?I Gat Laef Afta Ded?
I GAT tu kwestin we oli mekem tingting blong ol man i fasfas blong plante handred yia finis: ?From wanem yumi kam olfala mo sloslou yumi ded? ?I gat wan narafala laef afta long ded?
Faswan kwestin ya i mekem tingting blong plante man i fasfas from we, nating se ol man blong sayens oli faenemaot plante moa save long saed blong ol sik mo meresin, be oli no faenem wan gudfala ansa we i eksplenem klia kwestin ya.
Ol man oli bin talem plante defren kaen ansa long seken kwestin ya, se i gat laef afta ded no no gat. Be, plante taem ol man we oli traem ansarem kwestin ya, oli seraot long tu grup. Samfala oli bilif strong se i gat wan narafala laef afta long laef long wol ya. Mo samfala oli gat strong tingting se laef blong man i finis olgeta taem hem i ded. Namba tu grup ya, oli talem se oli sua long tingting blong olgeta se sotfala laef blong man, hem i laef ya nomo we man i save kasem, i no moa gat narawan bakegen. Plante taem, sipos wan man i traem agyu wetem ol man long saed ya, ansa we oli givim hemia se, “Be, i no gat wan man we i bin kambak long ded blong talemaot stret ansa long yumi.”
I gat plante man we oli no sua yet long ansa blong kwestin ya, olsem plante narafala kwestin we ol man oli rao from. Olgeta ya oli talem se oli rere blong lesin mo folem tingting blong ol man long tufala saed blong kwestin ya. Be sam narafala oli ansa long wan fasin we oli no kea, se: “!Ating yumi mas wet nomo, nao long taem we yumi ded, bambae yumi kasem stret ansa long kwestin ya!”
Wan Kwestin We i Stanap Longtaem Finis
Kwestin long saed blong laef afta ded, i kamaot samwe 3,500 yia bifo finis. Man ya Job i bin askem kwestin ya. Hem i wan man blong Medel Is, we plante man oli save hem from longfala tingting we hem i soemaot taem hem i kasem bigfala trabol. Job i askem kwestin ya olsem se: “Man i ded mo i ledaon. Hem i pulum laswan win blong hem nao hem i lus. Olsem wora we i lus long solwora no wan reva we i kam drae, long sem fasin, man i slip mo i no moa girap bakegen . . . ?Sipos wan man i ded, hem i save laef bakegen?”—Job 14:10-14, New International Version.
Be, i no Job nomo we i wantem save moa long saed blong laef afta ded. Buk ya Encyclopædia of Religion and Ethics, i givim save long yumi aninit long smol stampa tok ya “?Ol Dedman Oli Stap Olsem Wanem?” i se: “Kwestin ya long saed blong samting we i hapen afta ded, hem i mekem tingting blong man i wok moa i bitim eni narafala samting we man i wantem save, we i joen wetem laef blong hem afsaed long wol ya. [Ol man] long olgeta ples blong wol oli gat sam bilif we oli klia, oli no hafhaf, long saed blong wol blong ol speret man—wanem kaen laef i stap long ples ya, wanem kaen fasin i stap insaed long wol ya, mo lukluk blong ples ya i olsem wanem. Samting ya i soemaot klia se ol man oli tingting tumas long poen ya. Long plante ples, ol man oli fraet long ol dedman. Samting ya i soemaot wan tingting we i stat longtaem bifo, se taem man i ded hemia i no minim se laef blong hem i finis. Ded i slakem paoa blong man. Samting ya i kliagud. ?Be ating i gat sam narafala paoa we oli stap wok, no maet ol paoa ya oli save soemaot olgeta long sam rod we oli haed mo oli narakaen? Nating sipos fastaem ol man oli bilif long wan speret, wan sol, no wan devel, we i seraot long bodi, no no gat, be i luk olsem se oli bilif we ol dedman oli gohed blong laef samples.”
Ating yu yu gat sem tingting olsem wan long ol trifala grup ya we yumi tokbaot finis antap: maet yu no suagud se wanem i hapen afta long ded; maet yu sua se i gat wan narafala laef afta ded; no yu bilif se laef blong yumi naoia hemia laef ya nomo we yumi gat. Nating se tingting blong yu i olsem wanem, mifala i askem long yu blong ridimgud ol tok we i stap long ol nekiswan pej. Traem luk sipos yu save faenem sam pruf blong Baebol long ol haf ya, blong soemaot se i gat wan hapi laef afta ded, mo olsem wanem, weples mo wetaem samting ya bambae i kamtru.