?Olsem Wanem Blong Jusum Wan Sekenhan Trak Blong Pem?
!OLGETA man oli glad tumas sipos oli save pem wan trak we praes blong hem i stret haf nomo blong praes blong wan nyufala trak! Maet yu askem se: ‘?I gat rod blong mekem olsem?’ Yes, i gat rod sipos wan man i bin pem wan trak longtaem lelebet bifo, nao hem i wantem salem bakegen. Samting ya oli kolem wan sekenhan trak. Be, problem i stap se, plante oli fraet blong pem wan sekenhan trak, from we oli ting se hem i nogud finis. I tru se, ol trak, olsem ol narafala mesin, oli save kam nogud. Taswe, taem wan man i yusum trak ya blong plante yia finis, no taem oli ron plante long hem, praes blong trak ya i no moa hae olsem fastaem.
Bambae mi talemaot mi fastaem. Mi mi wan man blong fiksimap trak mo mi mekem wok ya blong bitim 15 yia nao. Taswe, bambae mi talem long yufala sam samting we mi bin lanem. Ol haf we oli kam biaen oli soemaot sam kwestin we yu mas askem long yu wan, bifo we yu pem wan sekenhan trak.
?Mi Save Spenem Hamas Mane?
Fastaem, kaontem hamas mane yu gat blong spenem long wan trak. Plante taem, ol nyuspepa we oli tokbaot ol sekenhan trak, oli save talem wanem kaen trak mo hamas yia blong trak we i stret long mane we yu yu gat. Long sam kantri, ol bang, ol ples blong givim mane blong pem trak, mo sam laebri, oli prentem wan lis evri manis long saed blong praes blong ol sekenhan trak. Antap long praes blong trak, yu mas sua blong kaontem praes blong takis, rejistrasen mo insurens blong trak ya. Yu mas plan tu, blong putum smol mane i stap we bambae yu save yusum sipos yu nidim blong fiksimap sam samting long trak ya afta we yu pem.
?Mi Mi Nidim Wanem Kaen Trak?
Taem yu stap mekem disisen long trak we yu nidim, tingbaot ol samting we oli impoten long yu. Tingbaot se famle blong yu i bigwan olsem wanem, mo bambae yu yusum trak ya blong mekem wanem samting, olsem, maet yu draev i go long wok, karem ol pikinini blong yu oli go long skul, mo go long Kristin wok blong prij. ?Bambae yu yusum trak ya long ol smosmol trep nomo no blong go long ol ples farawe? Yu no lukluk nomo long wankaen trak mo yia. Be, traem faenem wan gudfala trak we man blong hem i bin lukaotgud long hem. Jusum wan trak we i no hadwok tumas blong lukaot long enjin blong hem. I tru se, olgeta trak oli nidim we samtaem yumi jenisim sam haf blong olgeta. Long ples blong yu, ?i gat wan stoa no garaj we i stap salem ol haf blong trak we oli stret long kaen trak we yu wantem pem? Ating sipos yu pem wan trak we i gat bitim ten yia finis, bambae i hadwok blong faenem ol haf blong hem. Sipos yu no gat plante mane, yu no mas pem trak we i flas tumas no wan spesel trak blong narafala kantri, from we bambae ol haf blong trak ya oli sas tumas. Nating se maet ol trak ya oli moagud, be bambae yu spenem plante mane jes blong lukaot long olgeta.
?Hem i Wan Gudfala Trak?
Wan gudfala trak i wan trak we man i bin lukaotgud long enjin blong hem. Plante taem, i nogud blong pem wan trak we man i bin ron plante tumas long hem—antap moa sipos man ya i bin ron long taon nomo, be i no mekem ol longfala trep wetem. Be blong jajem sipos wan trak i bin ron plante tumas kilomita, maet samting ya i dipen long ples we yu stap long hem. I no gat wan sekenhan trak we i stretgud olgeta. Be, ?bambae yu gat naf mane blong pem ol samting we i nidim blong fiksimap trak blong yu? Plante taem sipos yu fiksimap trak ya, samting ya bambae i no mekem se yu kasem moa mane sipos yu salem trak ya bakegen. Eksampel, sipos yu pem wan trak blong 300,000 vatu mo biaen yu spenem 100,000 vatu blong fiksimap trak ya, be samting ya i no minim se sipos yu salem trak ya, bambae yu kasem 400,000 vatu. Kolosap oltaem, i sas moa blong pem wan trak we yu mas spenem mane long hem blong fiksimap, i bitim we yu pem wan gudfala trak.
Hemia sam poen we yu save tingbaot blong jusum wan gudfala trak:
• Jekemgud olgeta haf blong trak bifo we yu pem. Blong luklukgud long wan trak, i nogud blong luk trak ya long naet no long wan taem we i ren. Wokbaot kwik raon long trak. ?Wanem tingting blong yu long lukluk blong hem? ?Insaed mo afsaed blong trak ya oli soemaot se man i bin lukaotgud long hem? ?Hem i bin fiksimap ol samting long trak blong hem? ?Man blong trak ya i save givim ripot long saed blong ol samting we hem i bin fiksimap? Sipos no, ating hem i no bin keagud long trak ya. Maet i moagud blong no moa tingbaot blong pem trak ya.
• Draevem trak fastaem blong traem hem. Taem yu draevem trak ya, mekem hem i spid long wan spid we i antap lelebet. Mo tu, traem stopem mo statem trak bakegen plante taem long ol defren ples, olsem long ol hil mo long ol flat ples.
Enjin:
?I gat problem taem yu statem enjin?
?Plante smok i stap kamaot long trak ya?
?Enjin i rongud?
?Taem yu no stap draevem trak, enjin blong hem i stap rongud?
?Enjin ya i stap mekem noes we i narakaen?
?Enjin blong trak ya i gat naf paoa blong spidgud?
Sipos yu ansa se no long wan long ol kwestin antap, samting ya i minim se maet yu nidim blong fiksimap sam smosmol samting long enjin ya no maet i gat wan bigfala trabol. Ol samting ya oli save soem tu se enjin ya i olfala finis. Yu mas lukaotgud sipos man blong trak ya i talem long yu se trak ya i jes nidim smol jekap nomo. Olkaen smol jekap olsemia oli wan samting we man blong trak i mas mekem bifo finis taem hem i stap lukaot long trak blong hem.
Bokis blong jenisim gia:
Sipos gia blong trak ya i otomatik, ?yu harem se taem yu pusum gia i go blong trak i ron, gia ya i stap muf i kamdaon bakegen, no hem i no mekem trak i muf?
?I hadwok blong jenisim gia?
Taem yu jenisim gia, ?i gat wan narakaen noes i kamaot?
Sipos yu ansa yes long eniwan long ol kwestin ya, ating i nidim blong fiksimap bokis blong ol gia.
Brek mo ol spring:
?Taem yu stap ron long trak no taem yu pusum brek, yu harem se trak i stap pul i go long wan saed?
?Trak i stap seksek taem yu spid no taem yu yusum brek?
?I gat sam narakaen noes taem yu putum brek, tanem trak, no taem yu ron long rod we i gat hol?
Sipos yu ansa se yes long eniwan long ol kwestin ya, ating i nidim blong fiksimap brek no ol spring blong trak ya.
• Traem faenem ol narafala samting we yu nidim blong fiksimap. Werem klos we i stret blong yu save lukluk trak ya insaed, afsaed, mo aninit long hem tu, taem yu go blong jekemap hem.
• Jekem bodi blong trak blong luk sipos i gat rosta. No pem trak we i gat rosta. Bighaf blong ol nyufala trak tede, oli wokem fulwan bodi blong hem long wan pis. Oli yusum ol haf blong bodi blong mekem trak i strong long plante ples blong hem. Taem ol haf ya oli kam rosta, i sas tumas blong fiksimap olgeta fulwan. Maet rosta long afsaed i no impoten tumas, be plante taem samting ya i soem se sam narafala haf insaed tu oli stat blong rosta. Traem jekem aninit long trak ya blong luk sipos i rosta. Yu mas jekemgud wan trak we man blong hem i jes pentem fulwan bakegen. Maet trak ya i olsem wan gref nomo we man i pentem i waet afsaed be i nogud finis insaed.
• Luk sipos trak ya i bin kasem kil long wan akseden bifo. Jekem insaed long ples we enjin i stap mo biaen long trak, blong luk sipos i bin kasem kil long wan akseden. ?Ol doa blong trak mo doa long enjin mo long baksaed blong trak, oli fasgud taem oli sat, no no gat? ?I gat pen i stap long sam ples we i no mas stap, olsem long ples we doa i sat long hem, we i soemaot se oli bin pentem antap long hem? I gat wora i lik insaed long bak blong trak no long floa blong trak? Wora ya we i stap lik i save mekem trak i rosta.
• Jekem oel blong enjin. Jekem stik blong oel. ?Level blong oel i stap daon? Maet risen blong samting ya i from we trak i stap kakae tumas oel no i stap lik samples. ?Oel ya i doti tumas mo i blak? ?Yu harem se oel ya i gat olsem ol smosmol ston i stap long hem? Jekem ol lid blong ol valv blong luk sipos i gat sam oel we i wetwet i stap long olgeta. Sidaon insaed long trak ya, mo tanem ki, be no statem enjin blong trak. ?Smol laet we i soemaot se presa blong oel i daon, hem i laet? Sipos trak i gat wan samting we i soem presa blong oel long trak ya, hem i mas stap long siro. Nao, statem enjin, mo mekem enjin i ron slou nomo, nao makem hamas taem i tekem blong laet blong oel i ded, no blong samting we i makem presa blong oel i kasem stret namba blong hem. Sipos i tekem bitim tu seken blong laet ya i ded no blong i go long stret mak blong hem, samting ya i save minim se enjin ya i kam olfala finis. Long Yunaeted Stet, sam trak we oli no olfala tumas oli gat wan smol laet we i talem “Jekem Enjin” no “Fiksimap Enjin Kwiktaem.” Ol smosmol laet ya oli saen taem yu tanem ki be enjin i no wok yet. Be, laet ya i mas ded taem enjin i ron. Sipos laet i gohed blong laet taem enjin i stap ron, samting ya i minim se enjin i gat wan problem. Maet problem ya i stap long samting we i blokem trak blong sakem doti i go long win, no maet enjin i gat problem long fasin we i stap kasem bensin.
• Jekem oel we i stap long otomatik bokis blong jenisim gia. ?Oel i godaon bigwan no i luk olsem we i bon? Traem luk aninit long bokis blong jenisim gia, blong luk sipos i stap lik. Samting ya i save minim se i nidim bigfala wok blong fiksimap bokis blong jenisim gia. Sipos trak ya i ron we paoa i stap long tufala wil long fored, lukluk aninit blong jekem sipos kaojuk we i kavremap ol joen blong gia oli stapgud. Sipos ol kaojuk ya oli brok, gris i save kamaot, nao samting ya i save spolem ol joen kwiktaem, mo i sas tu blong fiksimap olgeta.
• Jekem ol fo wil blong trak. Sipos oli rili olfala, tingbaot se bambae yu mas jenisim olgeta. Sipos yu luk se wan haf blong wil nomo i stap kam nogud, ating i nidim blong skelemgud ol wil, no maet i nidim blong jenisim sam haf long stia blong trak.
• Jekem ol haf blong stia blong trak. ?I luk olsem we oel we i joen wetem stia blong trak hem i bon no i sot? Statem trak mo tantanem stia blong trak i go long wan saed nao long narasaed. Yu mas faenem se i no hadwok tumas blong tanem stia ya i go long tufala saed ya. Taem yu tanem stia, ?yu harem olsem se i fas samtaem long wan samting? Stia i no mas mekem noes taem yu tanem. Sipos i gat eni problem wetem stia, samting ya i sas blong fiksimap.
• Sam narafala samting blong jekem.
Jekem olgeta paep we oli karem oel mo wora i go long ol haf blong enjin.
Stop long saed blong wan hil blong jekem sipos hanbrek blong trak i wokgud.
Jekem brek blong leg we i stap insaed, blong luk sipos draeva i bin yusum brek ya tumas.
Jekem eksos paep mo ol narafala haf we i joen wetem hem. ?Hem i mekem noes? ?Hem i slak mo i hang daon?
Jekem ol spring mo ol sok absoba. ?Trak ya i sidaon we kolosap i tajem graon from we ol spring blong hem oli no strong? ?Taem yu pusum trak ya i godaon long wanwan blong ol fofala kona blong hem, hem i kambak antap bitim tri taem?
Sipos i gat wan samting insaed long trak ya we i mekem win i kolkol, ?hem i wokgud long ol defren spid blong hem?
?Ol laet, samting blong waepem glas, wesil, ol strap blong jea, mo ol windo, oli wokgud?
Jekem biaen blong trak aninit, blong luk sipos i gat mak we i soemaot se trak ya i bin pulum wan hevi samting. Sipos yes, yu mas lukaot, from we taem trak i pulum wan samting we i hevi, hem i save gat trabol long bokis blong jenisim gia.
Sipos yu no sua long ol samting we haf ya i tokbaot blong jekem, maet i waes blong askem wan mekanik blong jekem trak ya, bifo we yu pem. Askem hem blong lukluk trak ya, mo blong mekem wan lis blong ol samting ya:
1. Ol samting we yu nidim blong fiksimap kwiktaem long trak ya, mo praes blong ol nyufala haf we i nidim, mo wok blong fiksimap.
2. Ol samting we yu nidim blong fiksimap wan yia biaen, mo praes blong ol haf mo wok blong fiksimap.
Bambae i no tekem wan haoa blong wan gudfala mekanik i jekemap trak blong yu. I tru se yu mas pem hem blong mekem olsem, be i moagud blong pem smol naoia i bitim we yu pem blong fiksimap trak blong yu biaen, we yu no save praes blong hem. Askem man we i salem trak ya wanem samting we hem i bin fiksimap i no longtaem long trak ya. Askem hem blong soem long yu ol pepa we oli pruvum se i bin lukaotgud long enjin blong trak ya. ?Hem i jenisim oel mo filta blong oel plante taem? ?Hem i putum oel long otomatik gia bokis mo i lukaotgud long hem? ?Wetaem hem i mekem laswan jekap long fulwan trak ya? Rimemba, wan gudfala trak i wan we man blong hem i bin lukaotgud long hem mo i no nidim blong fiksimap tumas samting long hem.
Fastaem, sidaon mo tingtinggud long hamas mane bambae yu nidim—wetem olgeta samting long saed blong trak ya. Nao yu save mekem disisen sipos trak ya i gud blong pem, mo sipos mane blong yu i naf, i no blong pem trak ya nomo be blong pem ol samting we bambae yu nidim biaen.—Wan mekanik i raetem haf ya.
[Tok Blong Pija Long Pej 16, 17]
?Olsem wanem yu save sua se trak we bambae yu pem i wan gudfala trak? Hemia sam pija we oli soemaot sam samting we yu mas tingbaot
Askem wan mekanik blong jekemap trak ya bifo we yu pem
?Man blong trak ya i bin jenisim oel mo filta blong oel plante taem?
Jekem trak blong luk sipos i bin gat wan akseden samtaem. ?Ol doa blong trak ya oli fasgud taem oli sat?
Sipos wan haf nomo blong wil blong trak oli kam nogud, maet oli no skelgud no maet i gat problem wetem stia