Wajtaoa LAEBRI LONG INTENET
Wajtaoa
LAEBRI LONG INTENET
Bislama
  • BAEBOL
  • OL BUK
  • OL MITING
  • g96 7/8 pp. 12-15
  • Yu Save Kamgud Moa Long Fasin Blong Rimemba Ol Samting

I no gat video yet long haf ya.

Sori, i gat problem taem i stap lodem video ya.

  • Yu Save Kamgud Moa Long Fasin Blong Rimemba Ol Samting
  • Wekap!—1996
  • Ol Sabtaetol
  • Sem Samting
  • Rimemba Nem Blong Ol Man
  • Olsem Wanem Blong Rimemba Wan Lis Blong Ol Samting
  • Rimemba Ol Samting We Yu Ridim
  • Kam Gud Moa Long Fasin Blong Rimemba
    Tiokratik Skul i Save Givhan Long Yu Long Wok Blong God
  • Olsem Wanem Blong Rid Mo No Fogetem
    Tiokratik Skul
  • ?Yu Soemaot Se Yu Glad Long Ol Presen We God i Givim?
    Wajtaoa i Talemaot Kingdom Blong Jehova (Stadi)—2020
Wekap!—1996
g96 7/8 pp. 12-15

Yu Save Kamgud Moa Long Fasin Blong Rimemba Ol Samting

“Mi faenem i hadwok blong rimemba sam samting.” ?Yu yu talem samting ya finis? Sipos yes, yu no mas harem nogud tumas. I gat sam smosmol samting we oli save givhan long yu, mo sipos yu traehad lelebet bambae yu sapraes blong luk se yu save winim samting ya. Yu no mas ting nating long bren blong yu. Ol samting we bren blong yu i save mekem, oli nambawan tumas.

?OLSEM wanem bren i naf blong mekem ol nambawan samting we hem i stap mekem? Long ol yia we oli jes pas, ol man oli stadi moa long bren i bitim bifo. Be, nating se save blong man long saed ya i stap kam antap moa, oli no save fulwan yet, olsem wanem bren i stap mekem ol nambawan wok ya.

Man i no kliagud yet olsem wanem yumi lanem mo rimemba ol samting, be ol man blong stadi oli stap traehad blong faenemaot ol samting ya we i haed. Insaed long bren i gat 10 bilyan kasem 100 bilyan sela we oli mekem man i naf blong lanem mo rimemba ol samting. Be, i gat samwe ten taosen taem antap long namba ya blong ol string we oli joenem ol sel ya. Wan tingting i soemaot se ol string ya we oli joenem ol sel, we nem blong olgeta se sinaps, oli kam strong moa taem man i yusum bren blong hem oltaem. Long rod ya nao, hem i stap lanem samting.

Taem yumi kam olfala moa, bren blong yumi i no moa naf blong rimemba plante samting. Taswe, maet yumi tingting mo mekem samting long fasin we i slou moa. Ol sel blong bren oli neva kamgud bakegen, mo sloslou, ol bigman oli stap lusum sam long ol sel ya oltaem. Be, sipos yumi yusum bren blong yumi oltaem, samting ya i save mekem se tingting blong yumi i gohed blong wokgud blong longtaem.

Tingting i save gat paoa long bren blong yumi. Sipos man i gat hop oltaem, mo i gat wan tingting we i glad oltaem, samting ya i save mekem bren i wokgud, nomata wanem yia we hem i gat. Maet samtaem i gud we tingting blong yumi i wok plante, be sipos hem i bitim mak olsem we yumi wari tumas, samting ya i save mekem se bren i no wokgud. Sam eksasaes long saed blong bodi i gud blong givhan long yumi blong winim tingting we i foldaon no we i hevi.

Nating se ol advaes ya oli gud, maet sam samtaem yumi stap fogetem sam samting we oli impoten, nomata wanem yia blong yumi. ?Yumi save kamgud moa long saed ya? Wan samting we plante man oli faenem se i hadwok, hemia blong rimemba nem blong ol man we oli mitim.

Rimemba Nem Blong Ol Man

Sam smosmol samting oli save halpem yu blong rimemba nem blong ol narafala. Maet sipos yumi soem trufala intres long man, samting ya i save halpem yumi. Nem blong wan man i impoten long hem. Plante taem yumi no save rimemba wan nem from we fastaem yumi harem, yumi no kasem gud. Taswe, taem yu mitim wan man, meksua se yu harem klia nem blong hem. Sipos i nidim, askem man ya blong i talem nem blong hem bakegen no blong i raetem nem blong hem. Taem yu storeyan wetem hem, yusum nem blong hem plante taem. Taem yu talem tata long hem, talem nem blong hem bakegen. Bambae yu sapraes blong luk olsem wanem ol smosmol poen ya oli save halpem yu.

Wan narafala samting we i save givhan long yu blong rimemba ol nem, hemia blong joenem nem blong man ya long tingting blong yu wetem wan narafala samting we i sem mak long nem ya. Sipos yu save mekem wan aksin i kamaot insaed long pija ya, maet samting ya i givhan moa long yu tu.

Eksampel, wan man i faenem i hadwok blong rimemba nem blong wan narafala man, Glenn. Ale, taem hem i luk man ya, hem i tingbaot mining blong engglis wod ya “glen,” hemia “wan smol vali.” Nao hem i mekem pija long tingting blong hem, blong man ya we i stap long wan vali, i stap lukluk ol naesfala samting raonabaot long hem. Oltaem samting ya i mekem se hem i rimemba nem blong man ya, Glenn.

Maet plante nem oli no gat mining long yu, taswe bambae yu nidim blong tingbaot wan tok we i kolosap sem mak long nem blong man ya. I nating nomo sipos tok we yu joenem i no sem mak long nem blong man ya. Be bambae i moa isi long yu blong rimemba nem blong hem kwiktaem, folem pija no tok we yu bin joenem long nem ya. Taem yu mekemap prapa tok no pija blong yu, bambae i isi moa blong rimemba nem blong man ya.

Yu mas mekem samting ya plante taem blong bambae yu faenem se hem i isi, be rod ya i rili wokgud. Harry Lorayne i eksplenem rod ya long buk blong hem How to Develop a Super-Power Memory, mo hem i yusum rod ya long plante defren ples we i gat plante man. Hem i se: “!Plante taem mi mas mitim kolosap wan handred no tu handred man long feftin menet nomo, be mi no mas fogetem wan nem blong olgeta!”

Olsem Wanem Blong Rimemba Wan Lis Blong Ol Samting

?Olsem wanem yu save rimemba wan lis blong ol defren samting we yu wantem pem, maet long stoa? Wan rod we i isi, hemia fasin blong joenem olting tugeta. Olsemia: Yu wokem wan pija long tingting blong yu blong ol wanwan samting long lis blong yu. Nao yu joenem faswan pija wetem namba tu, mo namba tu pija wetem namba tri, i gohed olsem.

Wan eksampel: Sipos yu mas pem faef samting long stoa: melek, bred, wan laet, anyan, mo aeskrim. Oraet, fastaem yu joenem melek wetem bred. Tingbaot we yu stap kafsaedem wan bred we melek i ron i kamaot long hem. Ating yu ting se samting ya i krangke, be bambae hem i givhan long yu blong rimemba ol samting long lis blong yu. Mo tu, traem mekem se pija i gat aksin long hem, maet yu nao yu stap kafsaedem melek ya.

Afta we yu joenem melek wetem bred, tingbaot nekiswan samting, hemia laet. Maet yu joenem bred wetem laet ya long wan pija we yu stap traem blong pusum wan bred i go insaed long ples blong laet. Ale, joenem laet ya wetem anyan, maet yu tingbaot olsem se yu stap karemaot skin blong wan laet mo long semtaem wora i ron long ae blong yu. Yes, maet i moagud sipos yu wan nomo yu joenem mo mekem pija long tingting blong yu. ?Yu save mekem pija long hed blong yu blong joenem tufala laswan samting, hemia anyan wetem aeskrim? !Maet yu save tingbaot se yu stap kakae wan aeskrim we oli wokem long anyan!

Traem luk sipos yu save rimemba lis ya. Ale, traem tingting blong yu wetem wan lis we yu wan yu mekem. Yu save mekem wan lis we i longwan olsem we yu wantem. Rimemba se, blong joenem ol samting long fasin we i isi blong tingbaot, yu save mekem pija long tingting blong yu we i fani no we i krangke nomo. Traem putum aksin i go insaed long pija ya, mo mekem se wan samting i tekem ples blong narafala samting.

Maet samfala oli ting se i moagud blong lanem lis baehat, from i tekem tumas taem blong mekem pija blong evri samting long tingting blong yumi. I tru se i tekem moa taem blong eksplenem bitim blong yusum. Be taem yu mekem oltaem, bambae yu naf blong joenem ol samting kwiktaem nomo, mo bambae yu kam moagud long fasin blong rimemba mo lanem samting i bitim we yu yusum wan spesel rod blong mekem olsem. Long wan stadi, oli askem 15 man blong rimemba wan lis blong 15 samting we oli no yusum wan spesel rod blong rimemba. Namba blong ol samting we olgeta ya oli naf blong rimemba i kasem 8.5 nomo. Be, taem oli yusum ol pija long tingting blong olgeta, sem grup blong ol man ya oli naf blong tingbaot 14.3 samting long lis ya. Yes, i tru tu se, sipos yu rimemba blong karem wan lis we yu raetemdaon, blong olgeta samting we yu nidim taem yu go long stoa, bambae yu save rimemba ol 15 samting​—!100 pesen!

Rimemba Ol Samting We Yu Ridim

Long taem ya blong yumi we i gat plante save, wan narafala samting we yumi nidim help long hem, hemia blong stadi long fasin we yumi rimemba ol samting. Stadi i impoten long skul, long bisnes, blong yumi wanwan i kamgud moa, mo taem yumi mekemrere wan tok blong givim long fored blong plante man. Antap moa, wan Kristin i mas makemaot taem blong mekem prapa Baebol stadi blong hem.​—Jon 17:3.

Be, maet yu talem se: ‘Mi faenem i hadwok blong rimemba ol samting we mi bin stadi long hem.’ ?Yu save mekem wanem? Yu mas yusumgud taem we yu spenem blong stadi, maet samting ya i save halpem yu blong rimemba ol samting we yu ridim. Hemia sam samting we yu save mekem.

Taem yu stadi, i impoten we yu putum olting blong yu long oda. Putum ol buk, ol pen, mo pepa, long wan ples we i isi blong kasem olgeta. Traem stadi long wan ples we i naes, i no gat tumas noes, mo we i gat laet. Kilim radyo mo televisin.

Putum wan stret taem blong stadi mo folem program ya oltaem. Samfala man oli faenem se taem oli stadi smoltaem nomo evri dei, i moagud bitim we oli stadi blong longtaem long wan dei nomo blong wik. I gud blong seraotem taem ya long ol smol haf. Bitim we yu gohed blong stadi gogo tu haoa i pas, maet i moagud blong stadi blong 25 no 40 menet, nao spel blong sam menet, ale, yu stadi bakegen blong smoltaem olsemia mo yu spel smol bakegen. Sam man blong stadi long saed ya, oli soemaot se samting ya i halpem man blong rimemba moa ol samting we hem i bin ridim.

Makemaot wanem samting we yu wantem ridim long taem blong stadi blong yu. Samting ya bambae i halpem yu blong putum tingting blong yu i strong long samting we yu stap stadi long hem. Bifo we yu stat stadi long wan buk, tekem smoltaem blong lukluk tru long hem. Lukluk stampa tok blong hem. Ridim nem blong ol wanwan japta insaed long buk ya, we i olsem wan sot rod blong eksplenem ol samting insaed long buk. Nao, ridim fastok blong hem. Long haf ya, man we i raetem buk i talemaot from wanem hem i raetem buk ya mo wanem tingting blong hem long saed ya.

Bifo we yu stat ridim wan japta, lukluk tru long hem. Luk ol smol stampa tok, ol pija, ol jat, mo ol smol tok blong ademap ol poen, mo ridim faswan mo laswan paragraf. Ridim faswan laen long ol wanwan paragraf. Plante taem ol faswan laen ya oli tokbaot bigfala tingting we i stap insaed long ol paragraf ya. Traem kasem stampa tingting biaen long fulwan japta. Askem kwestin ya long yu wan se: ‘?Man we i raetem buk ya i wantem soemaot wanem samting? ?Bambae mi kasem wanem sipos mi stadi long buk ya? ?Wanem ol stampa samting we hem i eksplenem?’

I impoten tu se yu putum tingting blong yu i stap strong long samting we yu stadi long hem. Yu mas intres fulwan long olgeta samting we yu ridim. Blong mekem olsem, i impoten we yu mekem samting we yu stadi long hem i laef. Yu save mekem intres blong yu i gru, taem yu tingbaot olsem wanem ol poen oli save givhan long yu wan. Mekem pija long tingting blong yu. Traem mekem olsem se yu save smelem, testem, mo tajem ol samting we yu ridim no stadi long hem.

Taem yu kasem bigfala mining blong samting we yu stadi long hem, yu rere nao blong raetemdaon sam poen. Sipos yu raetem sam gudfala tok, samting ya bambae i halpem yu blong kasem save mo rimemba samting we yu bin stadi long hem. Taem yu raetem sam poen, i no nid blong mekem oli longwan tumas, be yu save raetem ol stampa tok mo ol haf nomo we oli halpem yu blong rimemba ol stampa poen blong stadi ya.

Sipos yu kasem save long wanem we yu ridim, samting ya i no minim se bambae yu naf blong rimemba olgeta haf blong stadi ya biaen. Samting we i tru se, 24 haoa nomo afta we yu lanem wan samting, yu save fogetem 80 pesen blong hem, nating se maet hemia blong smoltaem nomo. Samting ya i save mekem tingting blong yu i foldaon, be yu save rimemba bighaf blong ol 80 pesen ya sipos yu luklukbak long ol haf we yu bin stadi long olgeta. Afta ol wanwan taem we yu stadi, tekem smoltaem blong tingtingbak. Sipos yu gat taem, tingtingbak long ol poen ya long nekis dei tu, ale, long nekis wik, mo wan manis biaen bakegen. Sipos yu mekem ol poen ya oli wok long laef blong yu, bambae yu save kasem plante blesing long taem ya we yu spenem blong stadi mo blong rimemba olting we yu bin ridim.

Taswe, yu no mas ting nating long bren blong yu. I gat rod blong mekem se yu kamgud moa long fasin blong rimemba ol samting. Wan sayentis i tokbaot bren blong yumi olsem “samting we i hadwok moa blong kasem save long hem, i bitim ol narafala samting long heven mo wol.” Hem i givim ona long Man ya we i Wokem Olgeta Samting, Jeova, from bigfala waes mo paoa blong hem.​—Ol Sam 139:14.

[Futnot]

a Ol smosmol samting insaed long bodi blong man we ol man blong sayens oli save luk wetem glas nomo.

[Tok Blong Pija Long Pej 15]

Blong rimemba ol lis, yusum fasin blong joenem olting tugeta: Mekem wan pija long tingting blong yu blong ol wanwan samting long lis ya. Ale, joenem pija blong faswan samting wetem seken samting, mo gohed olsemia

Wan lis blong ol samting blong pem:

1. Melek Joenem 1 mo 2

2. Bred Joenem 2 mo 3

3. Laet Joenem 3 mo 4

4. Anyan Joenem 4 mo 5

5. Aeskrim

    Ol buk long Bislama (1987-2026)
    Logaot
    Login
    • Bislama
    • Serem
    • Setemap Olsem Yu Wantem
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Ol Rul
    • Privacy Policy
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Login
    Serem