Wajtaoa LAEBRI LONG INTENET
Wajtaoa
LAEBRI LONG INTENET
Bislama
  • BAEBOL
  • OL BUK
  • OL MITING
  • g03 Julae pp. 18-22
  • Bilif i Kasem Traem Taem Ol Nasi Oli Rul Long Yurop

I no gat video yet long haf ya.

Sori, i gat problem taem i stap lodem video ya.

  • Bilif i Kasem Traem Taem Ol Nasi Oli Rul Long Yurop
  • Wekap!—2003
  • Ol Sabtaetol
  • Sem Samting
  • Kasem Save Long Trutok Blong Baebol
  • Gru Long Saed Blong Spirit
  • 1938​—⁠Yia We i Denja
  • Brata Blong Mi, Willi
  • Willi i Stanap Strong Long Trutok Blong Baebol
  • Vinko i Stap Tru Long God Go Kasem Ded
  • !Oli Kam Fri!
  • Wan We i Givhan Long Mi Wetem Lav
  • Haremgud Long Lav Blong God
  • Mi Trastem Jeova We i Keagud Long Mi
    Wajtaoa—2004
  • Eksampol Blong Papa Mama Blong Mi i Mekem Mi Mi Strong
    Wajtaoa—2005
  • Wet Long Jeova Wetem Longfala Tingting Taem Mi Yangfala Kam Kasem Naoia
    Wajtaoa—1997
  • Nating Se Bodi i Slak, Be Mi Mi Gat Paoa
    Wajtaoa—2005
Wekap!—2003
g03 Julae pp. 18-22

Bilif i Kasem Traem Taem Ol Nasi Oli Rul Long Yurop

ANTON LETONJA I TALEM STORI YA

Long Maj 12, 1938, ol ami blong Hitler oli kam insaed long Ostria. Long radio, i gat ol singsing blong ami mo ol toktok blong politik nomo. Ol manples blong mi long Ostria, oli joen long ol fasin blong leftemap wan kantri antap long ol narawan.

AFTA we Hitler i stat rul, ol man Ostria oli ting se ol samting bambae oli kamgud. Plante man oli bin hop se “Taosen Yia Rul” blong Hitler bambae i finisim fasin pua mo i givim wok long ol man. Ol pris blong Katolik tu oli joen wetem ol narafala man long ol toktok blong leftemap wan kantri antap long ol narawan, ale oli mekem saen blong ona long Hitler.

Long taem ya, mi mi gat 19 yia nomo. Nating se mi wan yangfala boe yet, mi mi no bilif long ol promes blong Hitler. Mi bilif se i no gat wan gavman blong man we i save stretem ol trabol blong wol ya.

Kasem Save Long Trutok Blong Baebol

Mi mi bon long Eprel 19, 1919, long taon ya Donawitz, long Ostria. Mi mi namba tri pikinini mo lasbon long famle blong mifala. Papa blong mi i wok strong long wan maen we i digim jakol. Long 1923, hem i tekem mifala i go long Franis, mo long ples ya, hem i faenem wok long wan maen long taon ya Liévin. Papa i bilif strong long politik, taswe hem i no trastem ol skul. Be Mama i wan strong Katolik. Hem i tijim mifala ol pikinini blong hem blong bilif long God, mo hem i prea wetem mifala evri naet. Biaen, Papa i kam moa strong blong agensem ol skul, gogo hem i blokem Mama blong hem i no go long jos.

I no longtaem bifo 1930, mifala i mitim wan yangfala blong Yugoslavia, nem blong hem Vinzenz Platajs. Mifala i singaotem hem se Vinko. Hem i stap joen wetem ol Baebol Studen, hemia nem blong ol Witnes blong Jeova long taem bifo. Smoltaem biaen, wan Baebol Studen i stat blong visitim mifala. From we Papa i putum tabu long Mama se i no save go long jos, Mama i askem long Vinko sipos hem i save wosip long God long haos nomo. Vinko i soem vas blong Ol Wok 17⁠:24 long hem, we i talem se God “i no save stap long ol haos blong prea ya we yumi man, yumi wokem.” Mo hem i eksplenem se haos nao hem i prapa ples blong mekem wosip long God. Mama i glad mo i stat blong go long ol miting long haos blong ol Baebol Studen.

Papa i talem long hem blong lego fasin ya, from we hem i ting se i krangke. !Blong mekem se mifala i no save joen wetem ol Baebol Studen, hem i fosem mifala blong go long Lames long Sande! Mama i talem se hem i no wantem go. Be Papa i gat strong tingting se mi mi mas kam wan boe blong mekem wok long jos. Mama i respektem tingting ya blong Papa, be hem i gohed blong putum ol rul blong Baebol long hat mo tingting blong mi, mo blong karem mi mi go wetem hem long ol miting blong ol Baebol Studen.

Long 1928, Vinko mo sista blong mi, Josephine​—⁠we mifala i singaotem hem se Pepi​—⁠tufala i tekem baptaes blong soem se tufala i givim laef blong tufala i go long Jeova. Smoltaem biaen, tufala i mared. Wan yia biaen bakegen, tufala i gat wan smol pikinini gel, nem blong hem Fini, we i bon long Liévin. Tri yia biaen, tufala i agri blong go mekem wok blong prij fultaem long Yugoslavia, wan kantri we gavman i putum tabu long wok blong ol Witnes. Nating se tufala i kasem plante traem, tufala i neva lusum glad mo kam slak long wok blong Jeova. Gudfala eksampol blong tufala i pulum mi blong wantem mekem wok blong prij fultaem.

Gru Long Saed Blong Spirit

Sore tumas we trabol i gohed bitwin papa mo mama blong mi, mekem se tufala i divos long yia 1932. Mi mi gobak long Ostria wetem mama blong mi, mo bigfala brata blong mi, Wilhelm (Willi), i stap long Franis. Afta long taem ya, mi no moa luk Papa blong mi plante. Go kasem we hem i ded, hem i agensem mifala.

Mi mo Mama i faenem wan haos long wan vilej blong Ostria nem blong hem Gamlitz. Oltaem Mama i storian long ol buk we oli tokbaot Baebol, from we i no gat wan kongregesen klosap long ples we mitufala i stap long hem. I gud tumas we tu taem evri manis, Eduard Wohinz blong Graz i ron long baskel i kam long haos blong mitufala blong leftemap tingting blong mitufala long saed blong spirit. !Hem i mekem trip blong 100 kilometa blong kam, mo 100 kilometa blong gobak!

Long 1938, long stat blong rabis rul blong Hitler, ol polis oli holem Brata Wohinz. Mifala i harem nogud tumas blong faenemaot se long Linz, oli putum hem long wan rum we i gat posen gas long hem blong kilim hem i ded. Bigfala bilif blong hem i mekem mitufala i strong blong gohed long wok blong Jeova.

1938​—⁠Yia We i Denja

Long yia 1935, gavman blong Ostria i putum tabu long wok blong ol Witnes. Long yia 1938, ol ami blong Hitler oli kam insaed long Ostria, nao i denja tumas blong prij. Ol man raonabaot oli save se mi mo Mama i Witnes blong Jeova, ale mitufala i ting se i moagud blong no pulum ae blong ol man tumas. Blong haed long ol Nasi, mi mi go slip long wan haos we ol anamol oli stap slip long hem.

Long stat blong yia 1938, mi mi finis long skul mo mi stat blong wok long wan ples blong kukum bred. Mi no wantem talem tok ya “Heil Hitler ” mo mi no wantem joen long Grup blong ol yangfala we oli sapotem Hitler. Taswe oli sakemaot mi long wok ya. Be biaen, tingting blong mi i strong moa blong givim laef blong mi i go long Jeova God mo tekem baptaes.

Long Eprel 8, 1938, mi mo Mama i tekem baptaes. Wan naet, mitufala mo seven narafala i joen wanples long wan smol reshaos longwe long bus. I gat wan tok blong baptaes, nao evri ten menet, wan long mifala i wokbaot folem wan smol trak long bus go kasem wan ples blong wasem klos. Long ples ya, oli baptaesem mifala long wan bigfala dram we oli wokem long simen.

Long Eprel 10, 1938, oli mekem ol giaman eleksen blong vot long kwestin ya se Ostria bambae i kam haf blong Jemani no nogat. Long olgeta ples blong kantri ya, i gat ol posta we oli talem se “!Vot Long Hitler!” Oli no save fosem mi mo Mama blong vot from we mitufala i bin stap longtaem long Franis, nao mitufala i no moa sitisen blong wan kantri. Biaen, samting ya i sevem laef blong mi. Oltaem Franz Ganster blong Klagenfurt long saot Ostria, i karem ol Wajtaoa oli kam long mitufala. Ol tok blong olgeta we i stanap long Baebol i givim paoa long mitufala long saed blong spirit, bifo we Wol Wo Tu i stat.

Brata Blong Mi, Willi

Long ol naen yia we mi mo Mama i bin aot long Franis, Willi, we i fo yia moa olfala long mi, i no sanem toktok i kam nating. Taem hem i yangfala, Mama i bin tijim hem tu long saed blong Baebol. Be hem i bilivim ol giaman toktok se plan blong Hitler bambae i givim wan gudfala fiuja long ol man. Long Mei 1940, Willi i mas pas long kot long Franis from we hem i mekem wok blong ol Nasi we i agensem loa. Kot i sanem hem i go long kalabus blong tu yia. Be i no longtaem, ol soldia blong Jemani oli kam insaed long Franis, nao Willi i kam fri bakegen. Long taem ya, hem i stap long Paris, mo i sanem wan smol leta i kam long mitufala. !Mitufala i glad blong save se hem i laef i stap yet, be mitufala i sek taem mitufala i ridim se hem i joen long ol Nasi!

Long taem blong faet, Willi i save kam luk mitufala plante, from we hem i fren wetem ol SS (Schutzstaffel, ol gad blong Hitler). Hem i tinghae long Hitler from ol faet we hem i winim. Evri taem we mi traem pulum hem blong tingbaot fiuja we Baebol i tokbaot, hem i se: “!Giaman! Traem luk ol ples we Hitler i stap winim. !I no longtaem, bambae ol man Jemani oli rulum wol!”

Long Februari 1942, Willi i kam spel smoltaem wetem mitufala, nao mi givim wan buk blong ol Witnes blong Jeova long hem, nem blong buk ya Enemies. Mi mi sapraes bigwan we hem i no lego buk ya gogo i flatem. Nao hem i stat blong luksave se rul blong Hitler i no save stap longtaem. Hem i luksave se hem i stap sapotem wan gavman we i raf tumas, nao hem i gat strong tingting blong stretem rong blong hem kwiktaem.

Willi i Stanap Strong Long Trutok Blong Baebol

Wan manis biaen, Willi i kam luk mitufala. Fasin blong hem i jenis olgeta. Hem i se: “!Anton, mi bin folem wan rod we i no stret!”

Mi mi talem se: “Willi, i gud yu luksave samting ya, be ating i let finis.”

“!Nogat!,” hem i ansa, “!i no let tumas! !Baebol i talem se ‘yu mas strong blong mekem samting we yu mas mekem taem yu laef yet,’ mo, tangkiu God, mi mi laef i stap yet!”​—⁠Prija 9⁠:10.

Nao mi askem long hem: “?Ale, yu gat tingting blong mekem wanem?”

Hem i ansa se: “Bambae mi no moa mekem wok blong ami. Bambae mi lego ol Nasi mo mi traem luk wanem bambae i hapen.”

Wantaem nomo, hem i aot i go long Zagreb, Yugoslavia, blong luk sista blong mifala, Pepi. Hem i stap smoltaem long ples ya, i stap go long ol miting blong ol Witnes we gavman i putum tabu long olgeta, mo i tekem baptaes long fasin haed. !Saye, boe we i lusum rod i kambak finis!​—⁠Luk 15⁠:​11-24.

Blong traem haed long ol Nasi long Franis, Willi i krosem boda i go long Swiselan. Be, polis blong ami blong Jemani oli holem hem. Hem i pas long kot blong ami long Berlin, mo long Julae 27, 1942, kot i tekem disisen se hem i mas ded from we hem i ronwe long ami. Oli letem mi mi visitim hem long Ami Prisen blong Berlin-Tegel. Ol gad oli lidim mi mi go long wan smol rum. Smoltaem biaen, Willi i kam insaed, ol jen oli fasem hem long wan gad. Taem mi luk hem olsem, wota blong ae blong mi i stat ron. Oli no letem mitufala i holholem mitufala, mo oli givim 20 menet nomo long mitufala blong talem ol lastok tugeta.

Willi i luk se wota blong ae blong mi i ron, nao hem i se: “?Anton, from wanem yu stap krae? !Yu yu mas hapi! !Mi mi talem tangkiu tumas long Jeova from we hem i halpem mi blong faenem trutok bakegen! Sipos mi ded blong sapotem Hitler, bambae mi no save gat wan gudfala fiuja. !Be sipos mi ded blong sapotem Jeova, mi save sua se bambae hem i mekem mi mi laef bakegen mo bambae yumitu save luk yumitu bakegen!”

Long laswan leta we Willi i raetem long mifala, hem i se: “Gudfala God blong yumi, we mi mi mekem wok blong hem, i stap givim evri samting we mi mi nidim. Mo bambae hem i givim paoa long mi go kasem en, blong mi mi naf blong stanap strong mo winim faet ya. !Mi mi talem bakegen long yufala se mi mi no harem nogud blong stap tru long Masta blong yumi!”

Long nekis dei, Septemba 2, 1942, oli kilim Willi i ded long Brandenburg Prisen, klosap long Berlin. Hem i gat 27 yia blong hem. Eksampol blong hem i soemaot se tok blong Filipae 4⁠:13 (NW ) i tru tumas. Vas ya i talem se: “Mi mi naf blong mekem evri samting long paoa blong Hemia we i stap givim paoa long mi.”

Vinko i Stap Tru Long God Go Kasem Ded

Long 1941, ami blong Jemani i go insaed long Yugoslavia, ale, Pepi mo man blong hem Vinko, wetem gel blong tufala Fini we i gat 12 yia, oli mas kambak long Ostria. Long taem ya, klosap olgeta Witnes long Ostria oli stap long prisen no long wan rabis kalabus blong ol Nasi. From we sista blong mi mo famle blong hem oli no moa sitisen blong wan kantri, oli sanem olgeta blong wok slef long wan plantesin long saot Ostria, klosap long ples blong mifala.

Long Ogis 26, 1943, ol Gestapo (ol polis blong ol Nasi we oli wok long fasin haed) oli holem Vinko. Taem Fini i traem blong talem tata long papa blong hem, jif blong polis i kilim hem strong, mekem se Fini i flae i go long narasaed blong rum. Plante taem ol Gestapo oli askem ol kwestin long Vinko mo kilim hem nogud. Biaen oli karem hem i go long Stadelheim Prisen long Munich.

Long Oktoba 6, 1943, polis i kam long ples blong wok blong mi mo oli holem mi. Oli sanem mi mi go long Stadelheim Prisen, hemia sem ples we Vinko i stap long hem. From we mi save toktok Franis, oli yusum mi blong tanem tok blong ol Franis man we oli holem olgeta oli stap kalabus long taem blong faet. Taem mifala i wokbaot long yad blong prisen, mi gat janis blong givim smol nius long Vinko mo hem i givim smol nius long mi.

Biaen, oli jajem Vinko se hem i mas ded. Oli talem se hem i stap givim ol buk we oli tokbaot Baebol i go long ol Witnes mo i stap givim mane long ol Witnes woman we man blong olgeta i stap long kalabus blong ol Nasi. Ale, oli karem hem i go long sem prisen we Willi i ded long hem, klosap long Berlin. Long ples ya, long Oktoba 9, 1944, oli katemaot hed blong hem.

Laswan taem we famle blong Vinko i luk hem, oli harem nogud bitim mak. Hem i fas long ol jen mo i gat kil olbaot long bodi blong hem. I had blong oli holem hem from ol jen oli fasemgud hem. Fini i gat 14 yia long laswan taem ya we hem i luk papa blong hem. Hem i tingbaot yet ol laswan tok blong hem se: “!Fini, yu lukaotgud long mama blong yu!”

Afta we papa blong Fini i ded, ol Nasi oli tekemaot Fini long han blong mama blong hem, mo oli putum hem wetem wan famle we i Nasi. Oli talem se famle ya bambae i “stretem” hem. Ale, oltaem famle ya i kilim hem nogud. Taem ol ami blong Rasia oli kam insaed long Ostria, oli sutum i ded famle ya blong Jemani we i bin mekem nogud tumas long Fini. Oli talem se famle ya i blong ol Nasi we ol man oli savegud ol nogud fasin blong olgeta.

Afta we wo i finis, sista blong mi i gohed blong mekem wok blong prij fultaem. Go kasem we hem i ded long 1998, hem i wok wetem seken hasban blong hem, Hans Förster, long hed ofis blong ol Witnes blong Jeova long Swiselan. Fini i folem eksampol blong papa mama blong hem mo naoia hem i stap mekem wok blong trufala God, Jeova, long Swiselan.

!Oli Kam Fri!

Long stat blong yia 1945, ol ami oli sakem bom long plante ples long Munich, mo long prisen we mi mi stap long hem. Oli spolemgud taon ya. Mi bin stap 18 manis finis long prisen, nao stret dei i kam blong jaj i harem kes blong mi long kot. Hemia tu wik bifo Mei 8, 1945, dei ya we oli talemaot se wo i finis. Long kot, oli askem long mi se: “?Yu yu rere blong joen long ami?”

Mi mi ansa se: “Wan prisena i no gat raet blong werem yunifom mo blong talem ‘Heil Hitler.’ ” Taem oli askem long mi sipos mi rere blong mekem wok blong ami blong Jemani, mi talem se: “!Yufala i givim ol pepa blong ami, nao mi bambae mi jes talem disisen blong mi!”

Sam dei nomo biaen, wo i finis, mo oli talem long mi se mi save gofri. Smoltaem biaen, mi muf i go long Graz, we wan smol kongregesen blong 35 Witnes i stap long ples ya. Naoia i gat eit kongregesen long Graz.

Wan We i Givhan Long Mi Wetem Lav

Smoltaem afta we wo i finis, mi mitim Helene Dunst, wan yangfala skul tija we hem i bin joen long pati blong ol Nasi. Hem i harem nogud long ol rabis fasin blong ol Nasi. Long faswan storian blong mitufala, hem i askem se: “?Olsem wanem yu yu save se nem blong God i Jeova be ol narafala oli no save?”

Mi mi ansa long hem se: “Hemia from we bighaf blong ol man oli no stadi Baebol.” Nao mi openem Baebol mo mi soem nem blong God long hem.

Hem i talem se: “!Sipos Baebol i talem se nem blong God hem i Jeova, yumi mas talemaot samting ya long evri man!” Helene i stat talemaot trutok blong Baebol long ol man, mo wan yia biaen, hem i tekem baptaes blong soemaot se hem i givim laef blong hem i go long Jeova. Long Jun 5, 1948, mitufala i mared.

Long Eprel 1, 1953, mitufala i joenem ol Witnes blong Jeova we oli prij fultaem. Biaen, oli singaot mitufala blong joen long namba 31 klas blong Wajtaoa Baebol Skul blong Gilead, we i stap klosap long Saot Lansing, long New York. Long ples ya, mitufala i haremgud tumas blong kampani wetem ol narafala studen we oli kamaot long 64 kantri.

Afta we mitufala i finisim kos ya, oli givim wok long mitufala long Ostria bakegen. Blong sam yia, mitufala i goraon blong visitim ol kongregesen mo blong mekem olgeta oli strong long saed blong spirit. Biaen, oli singaot mitufala blong go wok long hed ofis blong ol Witnes blong Jeova long Laksembeg. Biaen bakegen, oli askem long mitufala blong go wok long hed ofis blong Ostria we i stap long taon ya Vienna. Long 1972, taem mitufala i stap wok long ples ya, mitufala i stat lanem lanwis blong Serbo-Croatia, blong mitufala i save prij long fulap man Yugoslavia we oli kam long Vienna blong wok. !Naoia i gat eit kongregesen long lanwis Serbo-Croatia long Vienna, mo ol man long ol kongregesen ya oli kam long klosap evri kona blong Yurop!

Long Ogis 27, 2001, Helene i ded. Hem i bin stap olsem wan gudfala fren we mi save trastem hem blong givhan long mi long ol 53 hapi yia we mitufala i mared. Naoia, hop blong laef bakegen long ded i klosap moa long hat blong mi.

Haremgud Long Lav Blong God

Nating se mi lusum plante famle blong mi mo mi kasem plante traem long laef blong mi, mi stap glad yet long wok blong mi long hed ofis long Ostria. Wan blesing we mi kasem i no longtaem i pas, hemia blong joen long so we oli mekem blong tokbaot “Olgeta We Ol Nasi Oli Mekem i Nogud Long Olgeta, We Ol Man Oli Fogetem Olgeta Finis.” Stat long 1997, so ya i goraon long 70 taon blong Ostria, mo olgeta we oli bin luk ol samting we i kamaot long ol prisen mo rabis kalabus blong ol Nasi, oli gat janis blong tokbaot bilif mo fasin no fraet we ol trufala Kristin oli bin soemaot.

Mi mi harem se mi bin gat wan bigfala blesing blong save ol man ya we oli bin stap tru long God. Olgeta ya oli soemaot klia we tok ya we i stap long Rom 8⁠:​38, 39 i tru, se: “I no gat wan samting nating we i save tekemaot yumi long Kraes we hem i lavem yumi tumas. Bambae yumi ded, be hemia i no save tekemaot yumi, mo laef blong yumi i no save mekem. I no gat sam enjel, no sam haeman, no sam narafala paoa long heven we i save mekem. I no gat wan samting we i stap finis, no wan samting we bambae i kam, we i save mekem. I no gat samting blong ples blong God, mo i no gat samting long Hom blong ol Dedman, we i save tekemaot yumi long hem. I no gat wan samting nating long olgeta samting we God i mekem, we i save tekemaot yumi long God, we hem i lavem yumi ya tumas, we yumi joen long Jisas Kraes, Masta blong yumi.”

[Tok blong pija long pej 19]

Famle blong mifala long 1930 (stat long lefsaed i go long raetsaed): mi, Pepi, Papa, Willi, Mama, mo Vinko

[Tok blong pija long pej 20]

Brata blong mi, Willi, jes bifo we oli kilim hem i ded

[Tok blong pija long pej 21]

Mi mo Vinko tugeta i stap long Stadelheim Prisen long Munich

[Tok blong pija long pej 21]

Oli karem Fini, gel blong Vinko, i go stap wetem wan famle blong ol Nasi we oli kilim hem nogud; be hem i stap tru long God kam kasem tede

[Tok blong pija long pej 22]

Helene i bes fren blong mi long ol 53 yia we mitufala i mared

[Tok blong pija long pej 22]

Mi stap toktok long so ya “Olgeta We Ol Nasi Oli Mekem i Nogud Long Olgeta, We Ol Man Oli Fogetem Olgeta Finis”

    Ol buk long Bislama (1987-2026)
    Logaot
    Login
    • Bislama
    • Serem
    • Setemap Olsem Yu Wantem
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Ol Rul
    • Privacy Policy
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Login
    Serem