Miting Blong Kingdom Wok Blong Janewari
Wik We i Stat Long Janewari 1
Singsing 133
10 menet: Lokol mesej. Sam Advaes long Kingdom Wok Blong Yumi.
17 menet: “Prij Wetem Fasin Luksave.” Tokbaot ol impoten poen long haf ya, mo mekem wan no tu pleplei.
18 menet: Lokol nid. Sipos no, givim wan tok long Wajtaoa blong Febuwari 15, 1995, pej 27 kasem 31, long haf ya, “Wan Lesen Blong Soem Olsem Wanem Blong Winim Ol Problem.”
Singsing 28 mo laswan prea.
Wik We i Stat Long Janewari 8
Singsing 138
10 menet: Lokol mesej. Ripot blong ol kaon. Talem tangkyu from presen mane we ol brata sista oli givim blong sapotem wok blong prij long ples blong yumi mo long olgeta ples blong wol.
15 menet: Kad Blong Blad (Advance Medical Directive/Release) We i Save Protektem Yumi. Wan elda i tokbaot haf ya wetem kongregesen. Hem i impoten we yumi evriwan i fulumap gud Kad ya blong Blad (Advance Medical Directive/Release), mo holem i stap wetem yumi oltaem. I impoten tu se ol pikinini oli karem Aedentiti kad blong olgeta oltaem. Olsem nem blong kad ya i soemaot, hem i stap talem long ol dokta, ol samting we yumi wantem (mo ol samting we yumi no wantem) bifo we oli mekem wan samting long yumi. ?From wanem yumi fulumap kad ya evri yia? Wan kad we i nyuwan i gat moa paoa bitim wan we i olfala finis. Mo maet oli ting se man we i karem wan olfala kad i no moa holem bilif ya. Sipos yu sik tumas we yu no naf blong talemaot disisen blong yu, kad ya i save toktok long ples blong yu. Bambae mifala i givimaot ol kad long naet ya. Yu mas fulumap gud kad ya long haos blong yu, be yu no mas saenem. Olsem we yu bin mekem finis long tufala yia we oli pas, bambae yu wetem tufala wetnes blong yu, yufala i saenem kad ya long Buk Stadi we yu stap go long hem. Brata we i lidim stadi ya bambae i lukaot long samting ya. Tufala wetnes blong yu oli mas luk yu taem yu saenem kad ya. Bambae yumi mekem olsem afta long buk stadi long wik we i stat long Janewari 15. (Lukluk pej 2 blong Kingdom Wok Blong Yumi, Janewari 1994, blong kasem moa save long fasin blong fulumap kad ya. Mo tu, lukluk leta blong Novemba 15, [Desemba 15, Franis] 1991.) Olgeta pablisa we oli baptaes finis, oli save fulumap wan Kad blong Blad (Advance Medical Directive/Release). Ol pablisa we oli no baptaes yet, oli save raetemdaon disisen blong olgeta long wan narafala pepa, long sem fasin we i stap long kad ya, be long prapa toktok blong olgeta mo folem ol samting long laef blong olgeta. Ol papa mama oli save halpem ol pikinini blong olgeta we oli no baptaes yet blong fulumap Aedentiti kad blong olgeta.
20 menet: “Mekem Wok—Bitim We Yumi Lesin Nomo.” Kwestin mo ansa. Sipos i gat taem, soemaot from wanem i impoten blong obei, olsem i stap long buk ya Insight, Buk 2, pej 521, haf 1 mo 2. (Aid buk, Franis, pej 1099, haf 1 mo 2.)
Singsing 70 mo laswan prea.
Wik We i Stat Long Janewari 15
Singsing 77
12 menet: Lokol mesej. Blong smoltaem, tokbaot problem ya we yumi no moa save faenem ol man long haos taem yumi prij. Leftemap tingting blong ol pablisa blong no westem taem, be blong yusum taem ya blong prij long ol man we oli stap wokbaot long rod, stanap long saed rod, mo sidaon long trak blong olgeta.
15 menet: Lokol nid. (Sipos no, wan tok we i stanap long Wajtaoa blong Oktoba 1, 1995, pej 25 kasem 28, long haf ya “Holemtaet Tingting Blong Yu Blong Hareap Blong Mekem Ol Impoten Wok.”)
18 menet: “Gobak Bakegen Blong Sevem Sam Moa Man.” Tokbaot ol rod blong storeyan we oli stap ya. Leftemap tingting blong evriwan blong putum wan mak, hemia blong statem ol Baebol stadi long nyufala buk ya, Save Blong Lidim Yu Long Laef We i No Save Finis.
Singsing 156 mo laswan prea.
Wik We i Stat Long Janewari 22
Singsing 200
5 menet: Lokol mesej.
20 menet: “Kasem Ol Gudfala Samting From Tiokratik Skul Long 1996—Haf 1.” Elda we i lukaot long Tiokratik Skul i mekem tok ya. Tokbaot ol advaes long program blong Tiokratik Skul, we i stap wetem Kingdom Wok Blong Yumi blong Oktoba 1995.
20 menet: “No Fraet Blong Toktok.” Wan elda i mekem tok ya wetem kwestin mo ansa. Talem bakegen ol plan blong prij long Sande. Talem sam gudfala toktok long olgeta we oli sapotem gud wok blong prij, mo tokbaot sam samting we maet oli nidim blong jenisim.
Singsing 92 mo laswan prea.
Wik We i Stat Long Janewari 29
Singsing 31
10 menet: Lokol mesej.
15 menet: Wok Blong Prij Long Hot Taem. Hot taem i hot tumas long plante ples, mo i gat hariken mo bigfala ren tu. Wan grup blong tri no fo pablisa oli tokbaot olsem wanem oli save gohed blong prij plante, nating se ples i hot tumas. Taem teritori i stap longwe, plante kongregesen oli mekem miting blong prij long teritori nomo, blong mekem se i no hadwok tumas long ol brata mo sista. Oli stat eli long moning. Mo oli mekem ol miting blong prij long sapa tu. I gud blong no karem tumas man long wan trak, long wok blong prij. Samting ya bambae i mekem se yu no westem taem blong wet long ol narafala. I gud blong spenem sam taem blong prij long ol haos wanwan, mo sam taem blong mekem ol visit. Werem ol klos we oli stret long hot taem, be i no ol klos we oli olbaot nomo. Ol pablisa we oli stap longwe long kongregesen blong olgeta, oli mas gohed wetem wok blong prij, mo sanem ripot blong olgeta i kam long stret taem. Tokbaot ol narafala samting we yufala i faenem se i gud long ples blong yufala.
20 menet: Gohed Blong Seremaot Revelesen Buk Long Febuwari. Eksplenem from wanem plante man oli luk buk blong Revelesen olsem wan buk blong ol tokhaed, we oli no naf blong kasem save long hem. Tokbaot haf 6 kasem 9 long pej 8, we oli soem from wanem yumi nidim buk ya. Leftemap tingting blong ol pablisa blong no fogetem ol poen ya, blong bambae oli save gat sam gudfala poen blong yusum long wok blong prij. Tokbaot “Plan Blong Buk Blong Revelesen” long pej 98 mo 99, mo soem olsem wanem yumi save yusum haf ya blong givhan long ol man blong save ol bigfala poen long buk blong Revelesen. Pulum tingting i go long ol naesfala pija long faswan mo laswan pej blong buk ya. Soem olsem wanem yumi save yusum ol pija ya blong statem wan storeyan. Talem long evriwan blong karem sam buk blong yusum long wok blong prij long wiken ya.
Singsing 143 mo laswan prea.