Wajtaoa LAEBRI LONG INTENET
Wajtaoa
LAEBRI LONG INTENET
Bislama
  • BAEBOL
  • OL BUK
  • OL MITING
  • g94 Maj pp. 10-13
  • ?From Wanem i Gud Blong Givim Titi Long Bebi?

I no gat video yet long haf ya.

Sori, i gat problem taem i stap lodem video ya.

  • ?From Wanem i Gud Blong Givim Titi Long Bebi?
  • Wekap!—1994
  • Ol Sabtaetol
  • Sem Samting
  • Bifo We Bebi i Bon
  • Taem Pikinini i Bon
  • Wetaem Blong No Moa Givim Titi
  • I Pruvum Se Man We i Wokem Olgeta Samting i Gat Lav
  • Pikinini—Wan Wok Mo Wan Presen
    ?Olsem Wanem Blong Mekem Famle Blong Yu i Hapi?
  • Taem Yutufala i Gat Pikinini
    Famle i Save Glad
  • Melek We Bebi i Kasem Taem i Titi Long Mama Blong Hem
    ?I Gat Wan Man We i Wokem Ol Samting Ya?
Wekap!—1994
g94 Maj pp. 10-13

?From Wanem i Gud Blong Givim Titi Long Bebi?

MAN BLONG WEKAP! LONG NAEJERIA I RAETEM STORE YA

Sipos yu, olsem plante mama, yu mekem disisen blong givim titi long bebi blong yu, yu yu jusum blong yusum wan gudfala rod we Man ya we i Mekem olgeta man, i wokem wetem lav. Melek we prapa bodi blong yu i wokem, bambae i givim stret kakae we bebi blong yu i nidim, blong mekem hem i gat gudfala helt mo i grugud. Bambae i givhan long bodi blong bebi blong yu tu blong blokem plante sik.

From samting ya, WHO (World Health Organization) i talem se: “[Melek blong titi] i beswan kakae we wan pikinini i save gat. Olgeta narafala kakae, olsem melek blong buluk, melek paoda, mo ol wora we oli wokem long samkaen sid, oli no beswan olsem melek blong titi.”

Fasin blong givim titi long bebi bambae i mekem i isi long yu tu. I no gat botel we yu mas wasem no we yu mas kilim ol jem long hem. Mo tu yu no nid blong girap long medel naet blong go long kijin mo mekem kakae blong bebi blong yu. Fasin blong givim titi long bebi i save mekem gudfala samting long bodi blong yu tu. Taem yu stap givim titi long bebi, samting ya bambae i halpem yu blong lusum kilo we yu bin kasem taem yu gat bel, mo bambae i givhan long basket blong pikinini long bel blong yu, blong i kam smol bakegen. Mo ol stadi oli soem se ol woman we oli givim titi long ol pikinini blong olgeta, i no plante we oli kasem kansa blong titi.

‘United Nations Children’s Fund’ i mekem promes ya se: “Kolosap evri mama oli save givim titi long ol bebi blong olgeta.” Ale, maet yu tu, yu save mekem olsem. Be, maet yu faenemaot se fasin blong givim titi long bebi i no isi olsem we yu bin tingbaot. Antap moa, sipos yu jes stat blong mekem. Hemia from we nating se God i wokem ol woman blong oli save givim titi long bebi, be i no wan fasin we yu save mekem olsem nomo. Hem i wan wok we yu mas lanem. Maet yu faenem se i tekem sam dei no ating sam wik blong yu mo bebi blong yu, yutufala i mekemgud wok ya mo haremgud long hem.

Bifo We Bebi i Bon

Sipos yu no bin givim titi long wan pikinini bifo, toktok wetem ol mama we oli bin yusum rod ya. Oli save halpem yu blong blokem no winim sam problem. Oli save halpem yu tu blong mekem tingting blong yu i strong se yu save givim titi long bebi blong yu.

Taem we yu gat bel mo biaen, i impoten we yu spel plante. Antap long samting ya, mekem sua se yu kakaegud. Breastfeeding, wan buk blong WHO i talem se: “Sipos mama i no kakaegud bifo, no long taem we hem i gat bel, samting ya i save mekem se bebi i no grugud taem i stap yet long bel blong hem. I minim tu se bodi blong mama i no save wokem naf gris blong mekem naf melek afta. From samting ya, long taem ya we mama i gat bel mo taem hem i stap givim titi long bebi, hem i mas kakae ol stret kakae, ol defren kaen kakae we oli gat defren wok.”

I impoten tu blong lukaotgud long titi. Long ol laswan manis we yu gat bel, wasemgud titi blong yu taem yu swim, be yu no mas yusum sop. Ol sel blong areola (blak skin raon long ae blong titi) oli wokem wan spesel wora blong blokem jem, we i mekem se oltaem ae blong titi i wetwet lelebet mo i blokem soa long hem. Sop i save mekem se ae blong titi i kam strong, no i drae from i tekemaot spesel wora ya. Sipos titi blong yu i kam drae no i skras, maet yu wantem putum sam krim no oel long hem. Be yu no mas putum long ae blong titi no areola.

Bifo, ol dokta oli talem long ol mama blong rabem strong ae blong titi blong olgeta taem oli gat bel, blong mekem se ae blong titi i kam “strong.” Oli ting se fasin ya bambae i blokem ae blong titi blong i no soa taem hem i givim titi long pikinini. Be ol stadi oli soem se fasin ya i no givhan bigwan. Plante taem, titi i soa from we bebi i no stap long stret ples, taem hem i stap titi.

Nating se titi i bigwan no i smol no i olsem wanem, samting ya i no save blokem woman, blong hem i no save givim titi long bebi. Be bebi i no save holemtaet titi we ae blong hem i no kamaot no i flat. Blong save sipos hemia i problem blong yu, yu save prestem sloslou jes biaen long ae blong titi, wetem bigfala fingga mo narafala fingga blong yu, blong mekem sua se ae blong titi i kamaot. Sipos i no kamaot, go luk dokta blong yu. Maet hem i givim wan spesel basket blong titi, we yu werem taem yu gat bel no taem yu stap givim titi long bebi blong yu. Plante taem, basket ya i mekem ae blong titi we i no kamaot no i flat i kamgud.

Taem Pikinini i Bon

I gud blong givim titi long bebi blong yu jes afta we hem i bon, bifo wan haoa i pas. Samfala oli ting se stret afta we bebi i bon, mama mo pikinini we tufala i mekem ol hadwok ya, bambae tufala i taed tumas blong talem halo long tufala. Be plante taem, mama i haremgud tumas long taem ya. Mo afta long sam menet we bebi i laef afsaed long bel blong mama, hem i wantem tumas blong titi blong haremgud kolosap long mama.

Ol mama we oli jes bonem pikinini, oli save fidim bebi blong olgeta long wan yala wora no klia wora we oli kolem kolostrum. “Yala wora” ya i givhan bigwan long bebi. Insaed long hem, i gat ol defren samting blong faetem ol jem we oli save spolem bebi. Mo tu, hem i gat plante protin long hem, be i no gat tumas suga mo gris long hem. Yes, long ol faswan dei blong laef blong bebi, spesel wora ya i stret kakae blong hem. Sipos bebi i no sik, i no nid blong givim narafala kakae no dring long hem. Fasin blong givim botel melek long bebi wanwan taem i save mekem se hem i no moa wantem titi long mama, from we i moa isi long hem blong titi long botel.

Samwe long tu kasem faef dei afta we mama i bonem pikinini, bodi blong hem i stat blong wokem melek we i no gat kolostrum long hem. Fulap blad i stap kam long titi long taem ya, samting ya i save mekem tufala titi blong yu i bigwan mo i soa lelebet. Samting ya i oraet nomo. Plante taem, fasin blong givim titi long bebi bambae i mekem se titi i no moa soa. Be samtaem, titi we i solap i mekem se ae blong titi i flat. Blong mekem se i no hadwok long bebi blong titi, yu save yusum han blong yu blong tekemaot sam melek. Yu holem titi wetem tufala han blong yu mo skwisim sloslou, stat long stampa blong titi mo i godaon kasem ae blong hem.

!Yu no save hamas melek we bebi blong yu i stap tekem long titi, be yu no wari—bodi blong yu i naf blong givim olgeta samting we bebi i nidim, nating sipos yu bonem twin! Moa yu givim titi long bebi blong yu, moa melek bambae bodi blong yu i wokem. Hemia wan risen from wanem yu no mas fidim hem long ol narafala dring long botel, olsem melek paoda no melek blong buluk. Sipos yu mekem olsem, bambae bebi blong yu i tekem smol melek nomo long yu. Ale, samting ya i minim se bambae bodi blong yu i wokem smol melek nomo.

Woman ya Gabrielle Palmer i raetem long buk ya The Politics of Breastfeeding se: “Ol bebi we oli bon long stret taem mo oli no sik, oli no olsem we plante man oli talem, se oli no save wan samting. No gat. Oli save mekem plan blong kakae, we i stret long bodi blong olgeta mo bodi blong mama blong olgeta, sipos ol narafala man oli letem olgeta blong mekem.” Bigfala samting se yu givim hamas melek mo hem i nidim hamas melek—taem bebi blong yu i nidim kakae (plante taem, hem i krae), yu mas givim. Fastaem, bambae bebi i nidim kakae evri tu no tri haoa. Yu mas mekem se hem i titi long tufala titi taem hem i titi. Bighaf blong ol bebi, oli tekem 20 kasem 40 menet blong oli fulap, be samfala oli wantem titi sloslou, mo plante taem oli wantem tekem sam smol spel. Ol bebi we oli titi sloslou, oli save tekem 60 menet blong finisim kakae blong olgeta. Ating bebi blong yu i stap kasem naf kakae sipos hem i titi samwe long eit taem long 24 haoa, sipos yu save harem we hem i stap swolemdaon melek, mo sipos hem i gat eit no bitim eit napkin we hem i pispis long hem long wan dei, afta long faef dei we hem i bon.

Wan impoten fasin we yu mas traehad blong mekemgud, se yu mas holem bebi long stret rod taem yu stap givim titi long hem. Sipos hem i no stap stret, maet hem i no save tekem inaf melek. Maet sam bebi oli no wantem titi nating.

Sipos yu holem bebi long fasin we i no stret, samting ya i save mekem wan narafala problem i kamaot plante taem: ae blong titi i brok no i soa. Buk ya Breastfeeding Source Book i talem se: “I gat plante samting we oli mekem ae blong titi i soa. Be hemia we i impoten se, taem bebi ‘i no fasgud long titi,’ mo samting ya i dipen long wanem fasin hem i putum hed blong hem taem hem i stap titi. I gud we bebi blong yu i stap kolosap long titi, hed blong hem i stap stret (i no lukluk i go antap, i go daon, no long saed), mo i lukluk i go stret long ae blong titi blong mekem se hem i no pulum titi i go long wan saed.”

I gud tumas sipos maot blong bebi i blokem fulwan ae blong titi, go kasem samwe long 3 sentimita biaen long ae blong titi. Bambae yu save se bebi blong yu i stap stret sipos fulwan bodi blong bebi i lukluk i kam long yu, sipos hem i slou lelebet blong pulum melek long titi, sipos hem i no muvmuf mo i hapi, mo sipos yu no harem se ae blong titi blong yu i soa.

Wetaem Blong No Moa Givim Titi

Afta long ol faswan wik, bambae yu mo bebi blong yu, yutufala i stat savegud yutufala. Mo ating yutufala i gat wan program we i no hadwok tumas mo yutufala i haremgud long hem. Long nekis fo kasem sikis manis, bebi blong yu i no nidim narafala kakae no dring. Melek blong titi nomo i naf. Afta long taem ya, sloslou yu save givim ol narafala kakae long hem, olsem ol ligim we yu smasem, kabis, no ol frut. Be go kasem taem we bebi blong yu i gat naen no ten manis, bambae melek blong titi blong yu i givim ol nambawan samting long bodi blong hem. Taswe oltaem, i gud blong givim titi long hem bifo we yu givim strong kakae.

?Kasem wetaem bambae yu givim titi long bebi? WHO i talem se, go kasem taem we hem i no moa nidim. Plante mama oli gohed blong givim titi long pikinini blong olgeta kasem we oli gat tu yia. Oli stap wajemgud pikinini blong olgeta, be i no kalenda. Buk ya Mothering Your Nursing Toddler i talem se: “I no hadwok blong luksave sipos ol pikinini blong yumi oli mas gohed blong titi—glad we oli gat taem oli titi mo fasin blong olgeta blong harem nogud taem yu no wantem givim titi long olgeta. Wan stampa risen we i mas pusum yu blong givim titi long bebi, hemia blong mekem hem i glad.”

I Pruvum Se Man We i Wokem Olgeta Samting i Gat Lav

Taem yu stap givim titi long bebi blong yu, maet long medel naet taem ol narafala memba blong famle oli stap slip, tingbaot Man we i Wokem plan ya. Nating sipos yu no kasem save long olgeta wok we bodi blong yu i mekem long saed ya, nambawan fasin ya blong givim titi long bebi bambae i halpem yu blong luk waes mo lav blong Man we i Wokem yumi.

Tingbaot samting ya—i no gat narafala kakae blong ol bebi we i moa gud bitim melek blong titi blong mama. Hem i givim fulwan ol kakae mo dring we bebi i nidim long ol faswan manis blong laef blong hem. Long semtaem, hem i wan meresin blong blokem sik. Melek blong titi i sef, i klin, yu no nid blong mekemrere, mo yu no pem. Olgeta bebi long wol, oli save kasem melek ya. Hem i kam moa taem bebi i stap gru i kam bigwan.

Mo tingbaot se fasin blong givim titi i wan ekspiryens we i rili mekem mama mo pikinini, tufala tugeta i haremgud tumas. Fasin blong givim kakae, fasin we bodi blong tufala i tajem tufala, mo tufala i womgud taem mama i givim titi long bebi, oli ol fasin we i halpem tufala blong gat wan strongfala lav mo fasin fren bitwin long mama mo pikinini.

I tru, yumi mas presemgud Man we i Wokem nambawan plan ya. Bambae yu talem bakegen ol tok blong Deved, man blong raetem Ol Sam, we i raetem se: “Yu yu hae tumas [Jeova], i stret blong man i bodaon long yu i ona long yu, mo mi mi presem yu from. Olgeta samting we yu yu mekem oli narafala mo oli nambawan tu.”—Ol Sam 139:14.

[Bokis blong pija long pej 12]

Hasban, Halpem Woman Blong Yu

• Mekem waef blong yu i save se yu glad we hem i givim titi long bebi. Talem plante taem long hem mo sapotem hem wetem kaen fasin.

• Halpem waef blong yu blong kakae ol stret kakae taem hem i gat bel mo taem hem i stap givim titi long bebi.

• Mekem sua se hem i spelgud. Wan woman we i taed tumas, i hadwok long bodi blong hem blong wokem inaf melek. ?Yu save givhan blong lukaot long ol narafala pikinini no blong mekem sam wok long haos, blong mekem se wok blong waef i no hevi tumas?

• Sipos waef blong yu i no wari long wan samting mo i hapi, bambae melek blong hem i rongud moa. Traem blong mekem hem i glad oltaem. Lesin long ol problem blong hem, mo halpem hem blong winim ol problem ya.

[Bokis blong pija long pej 13]

Melek Blong Titi Mo Melek Long Botel

“Melek blong titi i moa gud long bodi blong bebi, i moa klin, mo i blokem plante defren sik. Mo tu, i daonem denja blong kansa long titi mo ovari blong mama. Melek blong pikinini we man i pem long stoa, i sas. Mo tu, ol mama oli save ademap tumas wora long hem, mo long plante ples wora ya i no klingud tu. Mo tu, plante taem oli givim melek ya long pikinini long botel we oli no kilim ol jem long hem. Long ol kantri we oli pua, i klia nomo se melek blong titi i moa gud. Long ol ples olsem, oli save sevem laef blong 1 milyan pikinini evri yia, sipos ol mama oli gobak long fasin ya blong givim titi nomo long ol pikinini blong olgeta, blong fo kasem sikis manis afta we oli bon.”—The State of the World’s Children 1993, wan buk blong ‘United Nations Children’s Fund’.

    Ol buk long Bislama (1987-2026)
    Logaot
    Login
    • Bislama
    • Serem
    • Setemap Olsem Yu Wantem
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Ol Rul
    • Privacy Policy
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Login
    Serem