Wajtaoa LAEBRI LONG INTENET
Wajtaoa
LAEBRI LONG INTENET
Bislama
  • BAEBOL
  • OL BUK
  • OL MITING
  • g95 4/8 pp. 29-30
  • Hem i No Moa Wan Tokhaed

I no gat video yet long haf ya.

Sori, i gat problem taem i stap lodem video ya.

  • Hem i No Moa Wan Tokhaed
  • Wekap!—1995
  • Ol Sabtaetol
  • Sem Samting
  • Leta Ya i Soem Tingting We i Konkon
  • Ol Save Insaed
    Wekap!—2018
  • Wo Bambae i Finis Olgeta
    Wajtaoa i Talemaot Kingdom Blong Jehova—2004
  • Ol faet
    Wekap!—2017
  • Man We i Stamba Blong Faet
    Wajtaoa i Talemaot Kingdom Blong Jehova—2014
Luk Moa Samting
Wekap!—1995
g95 4/8 pp. 29-30

Hem i No Moa Wan Tokhaed

“Plis Holem Tokhaed Ya Yu No Mas Ridim Long Wan Man”

LONG yia 1863, long taem blong Faet bitwin ol man Amerika, man ya William H. Morey, we i stap long Akwia Krik, Vijinia, i raetem woning mesej ya, i go long yangfala waef blong hem, Elisa Ann, long Pensylvania, long hanraet we i no stretgud mo i no folem fasin blong raet olsem tede. Hem i gat 24 yia nomo, hem i jes mared i no longtaem, mo hem i wan soldia blong Hanova Taon, Pensylvania. Hem i stap faet long saed blong Not, we oli kolem Yunion. ?Hu ya ol enemi blong hem? Ol narafala man Amerika we oli sapotem saed blong Saot, we i seraot long Yunion. Oli talem se ol man blong Fedral (Not) long Wasington, D.C., oli pusum nus blong olgeta long bisnes blong Saot long saed blong mane. ?Wanem samting ya we Morey i wantem haedem? Bambae yumi faenem ansa i no longtaem. Be fastaem, sam moa save long saed blong samting ya.

Faet bitwin ol man Amerika i stat long 1861, afta we seven ples long saot i seraot long Yunion, mo biaen, fo narafala ples oli seraot tu. Olgeta 11 kantri ya oli stanemap wan grup we oli kolem Konfederasi. Fasin blong holemtaet ol man olsem slef, hem i wan stampa trabol we i seraotem ol man long Not mo Saot. Long Saot, ol bos blong ol plantesin we oli rijman, oli talem se Not i save finisim fasin slef, from we i gat plante taosen man Yurop oli kam stap long ples blong olgeta, mo oli stap sapotem Not ya long saed blong mane. Be long Saot, we oli stap kasem mane blong olgeta from koten we oli planem, oli nidim ol fo milyan slef blong olgeta, blong oli save kam antap long saed blong mane. Hemia nao bilif blong olgeta.

?Be wanem bilif blong presiden blong Amerika, Abraham Lincoln? Long Ogis 1862, hem i raetem se: “Bigfala plan blong mi long rao ya, i blong sevem Yunion, mo i no blong leftemap no blong stopem fasin slef. Sipos mi save sevem Yunion we mi no mekem wan slef i fri, bambae mi mekem: mo sipos mi mas lego olgeta slef oli gofri blong sevem Yunion, bambae mi mekem.” Smoltaem afta long samting ya, long Janewari 1, 1863, Lincoln i talemaot se olgeta slef we oli stap aninit long han blong ol rebel, oli save gofri. Samting ya i mekem bigfala trabol long saed blong mane i kamaot long ol man blong saot, we oli holem ol slef. Long tingting blong olgeta, oli lusum “plante bilyan dola long olgeta slef ya,” mo oli no kasembak wan samting from.

Rabis faet ya i karemaot laef blong 618,000 yangfala man Amerika long ol yia 1861-1865, mo i gat plante moa we oli kasem kil—wan faet we i kilim i ded moa man Amerika i bitim olgeta narafala faet. William Morey i stap insaed long faet ya, taem hem i raetem ol tok blong hem mo leta blong ol tokhaed blong hem long Janewari 25, 1863. Hem olsem wan soldia nomo, ?wanem ol tokhaed blong hem long saed blong faet ya?

Leta Ya i Soem Tingting We i Konkon

Hem i statem leta blong hem wetem tangkyu long woman blong hem from “tabak mo ol narafala samting” we hem i sanem i kam. Nao hem i raetem se: “Mi bilif mo luk se wor ya [wo] i wan bigfala gyaman mo hem i wan faet blong mekem mane nomo evri man i traem winim plante mane mo samting ya nomo i mekem faet ya i gohed naoia mifala i luk se faet ya i rili olsem wanem sipos mi stap long ples blong mi naoia bambae mi faetem eni man we i askem mi blong joen long ami long ples ya mifala i laef olsem ol dog nomo ating plante dog oli gat laef we i moagud bitim mifala mi talem stret [long yu] sipos mi kasem pei blong mi blong ol 4 manis ya bambae mi traem ronwe laef blong mifala i kam moa nogud evri dei.”a

Hem i eksplenem ples we oli stap long hem se: “Hem i wan naesfala ples we yu save lukluk i go long ol naesfala samting yu save lug ol bot we oli pas long potomac [reva] . . . long ples ya mifala i wok strong tummas long samfala dei blong karem ol samting i go insaed long ol bigfala bokis [we tren i pulum] mo mifala i gat haf nomo long ol kakae we mifala i nidim bighaf blong ol boe oli tokbaot se oli wantem ron wei sipos oli kasem pei blong olgeta . . . mifala i stap maj mo mekem ol wok we oli strong tumas oltaem.”

Nating se i olsem, ol hadtaem ya we hem i kasem, oli olsem nating nomo taem yumi skelem wetem laef blong ol man we oli stap long faet stret. Long wan haf blong faet ya, kapten blong ami blong saot, D. H. Hill, i lusum 2,000 long ol 6,500 man blong hem. Hem i raetem se: “Hem i no wan faet ya, hem i fasin blong kilim man i ded nomo.” (Gray Fox, blong Burke Davis) Ol rul we oli folem blong singaotem ol man blong joen long ami long Not mo Saot, oli letem man we i gat mane, i pem blong no joen long ami, ale hem i save fri long wok ya. Samfala long Saot we oli pua, oli toktok smol se hem i “wo blong ol rijman, be ol puaman nao oli stap faet.” Oli givim bigfala mane long Koporal Morey blong joen long faet ya, mo hem i yusum mane ya blong mekem wan stoa we i salem bred.

Olgeta we oli go long ol kalabus, olsem hemia long Andesonvil, Jorjia, plante taem oli fesem wan laef we i nogud olgeta. “Wan smol reva we i doti tumas i ron tru long kamp ya. Namba blong ol man we oli sik mo ded, i hae tumas. Oli no gat naf tolet, ol man oli fasfas, oli stap afsaed long ren mo san, mo i no gat naf gudfala kakae. Ol samting ya, oli mekem se ples ya we i nogud long helt blong ol man, i kam moa nogud.” (Andersonville, wan buklet) Samting we i moa nogud, hemia fasin we sam grup blong man blong brekem loa we oli kolem Redas, we oli stap long kalabus tu, oli mekem, taem oli stilim olting blong olgeta. Oli “stil mo kilim narafala man bitim mak.” From ol risen ya mo plante narafala risen tu, moa long 12,920 soldia oli ded long Andesonvil.

Long 1995, ?laef blong ol man i kam moagud? ?Ol man oli lanem wan samting from ol samting ya we oli hapen long taem bifo? Ol rabis fasin blong kilim ol grup blong man i ded long ol kantri olsem Rwanda, Laeberia, ol kantri blong Balkan, mo plante narafala ples we faet i kamaot long hem, oli soemaot se long taem blong yumi, ol man oli stap mekem i nogud long ol narafala man yet. Olgeta we oli strong long skul Katolik mo Otodoks, oli talem se oli Kristin, be oli no folem eksampel blong Jisas Kraes long saed blong fasin lav. Ol Wetnes blong Jeova nomo oli holemtaet fasin blong olgeta blong no tekem saed long faet, mo oli no moa lanem fasin blong faet mo joen long faet. Samting ya i no wan tokhaed.—Aesea 2:4; Maeka 4:3.

[Futnot]

a Leta ya antap i stret folem leta we hem i raetem, we i no gat ol mak no fulstop long hem, mo sam wod oli no stretgud.

    Ol buk long Bislama (1987-2026)
    Logaot
    Login
    • Bislama
    • Serem
    • Setemap Olsem Yu Wantem
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Ol Rul
    • Privacy Policy
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Login
    Serem