tipo pare ma leng’, mito wabed ku wang’wa ‘kud waneg mac mi tipo’ m’ubeliel i iwa. Mungu miyo tipo pare ma leng’ kende kende ni ju m’ubegwoko paru man timo migi ubed ma leng’. Ecopo miyo ngo iwa tipo pare ma leng’ tek wabemedara nibedo ku paru man timo ma reco. (1 Thes. 4:7, 8) Kara wamedara ninwang’u tipo ma leng’, wacikara ngo ‘nicayu lembila.’ (1 Thes. 5:20) I verse maeni, “lembila” ubenyutho rwonglembe ma Yehova miyo nikadhu kud i tipo pare ma leng’, uketho i iye rwonglembe mi nindo pa Yehova man mi lembe m’ukwayu jutim pio pio i rundi mwa eni. Kud wapar nia nindo pa Yehova kunoke Armagedon bitundo ngo i rundi ma wabekwo i iye. Ento wagwoko nindone i paru mwa ma nwang’u kubang’ ceng’ timo mwa ubenyutho nia ‘wamoko kikiki i kum Mungu’.—2 Pet. 3:11, 12.
“WUNG’II CUU I LEMBE CEKE”
15. Waromo timo ang’o kara kud wawek lembang’eya mi vupo man propagand mi pajogi uwing wiwa? (1 Juthesaloniki 5:21)
15 Ceng’ini eni, ju dhu Mungu gibiyero i ayi moko kumae: “Kwiyocwiny ku bedomoth!” (1 Thes. 5:3) Propagand ma pajogi yuyo i wiye biromo ng’om zoo, man biwingo dhanu dupa. (Nyu. 16:13, 14) Ka wan ke? Ka ‘wabeng’iyo cuu i lembe ceke,’ wabiweko ngo propagandne unyoth wiwa. (Som 1 Juthesaloniki 5:21.) Wec mi dhu Jugiriki ma juloko nia “wung’ii cuu” jubed jutiyo ko pi ninyutho kite ma dhanu gibed gipimo ko cuma, calu ve mola ma kwar man mola ma tar pi ning’eyo ka nyo gitie m’alili. Pieno, wacikara ning’iyo cuu ka nyo piny ma wabewinjo kunoke ma wabesomo tie cuu kunoke ngo. Pi lembuno ubino tek ni Juthesaloniki, man iwa lundo pire bibedo tek nisagu calu ma wadhingo masendi ma dit. Kakare niyiyo lumaluma lembe ma dhanu mange ubeyero, watiyo ku copo mwa mi paru i lembe pi niporo gin ma wasomo kunoke ma wawinjo ku lembe ma Biblia man ma dilo pa Yehova ubeyero. Tek watimo kumeno, wabiweko ngo propagand moko ci mi pajogi uwing wiwa, kunoke uwond wang’wa.—Rie. 14:15; 1 Tim. 4:1.
16. Watie ku genogen mandha ma kani, man wakeco nitimo ang’o?
16 I zoo, wang’eyo nia dhanu pa Yehova biboth kud i masendi ma dit. Ento ni ng’atuman acel acel, wang’eyo ngo nia urwo bibedo ire nenedi. (Yak. 4:14) Kadok wabikadhu kud i masendi ma dit kunoke wabilar tho i wang’e de, wabinwang’u sukulia mi kwo rondo ku rondo tek wagwoko bedoleng’ mwa. Ju ma juwiro ku tipo gibibedo karacelo ku Kristu i polo, rombe mange ke gibikwo i paradizo iwi ng’om. Dong’ wek wan ceke waketh wiwa i kum genogen ma wang’u ijo, man wabed ayika pi nindo pa Yehova!
WER 150 Yeny Mungu kara ibothi
a I 1 Juthesaloniki thek 5, wanwang’u lapor dupa ma ponjowa pi nindo pa Yehova. “Nindo” maeno tie ang’o, man ebibino nenedi? Ng’a ma biboth kud i iye? Ng’a ma biboth ungo ke? Dong’ wacopo yikara pire ke nenedi? Wabing’iyo i wec pa jakwenda Paulo, man wabidwoko wang’ penji maenogi.
b Nen thiwiwec m’uwacu: “Ils se sont offerts volontairement.”