?Wanem i Gat Paoa Long Helt Blong Yu?—?Yu Save Mekem Wanem?
WAN man we i wok blong givhan long ol man we oli sot long plante samting, i no save givim gud helt long ol man, olsem we hem i givim raes mo bred long olgeta. Gud helt i no save kam long wan plastik olsem samting we yu pem, from we hem i no wan samting, be hem i fasin blong bodi blong man. WHO (Wol Helt Ogenaesesen) i talem se: “Helt i minim fasin we man i haremgud no i harem nogud long saed blong bodi, tingting mo fasin blong joen wetem ol man.” ?Be wanem nao i mekem se man i haremgud bigwan no i haremgud smol nomo?
Wan man i save wokem wan haos we i no sas tumas, wetem ol plang, nil, mo kapa. Be kolosap evri taem i mas gat fo pos long ol kona, we oli sapotem ol defren haf blong haos. Sem mak nao, i gat plante samting we oli gat paoa long helt blong yumi, be olgeta evriwan oli joen wetem fo samting we oli olsem “ol pos long ol kona.” Fofala samting ya hemia: (1) fasin blong man, (2) ples we hem i laef long hem (3) kea blong ol dokta mo ol meresin, mo (4) bodi blong man. Yu save mekem se haos blong yu i strong moa sipos yu yusum ol gudfala wud long ol pos blong kona. Olsem nao, yu save mekem helt blong yu i kamgud moa, sipos yu traehad blong mekem ol fofala samting ya we oli gat paoa long helt blong yu, oli kamgud moa. Be kwestin i stap se, ?Olsem wanem yu save mekem olsem taem yu no gat plante mane?
Fasin Blong Yu Mo Helt Blong Yu
Long ol fo samting ya, wan we yu naf blong jenisim, hemia fasin blong yu. Sipos yu traem mekem fasin blong yu i kam moa gud, samting ya i save givhan long helt blong yu. I tru, fasin pua i mekem se yu no save jenisim plante samting long saed blong kakae mo laef blong yu. Be sipos yu jusumgud ol rod we oli stap, yu save mekem helt blong yu i kamgud moa. Tingbaot eksampel ya.
Kolosap evri taem, wan mama i mas jusum sipos hem i wantem givim titi long bebi, no givim botel. Wan grup blong Yunaeted Nesen we i mekem fanresing blong ol pikinini, i talem se sipos mama i givim titi long pikinini, “hem i jusum beswan rod long saed blong helt mo long saed blong mane.” Ol man we oli gat bigfala save long saed ya, oli talem se melek blong mama i “nambawan kakae blong givim gud helt,” from we hem i givim long pikinini “ol protin, gris, laktos, vaetamin, minerol mo kemikol,a stret olsem pikinini i nidim blong grugud long evri fasin.” Melek blong mama i karem ol protin, no ol gudfala samting blong faetem ol sik, we oli stap long blad blong mama, oli go stret long pikinini. Samting ya i save givhan long bodi blong pikinini blong faetem ol sik, stat taem hem i jes bon nomo.
Long ol hot kantri we ples i no klin gud, i tru moa se fasin blong givim titi long pikinini i nambawan. Melek blong titi i moa gud long melek long botel, from we mama i no save ademap plante wora long hem blong sevem mane. Mo tu, mama i no save mestem taem hem i mekemrere. Mo i no olsem we melek ya i kamaot long wan botel we i no klingud. Be, Synergy, wan nyuspepa blong Sosaeti blong Intenasnal Helt long Kanada i talem se: “Long wan ples we i pua, ating wan pikinini we i dring botel i save ded 15 taem from sitsitwora mo fo taem from numonya, bitim wan pikinini we i titi long mama.”
Mo tu, fasin blong givim titi long pikinini i save sevem mane. Long ol pua kantri, tin melek i sas. Olsem long Brasil, blong givim botel long wan pikinini, samting ya i save yusum 20 % blong mane we wan pua famle i kasem long wan manis. Mane we oli sevem sipos oli givim titi long bebi i save pem kakae we i moa gud blong ful famle, wetem mama blong pikinini ya tu.
From we fasin blong givim titi long pikinini i save mekem ol gudfala samting olsem oli kamaot, maet yumi ting se plante mama oli wantem givim titi long pikinini. Be, ol man we oli wok long saed blong helt long Filipin, oli talem se fasin blong givim titi long pikinini long ples ya, “kolosap i finis.” Mo wan ripot long Brasil i soem se wan bigfala samting we i mekem se plante pikinini oli ded from jem long waetleva, hemia from se “mama i no givim titi long olgeta.” Be pikinini blong yu i no nid blong kasem trabol ya. Yu yu save jusum.
Plante taem, ol narafala memba blong famle we oli folem ol fasin we oli spolem helt blong olgeta, oli save spolem ol hadwok blong mama blong traem lukaot long helt blong pikinini. Tingbaot eksampel blong wan mama long Nepal. Hem wetem hasban blong hem mo smol gel blong hem we i gat tri yia, oli stap long wan rum we i no draegud. Magasin ya Panoscope i talem se rum ya we i smol we i smol, i fulap long smok blong faea mo smok blong sigaret. Pikinini ya i kasem wan sik blong waetleva. Mama i pulum win strong, nao i talem se: “Mi no save stopem hasban blong mi we i stap smok tabak. Naoia mi stap pem sigaret blong hasban blong mi mo meresin blong pikinini blong mi.”
Sore tumas, trabol we woman ya i kasem, i stap kam antap from we plante moa man long ol pua kantri oli stat blong smok sigaret, ale oli westem plante mane we oli nidim tumas blong pem ol narafala samting. Yes, taem wan man Yurop no Yunaeted Stet i stop long fasin blong smok, tu man long Sentrol Amerika mo Afrika oli stat. Wan buk long lanwis Daj, Roken Welbeschouwd, i talem se ol gyaman pablisiti i gat bigfala fol. Ol saen olsem “Smok Vasiti: blong mekem tingting blong yu i klia” mo “Gol Lif: ol sigaret we oli impoten tumas long ol man we oli impoten tumas,” oli mekem ol puaman oli bilif se fasin blong smok i joen wetem fasin blong kam moa gud mo wetem wan gudfala laef. Be narafala samting i rili tru. Fasin blong smok i kakae mane blong yu mo i spolem helt blong yu.
Traem tingbaot. Evri taem wan man i tekem wan sigaret, hem i mekem laef blong hem i sot moa long ten menet. Mo hem i mekem se i gat moa jans blong kasem ol sik olsem hat atak, sik long ol string blong bren, mo kansa blong waetleva, trot, maot, mo plante narafala sik tu. Magasin ya UN Chronicle i talem se: “Fasin blong yusum tabak, wan fasin we man i save sakem, i bigfala samting we i mekem man i ded bifo we hem i kam olfala mo i givim sik long ol man.” Makem we hem i talem se, “we man i save sakem.” Yu yu naf blong sakem laswan sigaret blong yu.
I tru, i gat plante moa jus we yu save mekem long saed blong fasin blong yu, we oli gat paoa long helt blong yu. Bokis we i stap long pej 11 i talem sam buk we yu save ridim. Oli stap long laebri blong Haos Kingdom blong ol Wetnes blong Jeova. Yes, i nidim fasin traehad, blong yu kasem ol save long saed ya. Be, wan bigman blong WHO i talem se: “Ol man oli no save gat gud helt sipos oli no gat save, mo sipos oli no kasem advaes mo tijing long saed blong helt blong olgeta.” Taswe, yu mas mekem samting ya we i save givhan long helt blong yu, mo yu no pem: Tijim yu wan long saed blong helt.
Helt Mo Fasin Insaed Long Haos
Buk ya, The Poor Die Young, i talem se samting we i gat moa paoa long helt blong yu bitim ol narafala samting, hemia haos blong yu mo ples we yu stap long hem. Ples we yu stap long hem i save spolem helt blong yu from wora. Ol jem long blad, ol sik blong skin, sitsitwora, kolera, taefoid, mo ol narafala sik, oli kamaot from i no gat naf wora, mo from we wora i no klin.
Sipos yu nidim blong openem wan paep nomo blong wasem han blong yu, ating i had long yu blong kasem save long hamas haoa ol man we oli no gat wora long haos, oli spenem evri dei blong go karem wora. Plante taem, bitim 500 man oli kasem wora long wan paep nomo. Ol man oli mas wet. Be ol puaman oli wok plante haoa long wan dei. Mo sipos oli wet, samting ya i “katem taem we oli save yusum blong winim mane,” olsem buk ya Environmental Problems in Third World Cities, i talem. Taswe, blong sevem taem, wan famle we i gat sikis memba blong hem, plante taem oli no karem 30 baket wora evri dei, olsem oli nidim. Mo tu, oli no gat naf wora blong wasem kakae, plet, klos, mo blong wasemgud bodi blong olgeta. Samting ya i mekem se oli no klin, ale oli kasem laos, mo plante flae oli kam, ol samting ya we oli save spolem helt blong famle.
Tingbaot samting ya. Sipos yu dipen long wan baskel blong kasem ples blong wok blong yu we i stap farawe, ?yu ting se i westem taem blong putum oel long jen blong hem evri wik, mo fiksimap brek, mo jenisim smol aean long wil sipos i brok? No gat. Yu luksave se sipos yu winim sam haoa naoia from yu no fiksimap baskel, be yu save lusum wan ful dei blong wok biaen, taem baskel ya i brokdaon olgeta. Sem mak nao, maet yu winim sam haoa mo smol mane evri wik sipos yu no karem plante wora we i naf long helt blong yu. Be biaen, yu save lusum plante dei mo mane, taem helt blong yu i kam nogud olgeta from we yu no lukaotgud long hem.
Wok blong karem wora i save kam wan projek blong ful famle. Folem kastom long ples blong yu, maet mama mo ol pikinini nomo oli karem wora. Be wan gudfala papa, bambae i no les blong yusum paoa blong hem tu, blong karem sam wora.
Be afta we yu karem wora i kam long haos, i gat wan narafala problem i save kamaot—olsem wanem blong mekem i stap klin. Ol man we oli savegud long saed blong helt, oli givim advaes ya: Yu no mas putum wora blong dring mo wora blong wasem ol narafala samting, long sem ples. Oltaem yu mas kavremap baket wetem wan lid we i blokemgud. Letem wora i stap smoltaem, blong ol smosmol doti oli save godaon long botom. Yu no mas tajem wora wetem ol fingga blong yu taem yu tekemaot long baket. Mo tu, yusum wan kap we i klin mo i gat longfala handel, blong tekemaot. Oltaem, klinim ol baket we yu putum wora long olgeta wetem javel. Mo biaen, wasem olgeta long klin wora. ?Olsem wanem long wora blong ren? Hemia i rili mekem i isi long yu (!sipos i gat ren!). Mo hem i klin tu, sipos i no gat doti i ron i go long tang wetem wora blong ren, mo sipos i no gat ol bebet mo rat mo ol narafala anamol we oli save go insaed long tang.
WHO i talem se, taem yu no save sipos wora i klin no no gat, yu save ademap wan meresin we i gat klorin long hem, olsem sodium hypokloraet no kalsium hypokloraet. Hem i wokgud, mo i no sas. Olsem nao, long Peru, praes we ol wanwan famle oli pem blong mekem samting ya, i no kasem 200 vatu long wan yia.
Helt Mo Ol Rod Blong Winim Sik
Plante taem, ol puaman oli gat tu jus nomo long saed blong ol dokta, hospital mo meresin: (1) ol samting ya oli stap be oli sas tumas (2) oli no sas be i no gat wan i stap. Dona Maria i wan woman we i stap long São Paulo, long wan eria we 650,000 puaman oli stap long hem, long ol haos we oli brobrok mo oli doti. Woman ya i eksplenem faswan jus ya: “Long mifala, ol dokta, hospital mo meresin, oli olsem ol samting we oli stap flasem windo blong wan sas stoa. Mifala i save lukluk nomo, be mifala i no save kasem.” (Magasin Vandaar) Yes, Dona Maria i stap long wan bigfala taon we ol hospital oli gat save blong katem hat blong man, jenisim hat, tekem foto blong ol haf blong bodi, mo yusum ol nyufala teknik mo meresin. Be hem i no save kasem ol samting ya from oli sas tumas.
Sipos ol dokta, hospital mo meresin we oli sas tumas oli olsem ol samting long wan sas stoa, ale ol dokta, hospital mo meresin we oli no sas tumas oli olsem ol samting we oli no sas long wan stoa, we plante handred man wantaem oli hareap blong traem kasem. Wan nyus ripot we i kamaot i no longtaem long wan kantri long Saot Amerika, i talem se: ‘Ol sikman oli stap stanap long wan laen blong tu dei blong luk wan dokta. I no gat wan bed we i emti long hospital. Ol hospital we gavman i sapotem oli sot long mane, meresin mo kakae. Ol rod blong winim sik, oli sik.’
Blong traem mekem ol rod blong winim sik oli moa gud long ol bigfala hif blong man, sloslou WHO i stap jenisim wok blong hem. Hem i no moa wok blong winim ol sik, be blong leftemap gud helt tru long fasin blong tijim ol man blong blokem mo winim ol sik. Ol program blong leftemap ol stampa rod blong lukaot long helt, olsem gudfala kakae, klin wora, mo tolet, oli mekem se “helt blong ol man i kamgud moa long ful wol,” olsem UN Chronicle i talem. ?Ol program olsem oli givhan long yu? Maet wan long olgeta i bin mekem olsem. ?Weswan? EPI (Expanded Program on Immunization).
Wan ripot long saed blong program ya EPI, i talem se: “Naoia, dresa we i givim stik meresin i tekem ples blong man blong karem ol leta, we i kam oltaem long ol haos mo plantesin.” Long ol ten yia we i pas, oli yusum stik meresin long ol ples, stat long Amason go kasem ol hil blong Himilaya. WHO i talem se long 1990, 80 pesen blong ol smol pikinini long wol oli karem stik meresin finis, blong blokem sikis bigfala sik we oli givim ded.b Evri yia, EPI i sevem laef blong bitim tri milyan pikinini. Mo tu, EPI i mekem se 450,000 narafala pikinini oli no handikap, be oli save wokbaot, ron, mo pleplei. Taswe, blong blokem ol sik, plante papa mama oli mekem prapa disisen blong olgeta blong givim stik meresin long ol pikinini blong olgeta.
Samtaem yu no save blokem wan sik, be maet yu save winim. Magasin ya World Health i talem se: “I luk olsem se bitim stret haf blong ol rod blong lukaot long helt, oli ol fasin we ol man wanwan no famle blong olgeta oli save mekem blong givhan long helt blong olgeta.” Wan rod we ol man wanwan oli save folem, hemia wan isi meresin we i no sas, we oli kolem ‘oral rehydration solution’ (ORS): Meksemap sol, suga, mo klin wora.
Plante man we oli wok long saed blong helt oli talem se fasin ya blong putumbak wora long bodi, olsem ORS, i beswan meresin taem bodi i lusum tumas wora tru long sik ya sitsitwora. Sipos olgeta man long wol oli yusum meresin ya blong winim sitsitwora, we wan mo haf bilyan man oli kasem evri yia long ol pua kantri, ale wan smosmol paket blong ORS sol we praes blong hem i ten vatu nomo, i save sevem laef blong plante long ol 3.2 milyan pikinini, we oli ded evri yia from ol sik olsem sitsitwora.
Isi meresin ya i save winim. Be wan nyus leta blong WHO, Essential Drugs Monitor, i talem se long sam kantri, oli stap “yusum moa ol drag blong winim sitsitwora bitim ORS.” Olsem long sam pua kantri, namba blong ol man we oli yusum drag blong winim sitsitwora, i tri taem antap long namba blong ol man we oli yusum ORS. Nyus leta ya i talem se: “Fasin ya blong yusum drag taem oli no nidim, i sas we i sas.” Maet ol famle we oli no gat mane, oli mas salem kakae blong kasem mane blong pem ol drag ya. Leta ya i givim woning tu se, ol drag blong winim sitsitwora oli no rili wokgud, mo sam blong olgeta oli denja. “Ol dokta oli no mas givim ol drag ya, . . . mo ol famle oli no mas pem olgeta.”
WHO i talem advaes ya blong winim sitsitwora, bitim we ol man oli karem drag. (1) Givim plante defren kaen wora long pikinini olsem wora we yu kukum raes long hem, mo ti, blong mekem se bodi i no lusum tumas wora. (2) Sipos pikinini i stap lusum tumas wora yet, traem askem advaes long klinik, mo givim ORS long pikinini. (3) Taem pikinini i gat sitsitwora mo biaen, gohed blong givim kakae long hem olsem oltaem. (4) Sipos pikinini i sik tumas from i lusum tumas wora, mas hangem botel long hem mo mekem wora i go stret long ol string.c
Sipos yu no save kasem ORS we oli mekemrere finis, folemgud isi rod ya blong wokem: Putum wan smol spun sol wetem eit smol spun suga i go long wan lita (faef kap we i gat 200 mililita long wan) klin wora, ale tantanem. Mekem pikinini i dring wan ful kap blong meresin ya evri taem we sitsit blong hem i kamaot olsem wora nomo. Givim haf kap nomo long ol smol pikinini. Ridim bokis long pej 10 blong kasem moa save long saed ya.
?Be, olsem wanem long namba fo poen, hemia bodi blong yumi wanwan? ?Olsem wanem yumi save jenisim? Nekis haf bambae i tokbaot kwestin ya.
[Ol Futnot]
a Ol gudfala samting long ol defren kakae blong yumi we bodi blong yumi i nidim blong grugud.
b Sikis bigfala sik ya, hemia difteria, misel, poliomaelaetis, tetanos, TB, mo huping kof. WHO i ting se i gud sipos ol program blong givim stik meresin, oli givim stik from hepataetas B tu, we naoia i tekem laef blong moa man bitim AIDS.
c Skwisim skin long bel blong pikinini. Sipos skin i tekem bitim tu seken blong kam stret bakegen, ating pikinini i sik tumas from we bodi blong hem i lusum tumas wora.
[Bokis blong pija long pej 8, 9]
STAMPA PLAN BLONG LUKAOT LONG HELT—?OLSEM WANEM I WOK?
Blong faenem ansa long kwestin ya, Wekap! i toktok wetem Dokta Michael O’Carroll, wan man we i wok long WHO long Saot Amerika. Hemia nao sam long ol toktok blong hem.
‘YUMI gruap wetem ol dokta mo hospital we oli stanap long tingting ya se meresin i save givim gud helt long yumi. Sipos yu sik, yu go luk dokta. Yu fogetem se yu bin dring tu botel wiski. Yu fogetem se yu neva mekem eni eksasaes. Ale, yu go luk dokta, nao yu talem se: “Dokta, yu mekem mi mi kamgud bakegen.” Nao dokta i putum wan meresin long maot blong yu, stikim yu, katem yu, no putum wan nyufala haf long bodi blong yu. Yu save se mi stap tok raf lelebet long ples ya blong makem poen ya. Be i tru se tingting olsem long saed blong helt i stap. Yumi rong, from we yumi bin mekem ol problem blong ol man oli joen wetem meresin. Fasin we man i kilim i ded hem wan, i no gat naf gudfala kakae, mo i dipen long drag, evriwan oli kam ol problem blong dokta. Be i no olsem. Oli no problem long saed blong helt tu. Oli problem long saed blong laef blong man, we oli mekem trabol i kamaot long saed blong helt, mo oli mekem se hem i mas go luk dokta.
‘Long ol laswan 20 yia we oli pas, ol man oli talem se, “E, stop. Yumi rong long ol samting we yumi stap mekem. Yumi mas tingting bakegen long mining blong helt.” Sam rul biaen long stampa plan blong lukaot long helt i stat kamaot, olsem:
‘I moa gud long ol man mo i moa gud long saed blong mane sipos yumi blokem sik bitim we yumi traem winim. Wan eksampel we i agensem rul ya, taem yu bildim wan hospital blong katem hat blong ol man, be yu no mekem wan samting blong blokem stampa blong sik ya. Samting ya i no min se yu no mas givim meresin taem ol sik oli kamaot. Yu mas. Sipos yu gat wan hol long rod we i mekem plante akseden i kamaot evri dei, bambae yu givim meresin long hemia we i foldaon long hol ya mo i brekem leg blong hem. Be samting we i moa gud long ol man mo i moa gud long saed blong mane se: Berem hol ya.
‘Wan narafala rul i blong yusum ol rod blong winim sik long waes fasin. Samting we i agensem rul ya, i blong sanem wan man i go long klinik taem hem i save winim problem blong hem long haos. Mo tu, i agensem rul ya blong sanem wan man i go long wan bigfala hospital blong winim wan smol sik we klinik i save lukaot long hem. Mo bakegen, i agensem rul ya blong sanem wan dokta, we hem i tren ten yia long yunivesiti, i go blong givim stik meresin, we wan we i tren sikis manis i save mekem. Taem i nidim wan dokta blong mekem wan wok we hem i tren from, hem i mas stap rere blong mekem. Hemia nao samting we stampa plan blong lukaot long helt i stap talem long yumi se: Tijim ol man, blokem ol sik, mo yusum ol rod blong winim sik long waes fasin.’
[Bokis Blong Pija Long Pej 10]
WAN NARAFALA ORS BLONG KOLERA
NAOIA, blong traem winim kolera, WHO i ting se i gud blong yusum paoda raes blong wokem ORS (oral rehydration solution) bitim we oli yusum gluklos (wan kaen paoda we i olsem suga). Ol ripot oli soem se taem ol man we oli gat kolera oli kasem ORS we oli wokem wetem paoda raes, namba blong ol taem we oli sitsit i godaon 33 pesen long ol narafala we oli kasem ORS we oli wokem wetem glukos. Mo tu, ol wanwan taem we oli sitsitwora, oli sot moa. Wan lita blong ORS we oli wokem wetem paoda raes, oli mekem wetem 50 kasem 80 gram paoda raes we i dan finis, i no 20 gram suga.—Fasin We i Impoten Blong Jekemap Ol Drag
[Bokis blong pija long pej 11]
RIDIM MOA LONG . . .
Ol fasin: “Gud Helt—?Yu Save Mekem Wanem Long Saed Ya?” (Wekap!, Desemba 8, 1989) “Tabak Mo Helt Blong Yu—?Tufala i Rili Joen?” (Wekap!, Julae 8, 1989) “!Halpem Ol Pikinini Blong Laef Longtaem!” (Wekap!, Septemba 22, 1988) “Samting We Alkol i Mekem Long Bodi Blong Yu”—Wekap!, Maj 8, 1980.
Haos mo ples we yu stap long hem: “Winim Traem Ya Blong Stap Klin” (Wekap!, Septemba 22, 1988) “!Stap Klin, Ale Stap Helti!”—Wekap!, Septemba 22, 1977.
Ol rod blong lukaot long helt: “Ol Narafala Rod Blong Sevem Laef” (Wekap!, Septemba 22, 1988) “!Wan Kaen Solwora We i Save Sevem Laef!”—Wekap!, Septemba 22, 1985.
[Tok Blong Pija Long Pej 7]
Karem wora oltaem i wan wok, mo man i mas wet
[Credit Line]
Mark Peters/Sipa Press
[Tok Blong Pija Long Pej 9]
Inaf klin wora—impoten long gud helt
[Credit Line]
Mark Peters/Sipa Press