Wajtaoa LAEBRI LONG INTENET
Wajtaoa
LAEBRI LONG INTENET
Bislama
  • BAEBOL
  • OL BUK
  • OL MITING
  • w95 7/15 pp. 21-24
  • !Yu Save Brekem Ol Fenis Ya!

I no gat video yet long haf ya.

Sori, i gat problem taem i stap lodem video ya.

  • !Yu Save Brekem Ol Fenis Ya!
  • Wajtaoa i Talemaot Kingdom Blong Jehova—1995
  • Ol Sabtaetol
  • Sem Samting
  • ?Yu Yu Les Long Laef?
  • ?Tingting Blong Yu i Foldaon From Wan Nogud Eksampel?
  • ?Hem i Hadwok Tumas Blong Stap Olsem Wan Wetnes?
  • Holemtaet Fasin Blong Gohed
  • Olsem Wanem Jeova i Lidim Yumi
    Wajtaoa i Talemaot Kingdom Blong Jehova—2000
  • Ol Hapi Yangfala Long Wok Blong Jeova
    Wajtaoa i Talemaot Kingdom Blong Jehova—1991
  • ?God i Stap Long Fasples Long Famle Blong Yu?
    Wajtaoa i Talemaot Kingdom Blong Jehova—1995
  • ?From Wanem Yumi Joen Wanples Blong Mekem Wosip?
    Wajtaoa Stadi—2016
Luk Moa Samting
Wajtaoa i Talemaot Kingdom Blong Jehova—1995
w95 7/15 pp. 21-24

!Yu Save Brekem Ol Fenis Ya!

WAN bigfala plen i save karem plante handred man mo plante tan blong kago insaed long hem. ?Olsem wanem wan bigfala plen we i hevi olsem i save livim graon blong flae antap? From paoa blong win we i fosem hem i go antap.

Taem plen i ron spid blong go antap, win i stap pas antap mo daon long ol wing blong hem we oli benben smol. Samting ya i wokem wan paoa we i fosem plen i go antap. Taem paoa ya i kam strong moa, plen i save aot long paoa we i pulum hem i stap long graon, mo hem i save flae. Be i tru tu se, wan plen we i fulap tumas i no save kasem inaf paoa blong flae.

Yumi save kam hevi tumas tu. Plante handred yia bifo, King Deved i talem se ol ‘sin blong hem oli kam hevi tumas, hem i no moa save karem.’ (Ol Sam 38:4) Long sem fasin, Jisas Kraes i givim woning agensem fasin blong letem ol wari blong laef oli kam hevi tumas long tingting blong yumi. (Luk 21:34) Ol nogud tingting mo filing oli save daonem tingting blong yumi, gogo yumi faenem i hadwok blong gat paoa blong “kam fri.” ?I gat wan samting we i mekem yu yu kam hevi olsem? no ?Maet i gat wan samting we i olsem wan fenis we i stap blokem yu blong mekem moa long saed blong speret? Sipos i olsem, ?wanem samting i save givhan long yu?

?Yu Yu Les Long Laef?

Fasin blong les long laef​—wan fasin we i kasem plante man tede​—i save kam olsem wan fenis long tingting blong sam man blong Jeova tu. Fasin ya i kamaot moa long ol yangfala. Oli save harem se oli no moa wantem joen long wan wok from we oli les long hem. ?Samtaem yu yu gat tingting olsem long saed blong ol Kristin miting? Sipos i olsem, ?yu yu save mekem wanem blong yu haremgud mo yu glad blong stap long ol miting?

Fasin blong joen fulwan long olgeta miting, hemia nao rod blong winim samting ya. Pol i raet i go long yangfala man ya Timote, i se: “Yu mas traehad oltaem blong mekem ol fasin we God i wantem. Sipos yu stap mekem bodi blong yu i strong, hemia i gud lelebet. Be sipos yu stap traehad oltaem blong mekem ol fasin we God i wantem, hemia i gud tumas long evri rod. Man we i mekem olsem, hem i gat promes blong hem long laef ya long wol, mo bakegen long laef ya tu we bambae i kamtru biaen.” (1 Timote 4:​7, 8) Wan buk we i tokbaot fasin blong mekem bodi i strong, hem i blong nating nomo mo yumi les blong ridim, sipos yumi no mekem olgeta tok we oli stap insaed long hem i wok. Ol Kristin miting oli blong mekem tingting blong yumi i wok, mo oli save mekem olsem sipos yumi reregud long olgeta mo joen long olgeta. Fasin joen olsem, bambae i mekem we yumi kasem moa blesing, mo yumi intres moa long ol miting.

Long saed ya, wan yangfala Kristin woman, we nem blong hem Mara, i talem se: “Sipos mi mi no mekemrere ol miting, mi no haremgud long olgeta. Be, taem mi reregud, tingting mo hat blong mi oli rere moa blong lesin. Ol miting oli gat moa mining, mo mi glad blong givim ansa.”

Sipos yumi lanem blong lesingud, samting ya tu i save halpem yumi. I isi blong lesin long wan myusek we i gud, mo kwiktaem yumi haremgud long hem. Be, long ol narafala samting, maet fasin glad i no save kam kwiktaem olsem. Wan rod nomo i save givhan long yumi blong haremgud long program blong ol miting, hemia fasin blong lesingud long olgeta tok blong ol miting ya. Wan Kristin woman, we nem blong hem Rachel, i makem se: “Taem brata we i givim tok i no mekem tok blong hem i laef, mi nidim blong putum tingting blong mi i stap strong moa long ol tok blong hem. Rul we mi folem, hemia se: ‘Sipos mi no intres tumas long tok we i stap kamaot, ale mi nidim blong tingting strong moa long hem.’ . . . Mi lesin moa long ol vas, mo mi traem blong kasem moa save long olgeta.” Yumi mas stretem yumi, olsem Rachel i mekem, nao yumi save lesingud. Buk ya blong Proveb i talem se: “Pikinini blong mi, lesingud long waes blong mi. Tanem sora blong yu blong harem fasin luksave blong mi.”​—Proveb 5:1.

Samtaem ol toktok we yumi harem long ol miting i sem mak long ol tok we yumi harem finis. !Yumi nidim samting ya! Olgeta man blong God oli nidim sam tok blong mekem olgeta oli rimemba. Bodi blong yumi we i gat sin, wetem ol slak fasin blong hem mo tingting blong yumi we i no save rimemba gud, i nidim olgeta samting we hem i save kasem blong givhan long hem. Aposol Pita i stap ‘talemgud ol trutok bakegen long ol man blong bilif, nating se olgeta ya oli save finis ol samting ya mo oli stap stanap strong long ol trutok ya we oli kasem finis.’ (2 Pita 1:12) Jisas i eksplenem tu se wan “tija . . . i olsem wan man we i gat plante samting long haos blong hem. Nao taem hem i wantem mekem wan wok, hem i save yusum olfala samting we i gud yet, mo i save yusum nyufala samting tu we i jes kamtru, blong mekem wok ya blong hem.” (Matyu 13:52) Taswe, nating se samtaem ol miting blong yumi oli save talemaot sam save long saed blong Baebol we yumi harem finis, olsem ol ‘olfala samting we i gud yet,’ be oltaem i gat sam ‘nyufala samting tu’ blong mekem yumi haremgud.

Taem yumi gat strong tingting blong kasem olgeta gudfala samting long ol miting blong yumi, samting ya i save leftemap yumi long saed blong speret. Jisas i talem se: “Olgeta we oli luksave se oli nidim ol samting long saed blong speret [olgeta we oli stap asaskem ol samting long saed blong speret], oli save haremgud.” (Matyu 5:3, futnot, NW) Tingting olsem long saed blong ol gudfala kakae blong speret we oli kamaot long ol miting, bambae i mekem se yumi no save les long ol miting.​—Matyu 24:​45-47.

?Tingting Blong Yu i Foldaon From Wan Nogud Eksampel?

?Yu yu harem nogud from fasin blong wan brata no sista insaed long kongregesen? Maet yu gat tingting ya se: ‘?Olsem wanem wan brata i save mekem fasin olsem mo gohed blong gat gudnem insaed long kongregesen?’ Ol tingting olsem oli save bildim wan fenis insaed long tingting blong yumi, i save mekem se yumi no luksave gudfala fasin fren we yumi save gat wetem ol man blong God.​—Ol Sam 133:1.

Maet samfala memba blong kongregesen long Kolosi oli gat semkaen problem ya. Pol i givim advaes long olgeta se: “Yufala i mas stap givgivhan long yufala, mo taem wan long yufala i gat sam poen agens long narawan long yufala, tufala ya i mas fofogivim tufala.” (Kolosi 3:13) Pol i luksave se samfala Kristin long Kolosi oli mekem sam fasin we oli no stret, mo from samting ya, oli mekem ol narafala brata blong olgeta oli harem nogud. Taswe, yumi no mas sapraes tumas sipos wan brata no sista blong yumi i mestem long wan Kristin fasin blong hem. Jisas i givim sam waes advaes long saed blong fasin blong stretem ol bigfala trabol we oli kamaot. (Matyu 5:​23, 24; 18:​15-17) Be kolosap oltaem, yumi save gat longfala tingting long ol narafala man blong bilif we oli sot long sam gudfala fasin, mo yumi save fogivim olgeta. (1 Pita 4:8) Yes, fasin olsem i save givhan long yumi mo ol narafala tu. ?Olsem wanem?

Proveb 19:11 i talem se: “Fasin luksave blong wan man i save mekem hem i slou blong kam kros. Mo fasin blong hem i naes tumas sipos hem i fogetem ol mastik blong narafala.” !I moagud blong fogivim narafala bitim we yumi letem fasin kros mo fasin agens i kam bigwan! Salvador, wan elda we ol man oli save hem from bigfala lav we hem i soemaot, i talem se: “Taem wan brata i mekem nogud long mi, no i talem wan tok we i no soem kaengud fasin nating, mi mi askem long mi wan se, ‘?Olsem wanem nao mi save halpem brata ya blong mi? ?Olsem wanem mi save mekem se mi no lusum gudfala fasin fren we mitufala i gat?’ Oltaem mi tingbaot se i isi nomo blong talem wan samting we i spolem narafala. Sipos wan man i talem wan tok we hem i no tingtinggud long hem fastaem, i gud sipos i gat rod blong hem i save ravemaot tok ya mo stat bakegen. Be i no gat rod blong mekem olsem. Taswe mi faenem se beswan samting i blong fogetem toktok ya we i kamaot. Mi tingbaot samting ya olsem wan rong we i kamaot from sin blong yumi, i bitim we mi tingbaot fasin ya olsem wan rabis fasin we brata blong mi i gat.”

Maet yu ting se samting ya i isi nomo blong talem, be i had blong mekem. Bigfala samting, hemia fasin blong yumi blong kontrolem tingting blong yumi. Pol i givim advaes ya se: “Yufala i mas putum tingting blong yufala i stap strong long . . . ol fasin we oli mekem yumi harem gud.” (Filipae 4:8) “Haremgud” i rili minim se “pulum ol filing.” Jeova i wantem se yumi tingbaot ol gudfala fasin blong ol narafala man, mo putum tingting i stap strong long ol fasin we oli save pulum yumi blong soemaot filing long olgeta, i bitim we yumi gat fasin agens. Hem wan i givim nambawan eksampel long yumi long saed ya. Man blong raetem Sam i talem samting ya bakegen long yumi se: ‘O Ja, O Jeova, sipos yu yu stap raetemdaon ol sin blong mifala, ?hu bambae i save stanap long fes blong yu, we yu no save jajem hem?’​—Ol Sam 103:12; 130:3.

I tru, samtaem fasin blong wan brata i save mekem yumi harem nogud. Be bighaf blong ol brata mo sista blong yumi oli soemaot ol nambawan eksampel long saed blong Kristin fasin blong laef. Sipos yumi rimemba samting ya, bambae yumi olsem Deved, yumi glad tumas ‘blong leftemap Jeova mo presem hem long fes blong olgeta man.’​—Ol Sam 109:30.

?Hem i Hadwok Tumas Blong Stap Olsem Wan Wetnes?

Yumi sore blong luk se, samfala oli no stat yet blong presem Jeova, from we wan narafala fenis i blokem tingting blong olgeta. Plante man we oli no Wetnes blong Jeova, oli givim olgeta samting we famle blong olgeta i nidim, mo plante taem oli sapotem waef blong olgeta tu long Kristin wok blong prij. Oli kaengud mo maet oli intres long ol wok blong kongregesen, be oli no wantem givim laef blong olgeta i go long God mo kam ol man blong hem. ?Wanem samting i stap blokem olgeta?

Maet wan problem i kamaot olsem: Ol hasban ya oli luk se ol waef blong olgeta oli bisi oltaem long ol tiokratik wok, nao maet oli gat tingting ya se i hadwok tumas blong stap olsem wan Wetnes. Maet oli fraet se bambae oli no naf blong mekem wok blong prij long ol haos wanwan. Long lukluk blong olgeta, ol wok ya oli bigwan tumas bitim ol smol blesing we oli kamaot. ?From wanem fenis ya i stap blokem tingting blong olgeta? Bighaf blong ol man we oli stadi Baebol, oli lanem trutok mo oli stat blong folem trutok long fasin we i slou nomo. Be, plante taem, ol hasban we oli no bilif, oli luksave olgeta wok blong wan Kristin, bifo we oli gat taem blong wokem wan strong tingting we i mekem se oli wantem folem Kristin laef ya.

Manuel, we i kasem problem ya, i eksplenem se: “Long kolosap ten yia, mi folem waef blong mi i go long ol asembli mo ol miting. Blong talem stret, mi laekem moa kampani blong ol Wetnes i bitim olgeta man blong wol, mo mi glad blong givhan long olgeta taem mi gat jans. Mi mi sapraes long lav we oli stap soemaot. Be tingting ya se mi mas go prij long ol haos wanwan, i stap olsem wan bigfala fenis we i blokem mi, mo mi fraet se ol man we mi wok wetem olgeta bambae oli jikim mi.

“Waef blong mi i rili soemaot longfala tingting long mi, mo hem i neva traem blong fosem mi blong stadi Baebol. Hem wetem ol pikinini blong mitufala, oli ‘prij’ moa tru long gudfala eksampel blong olgeta. José, wan elda long kongregesen, i soemaot spesel intres long mi. Mi ting se gudfala fasin blong hem nao, i leftemap tingting blong mi bigwan, mo i mekem se mi mi stat blong stadi wetem strong tingting. Afta we mi tekem baptaes, mi luksave se olgeta samting we oli stap blokem mi, oli stap long tingting blong mi nomo. Taem mi tekem disisen blong mekem wok blong Jeova, hem i givhan bigwan long mi blong winim fasin fraet.”

?Olsem wanem ol waef mo ol Kristin elda, oli save givhan long ol hasban olsem Manuel, blong winim samting we i olsem fenis long tingting blong olgeta? Sipos oli stadi long Baebol, samting ya i save givhan long olgeta blong gat tangkyu long God, mo blong wantem mekem wok blong hem. Yes, ol stret save blong Baebol oli olsem stampa samting blong kasem bilif, mo blong trastem hop we i stap long fyuja.​—Rom 15:13.

?Wanem samting i save leftemap tingting blong ol hasban ya blong agri blong stadi Baebol? Plante taem, fasin fren wetem wan brata insaed long kongregesen, we i soem se hem i kasem save long tingting blong olgeta, i save givhan long hasban blong mekem wan disisen. Maet wan elda no wan narafala brata we i gat ekspiryens, i save tektaem blong savegud hasban ya. Taem tufala i gat wan gudfala fasin fren, naoia i nidim nomo we wan i askem hem blong stadi. (1 Korin 9:​19-23) Long semtaem, wan Kristin waef we i waes, i save serem ol smosmol save long saed blong speret wetem man blong hem we i no bilif. Hem i mas luksave se hasban blong hem i no save mekem wan samting, sipos hem i fosem hem.​—Proveb 19:14.

Olsem Manuel i lanem tru long ekspiryens blong hem, taem wan man i kam strong long saed blong speret, ol samting we oli stap blokem hem we oli olsem ol bigfala hil, oli kam olsem ol smosmol samting nomo. Jeova i stap givim paoa long olgeta we oli rili wantem mekem wok blong hem. (Aesea 40:​29-31) Long paoa blong God, mo wetem fasin blong givhan blong sam Wetnes we oli bigman long saed blong speret, oli save brekem ol fenis ya we oli blokem tingting. Olsem nao, bambae oli no moa fraet tumas blong go long ol haos wanwan, mo bambae oli no moa fraet tumas long ol man long ples blong wok tu. Bambae oli wantem mekem wok blong God wetem fulhat blong olgeta.​—Aesea 51:12; Rom 10:10.

Holemtaet Fasin Blong Gohed

I gat rod blong brekem ol fenis, olsem trifala trabol ya we yumi jes tokbaot. Blong go antap, wan plen i nidim olgeta paoa long ol enjin blong hem. Mo tu, hem i nidim we ol paelot oli putum ful tingting blong olgeta long wok blong olgeta. Taem plen i jes stat blong go antap, enjin i kakae moa bensin i bitim ol narafala taem we hem i stap flae. Long sem fasin, blong kam fri long ol nogud tingting mo filing, yumi nidim bigfala fasin traehad mo olgeta paoa blong tingting. Long stat, oltaem hem i hadwok, be i moa isi blong gru, taem yumi holemtaet fasin blong gohed.​—Skelem 2 Pita 1:10.

Fasin blong gohed oltaem i save kamaot, sipos yumi kwik blong folem olgeta tok blong Baebol we i leftemap tingting blong yumi. (Ol Sam 119:​60) Yumi save sua se kongregesen bambae i rere blong givhan. (Galesia 6:2) Be samting we i moa impoten, hemia fasin blong Jeova God blong givhan long yumi. Olsem Deved i talem se, ‘presem Jeova, we evri dei, hem i stap karem ol hevi samting blong yumi.’ (Ol Sam 68:19) Taem yumi sakemaot ol samting we i hevi long yumi, tru long prea, bambae ol samting oli kam isi moa blong karem.

Samtaem, wan plen i save aot long wan ples we i gat ren mo plante klaod long hem, nao hem i gotru long ol bigfala klaod antap, mo i kamaot long wan skae we san i stap saengud. Sem mak nao, yumi tu yumi save lego ol nogud tingting. Wetem help blong God, yumi save pastru long ol klaod ya, olsem wan pijatok, mo kasem bigfala laet mo glad insaed long bigfala famle blong ol man, we oli wosip long Jeova long olgeta ples blong wol.

[Tok blong pija long pej 23]

Wetem help blong Jeova, yumi save brekem ol fenis we oli blokem tingting blong yumi

    Ol buk long Bislama (1987-2026)
    Logaot
    Login
    • Bislama
    • Serem
    • Setemap Olsem Yu Wantem
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Ol Rul
    • Privacy Policy
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Login
    Serem