?Ol Samting Oli Rili Kamgud?
“Maet sloslou, i save kam isi moa blong ol man i pastru long simen wol [blong Belin] sipos Is mo Wes i joen gud moa. Be bambae i tekem plante yia mo laef blong plante man i mas pas bifo we simen wol ya i save kamdaon. Tufala kantri ya, Is mo Wes Jemani bambae i neva save kam wan kantri bakegen.” Hemia tok we i kamaot long wan bigfala nyuspepa blong Amerika long Maj 1989.
Be bifo we 250 dei i pas—i no 250 yia, mo i no 250 laef blong man—oli brekemdaon simen wol ya. Long sam wik nomo, ol man oli brebrekem hem olgeta, mo plante man blong olgeta kantri long wol oli karkaremaot ol taosen smosmol pis blong hem blong putum long des blong olgeta olsem memori nomo.
OLFALA simen wol ya i mekem ol kantri blong Wes mo blong Is oli seraot long hem bifo (olsem Iron Curtain). Be naoia hem i open, mekem se ol man oli gat tingting se saye i no longtaem bambae i gat pis mo seftaem long wol. Wo we oli mekem long Galf, long Medel Is, i no jenisim tingting ya. Ol man oli ting se wan nyufala wol i kolosap, mo fasin blong raorao oltaem bitwin ol kantri long Is mo ol kantri long Wes i finis nao.
Yurop i Jenis
Stat long taem blong Namba Tu Wol Wo, i klia nomo we ol man oli wantem we ol kantri long Yurop oli joen olsem wan kantri. Long 1951, ol kantri long Wes Yurop oli stat blong joen long saed blong ekonomi (European Coal and Steel Community). Biaen bakegen long 1957, oli stanemap ‘Komon Maket’ long Yurop. Long 1987, 12 memba blong bigfala kampani ya (we i gat 342 milyan man long hem) oli tingting strong se, long 1992 bambae ol kantri long Wes Yurop i joen from bisnes. Naoia tu i luk olsem oli save joen from politik. !Hemia wan gudfala jenis, from we histri i soemaot se long ol yia we i pas finis, plante man i ded from ol faet long ol kantri ya!
From ol jenis we oli jes kamaot long saed blong politik, plante man oli tingting strong se long 1992 ol bigfala jenis i save kamaot bakegen. Tingting i stap kam antap se, maet ol kantri long Is Yurop we bifo oli komunis oli save joen tu wetem ol kantri long Wes Yurop.
?God i Sapotem?
Kraes i tijim ol man blong hem blong no joen long wol. Be sam skul oli no tingbaot rul ya. Oli ting se ol gavman long Is Yurop oli blokem ol skul longtaem tumas. Ale ol skul ya oli joen long politik blong agensem olgeta. Wan nyuspepa blong Jemani, (Frankfurter Allgemeine Zeitung) i tokbaot fasin ya, i se: “I klia nomo we ol Kristin oli givhan bigwan long ol jenis long Is Yurop.” Hem i ademap tu se: “Yumi no mas ting nating long fasin ya blong olgeta.” Magasin ya i gohed moa, se: “Long Polan, skul i fren wetem kantri, mo ol lida blong jyos oli olsem enemi we i stap agensem pati we i stap rul. Long Is Jemani, ol lida blong jyos oli letem ol jyos haos blong ol, blong ol ribol i yusum olsem we oli wantem. Long Jekoslovakia, ol Kristin mo ol memba blong demokratik pati oli stap mit long presin, nao oli kam frengud, mo biaen oli joen long wan grup.” Long Rumenia, “ol lida blong jyos oli olsem tul blong sapotem gavman blong Ceauşescu.” Be taem ol polis oli wantem holemtaet bigfala man ya blong jyos Laszlo Tökes, faet i kamaot mo oli sakemaot Ceauşescu long gavman.
Gavman blong pop tu i mekem. Long Desemba 1989, nyuspepa ya Time magasin i talem se: “Taem Presiden Gorbachev i letem ol kantri long Is Yurop oli fri lelebet blong jusum wanem oli wantem, kwiktaem nomo nyus ya i goraon. Be tu i gud ol man i tingbaot pop John Paul from ol tok blong hem long ol yia we i ron biaen long 1980. Long ol yia ya, oltaem John Paul i talem se ol kantri long Yurop oli mas joen gud olsem bifo, i stat long Atlantik long wes go kasem hil blong Yural long Is. Hem i wantem we Kristin bilif nao i bos long ol kantri ya.” Long Epril 1990, taem pop i visitim Jekoslovakia, hem i talemaot tingting blong hem. Hem i hop se visit ya blong hem, i openem ol nyufala doa long Is mo Wes. Hem i talem se “ol kantri blong Yurop oli Kristin, mo samting ya nao i mas mekem olgeta oli joen gud.” Hem i talemaot long olgeta bisop long Yurop se oli mas wok gud blong mekem tingting ya blong hem i kamtru.
Ol kantri long Yurop nao oli mekem se Is mo Wes Jemani tufala i joen i kam wan kantri. ?Maet samting ya i wan saen se ol kantri long Yurop oli save kam wan mo ol kantri long wol tu oli save joen gud? ?Ating hem i promes we i kamaot long Baebol, from we yumi luk ol skul oli joen long bisnes ya? I tru we ol haeman blong ol jyos long Is mo Wes nao oli stap wok wetem politik blong putum pis mo seftaem. ?Be hemia prapa pis mo seftaem we bambae i kamtru? Yumi traem faenemaot.
[Map/Foto Blong Pija Long Pej 4]
Protestan Nikolai Jyos long Leipzig—wan bigfala ples blong ol jenis long politik insaed long Jemani
Ol kantri we oli memba blong Komon Maket long Yurop