Kwestin Blong Olgeta We Oli Ridim Magasin Ya
?God i Agri Long Man We i Mared Long Plante Woman Wantaem?
Nogat. Long faswan mared long garen blong Iden, God i stanemap rul se man i mas mared long wan woman nomo. Biaen Jisas Kraes i talem semfala rul ya bakegen blong ol man blong hem oli folem.—Jenesis 2:18-24; Matiu 19:4-6.
?Be olsem wanem? ?I tru se ol man olsem Ebraham, Jekob, Deved, mo Solomon, we oli laef bifo long taem blong ol Kristin, oli gat bitim wan waef? Yes i tru. ?Be Baebol i talem wanem long saed blong mared blong olgeta ya? Baebol i tokbaot ol raorao mo trabol we famle blong Ebraham mo Jekob i kasem from we oli mared long plante woman wantaem. (Jenesis 16:1-4; 29:18–30:24) Biaen, God i talem long Loa blong hem long wanwan king se: “King ya i no mas gat plante woman blong hem, from we sipos hem i tekem plante woman, bambae ol woman ya oli tanem tingting blong hem i gowe long Hae God.” (Dutronome 17:15, 17) !Solomon i no obei nating long loa ya, hem i maredem bitim 700 woman! Mo sore tumas, ol waef blong Solomon we oli plante tumas oli pulum hem i gowe long Jeova. (1 King 11:1-4) Tru ya, Baebol i soemaot we i nogud blong man i mared long plante woman wantaem.
Nating se i olsem, samfala oli wantem save from wanem God i letem ol man blong hem oli mared long plante woman wantaem. Tingbaot samting ya: Yu mekem wan wok we yu no laekem nating. Yu wantem blong lego wok ya mo faenem wan narawan, be jes naoia yu luk se i no stret taem mo i save spolem famle blong yu sipos yu mekem olsem. Ale, ?bambae yu mekem wanem? Ating bambae yu mas gat longfala tingting mo gohed long wok ya fastaem. Long sem fasin, Jeova i gat longfala tingting long ol man blong hem taem oli mekem sam samting we hem i no laekem, mo i sua se hem i gat gudfala risen blong letem olgeta oli mekem ol fasin olsem. I tru, ol fasin blong God mo ol tingting blong hem oli hae moa long yumi. (Aesea 55:8, 9) Be yumi save luksave sam risen from wanem Jeova i bin letem ol man blong hem oli mared long plante woman wantaem.
Tingbaot se long Iden, Jeova i mekem promes blong wan “sid” we bambae i spolem Setan olgeta. Biaen God i talem long Ebraham se hem bambae i papa blong wan bigfala neson, mo Sid ya we God i promes blong sanem bambae i kamaot long laen blong hem. (Jenesis 3:15, NW; 22:18, NW) Setan i gat strong tingting blong blokem Sid ya blong i no kamtru. Hem i wantem tumas blong spolem neson blong Isrel. Plante taem hem i pulum ol man Isrel blong mekem sin, blong bambae God i no glad long olgeta mo i no protektem olgeta.
Jeova i sanem ol profet blong hem bakegen mo bakegen blong givhan long ol man blong hem, blong oli no foldaon long ol trap blong Setan, mo blong givim woning long olgeta taem oli stat blong lego ol stret loa blong hem. Be hem i save finis se bambae i gat plante taem we ol man blong hem oli no obei long ol loa blong hem, nating se ol loa ya oli no strong, olsem loa blong no wosipim ol aedol. (Eksodas 32:9) ?Sipos i had long olgeta blong obei long wan loa olsem we i no strong, olsem wanem bambae oli save obei long wan loa we i blokem man blong mared wetem plante woman wantaem? Jeova i kasem save gud long fasin blong ol man. Long taem ya, ol man oli stap mekem fasin ya plante yia finis. Mo hem i luk se i no stret taem yet blong putum tabu long fasin ya. Sipos hem i putum tabu long fasin ya long taem ya, bambae i isi nomo long Setan blong pulum ol man Isrel blong mekem sin.
Taem God i letem ol man blong hem oli maredem plante woman wantaem, samting ya i givhan long olgeta long sam narafala rod tu. I givhan long neson blong Isrel blong i kam plante kwiktaem nomo. From we ol man blong neson ya oli plante, samting ya i givhan blong meksua se neson ya i stap yet taem we Mesaea i kamtru. Mo taem man i mared long plante woman wantaem, samting ya i protektem sam woman, i mekem se oli gat haos mo famle long trabol taem.
Be yu mas tingbaot se Jeova i no stanemap fasin ya we man i mared long plante woman wantaem. Hem i letem ol man blong hem oli mekem fasin ya kasem taem we i stret, mo hem i blokem olgeta blong oli no save mekem i strong long ol waef mo pikinini blong olgeta. (Eksodas 21:10, 11; Dutronome 21:15-17) Taem Jeova i jusum blong putum tabu se ol man blong hem oli no mas mared wetem plante woman wantaem, hem i yusum stret Pikinini blong hem blong talem bakegen rul ya we hem i stanemap long garen blong Iden. Olsem nao Jisas i blokem ol man blong hem se oli no mas maredem plante woman wantaem. (Mak 10:8) Long taem ya, trutok ya i kam moa klia se: Loa blong Moses i stret long taem blong hem, be “loa blong Kraes” i gud moa.—Galesia 6:2.