Yumi Wok Tugeta Blong Folem Trutok
Ol Stampa Poen Blong Seken mo Namba Tri Jon
OL MAN we oli wosip long Jeova oli save long trutok mo saen ya i soemaot se oli man blong God. (Jon 8:31, 32; 17:17) Blong kasem sef, man i mas folem trutok blong God. Mo ol man blong God oli mas mekem gudfala wok long trutok.
Long seken leta mo namba tri leta blong hem, aposol Jon i tokbaot fasin blong “folem trutok.” (2 Jon 4; 3 Jon 3, 4) Namba tri leta we hem i raetem i storebaot fasin blong “joen long ol wok blong olgeta [ol nara Kristin] blong talemaot trutok.” (3 Jon 5-8) Sem mak long faswan leta blong hem, aposol Jon i raetem namba tu mo namba tri leta blong hem long Efesas no long wan ples kolosap, raonabaot long yia 98 K.T.a Be ol poen we oli stap long ol leta ya oli save givhan long ol Wetnes blong Jeova tede.
Seken Leta Blong Jon i Storebaot Trutok
Long seken leta we hem i raetem, Jon i storeyan fastaem long trutok mo lav. Hem i givim woning long ol Kristin blong oli stanap strong agens long ol “Enemi blong Kraes [antikraes].” (Ol vas 1-7) Jon i raetem leta ya i go long “woman we God i jusumaot.” Maet “woman” ya i rili wan woman, no maet hem i saen blong wan kongregesen. Sipos hem i wan kongregesen, ol “pikinini” blong woman ya, hemia ol man we God i “jusumaot” olgeta wetem tabu speret blong hem blong oli go laef long heven. (Rom 8:16, 17; Filipae 3:12-14) Jon i glad tumas we samfala oli “folem trutok” mo oli blokem ol gyaman tija. Be stil, oli mas lukaot long “Enemi blong Kraes [antikraes],” man ya we i talem se Jisas i neva tekem bodi blong man. Ol Wetnes blong Jeova tede oli folem woning ya mo oli agensem strong ol gyaman tija.
Biaen, Jon i talem olsem wanem yumi mas tingbaot ol gyaman tija. Mo long en blong tok blong hem, hem i talem se hem i wantem kam mo hem i talem halo long plante man. (Ol vas 8-13) Ol man ya we Jon i raetem leta ya long olgeta, Jon mo sam narafala oli bin hadwok blong prij long olgeta. Hadwok ya i karem gudfala frut from we olgeta oli kam Kristin. Sipos oli lukaot gud long olgeta long saed blong speret, bambae oli save “kasem wan ful praes.” (NW) Tru tumas, insaed long ‘praes’ ya, olgeta we tabu speret i makemaot bambae oli save kasem ‘hat blong King’ long heven. (2 Timote 4:7, 8, NW) Sipos wan man i kam long olgeta, we i “no stap long mak blong ol tok we Kraes i tijim yumi long hem,” oli no mas ‘tekem hem i kam insaed long haos blong olgeta’ mo oli no mas “talem halo long hem,” oli mas ronwe long “ol rabis fasin” blong hem. Long en blong seken leta blong hem, Jon i talem se hem i wantem tumas blong kam mo blong toktok wetem ol man we oli bilif strong long God, nao hem i talem halo long ol Kristin ya.
Namba Tri Leta Blong Jon i Storebaot Fasin Blong Wok Tugeta
Jon i raetem namba tri leta blong hem i go long Gaeas mo hem i storebaot fastaem ol gudfala wok we Gaeas i mekem blong givhan long ol narafala Kristin. (Ol vas 1-8) Gaeas i “folem trutok,” hem i stap joen fulwan long olgeta tijing we God i givim long ol Kristin. Mo tu, hem i stap “holem wok i strong” mo i givhan long ol brata we oli goraon blong visitim ol kongregesen. Jon i talem se: “I stret nomo blong yumi tekem ol man olsem oli kam long haos blong yumi, blong yumi save joen long ol wok blong olgeta blong talemaot trutok.” Ol Wetnes blong Jeova tede oli mekem sem mak nomo, oli glad blong tekem ol elda we oli goraon i kam long haos blong olgeta.
Biaen bakegen, Jon i tokbaot ol nogud wok blong Diotrefes, be long semtaem hem i storeyan tu long ol gudfala fasin blong Demitrias, nao biaen hem i finisim leta blong hem. (Ol vas 9-14) Diotrefes i gat flas tingting. Hem i no gat respek long Jon, mo hem i traem putumaot long kongregesen olgeta we oli wantem tekem ol brata oli kam long haos blong olgeta. Be Baebol i store tu long gudfala eksampel blong Demitrias. Tingting blong Jon i stap strong se bambae i no longtaem hem i kam luk Gaeas. Long en blong tok blong hem, hem i talem halo long ol Kristin mo i wantem tumas we pis i stap wetem Gaeas.
[Futnot]
a K.T. i min se Kristin Taem.
[Bokis blong pija long pej 31]
Long Pepa, Pen, Mo Ink: Jon i gat tingting blong visitim “woman we God i jusumaot” mo ol “pikinini” blong hem. Hem i gat plante samting blong talem, be hem i no wantem raetemdaon tok ya “long pepa mo ink.” Long sem fasin, Jon i hop se bambae i no longtaem hem i luk Gaeas, taswe hem i no wantem raetem plante tok long “ink mo pen.” (2 Jon 1, 12, NW; 3 Jon 1, 13, 14, NW) Grik tok we oli tanem i kam “pen” (kaʹla·mos) i minim wan bambu no wan waelken. Tok ya i save min “waelken blong raet.” Ol man Grik mo ol man Rom oli yusum waelken blong raet olsem. Oli sapenem en blong waelken mo oli katem hol long waelken ya blong mekem ink i ron long hem. (Biaen bakegen, ol man oli mekem sem mak nomo taem oli yusum feta blong gus blong raet wetem.) Mining blong grik tok ya meʹlan i kolosap sem mak long tok ya meʹlas, we i min se “blak.” Bifo, ol man oli wokem blak ink wetem sam samting we oli bonem. Oli bonem ol oel, ol wud, no oli pikimap sakol blong ol ligim no ol anamol we oli bonem. Ale, oli tekem ol samting ya, oli draemap olgeta mo oli jenisim olgeta i kam olsem stik no kek. Biaen, man blong raet i putum samting ya long wora blong mekem ink, mo hem i yusum wan bras no wan waelken blong raet. Pepa we oli mekem long taem ya i kam long wan kaen gras (Papaeras) we oli gru long saed blong wora. Taem oli joenem ol smosmol pis pepa we oli wokem from ol gras ya, oli kasem sam lif pepa we oli save raet long hem. Ol faswan Kristin oli yusum pepa olsem blong raetem ol leta, ol rol pepa mo ol buk.