Longfala Trep Blong Mi Blong Aot Long Laef Mo Ded Long Kambodia
OLSEM WATHANA MEAS I TALEM
LONG yia 1974, mifala i stap faet agensem politik pati ya Kamer Rus long Kambodia. Mi wan kapten long ami blong Kambodia. Long wan faet, mifala i holemtaet wan soldia blong Kamer Rus. Soldia ya i talemaot long mi wanem plan we Pol Pot i gat long saed blong fyuja. Ol tok blong hem oli jenisim laef blong mi. Oli pulum mi blong statem wan longfala trep, long saed blong bodi mo tingting tu.a
Be, fastaem, bambae mi tokbaot stat blong laef blong mi we i lidim mi mi kam kasem ples ya. Mi mi bon long 1945, long Penom Pen, we long lanwis blong Kamer, mifala i talem se Kampujia (Kambodia). Mama i gat wan impoten wok wetem ol polis we oli wok haed. Prins Norodom Sihanouk, we i rula blong kantri, i stap yusum hem blong mekem wok blong spae. Mama hem wan nomo i stap lukaot long mi, mo from we hem i bisi tumas long wok blong hem, hem i mas putum mi mi stap long wan tabu haos blong ol Budis, blong olgeta oli tijim mi.
Laef Blong Mi Olsem Wan Budis
Mi gat eit yia nomo taem mi go stap wetem bigman blong ol pris long skul Budis. Go kasem 1969, mi spenem haftaem blong mi long tabu haos ya mo haftaem long haos blong mi. Long taem ya, bigman ya we mi wok blong hem, hemia Chuon Nat, i hae moa long olgeta narafala bigman blong Budis long Kambodia. Mi wok smoltaem olsem sekretari blong hem. Mi givhan long hem blong tanem tabu buk ya blong ol man Budis, “Trifala Basket” (Tipitaka, no Sanskrit Tripitaka), we i stap long wan olfala lanwis blong ol man India, i kam long lanwis blong Kambodia.
Long 1964, oli putumap mi olsem wan pris mo mi mekem wok ya gogo kasem 1969. Long taem ya, i gat plante kwestin we oli mekem tingting blong mi i trabol, olsem se, ?From wanem ol man oli safa tumas long wol ya? mo ?Long wanem rod ol man oli stat safa olsem? Mi luk ol man we oli traehad long plante rod, blong mekem god blong olgeta i glad. Be oli no save olsem wanem ol god ya bambae oli save stretem problem blong olgeta. Olgeta buk blong ol Budis oli no givim gudfala ansa long ol kwestin blong mi. Ol narafala pris tu oli no naf blong givhan long mi. Tingting blong mi i fasfas tumas, nao mi mekem disisen blong aot long tabu haos ya, mo mi finis long wok blong pris.
Nao, long 1971, mi joenem ami blong Kambodia. Oli sanem mi mi go long Vietnam raonabaot long yia 1971. From edukesen we mi bin kasem, oli putumap mi olsem kapten blong wan grup blong soldia. Oli putum mi long wan grup blong ami we oli kasem spesel trening blong faet agensem ol Komunis Kamer Rus mo Vietkong.
Faet Mo Jenis i Kamaot Long Kambodia
Ol faet oli mekem mi mi kam strong long fasin blong mi mo mi lanem plante samting. Kolosap evri dei mi luk ol man oli ded, mekem se mi mi no moa gat sore. Mi joen long 157 defren faet. Wan taem, blong wan manis ol soldia blong Kamer Rus oli blokem ol ples raonabaot long mifala long dak bus. Moa long 700 man oli ded. I gat 15 soldia long grup blong mifala we oli laef i stap—mi mi wan blong olgeta ya, be mi kasem kil. Nating se i olsem, mi no ded.
Long wan narafala taem bakegen, long 1974, mifala i holemtaet wan soldia blong Kamer Rus. Mi askem plante kwestin long hem, nao hem i talem long mi se Pol Pot i plan blong kilim i ded olgeta man we oli bin gat haeples long gavman, wetem sam long olgeta ya we oli stap long ami tu. Hem i talem se i moagud mi lego evri samting mo mi ronwe. Hem i se: “Yu mas jenisim nem blong yu. Yu no mas letem wan man i save se yu yu hu. Mekem olsem se yu no save wan samting mo yu no gat edukesen. Yu no mas tokbaot laef blong yu long eniman.” Afta we mi letem soldia ya i fri blong gobak long ples blong hem, woning we hem i givim i fasgud long tingting blong mi.
Ol bigman blong ami oli talem se mifala ol soldia i stap faet from kantri blong mifala. Be, mifala i stap kilim i ded ol man Kambodia. Ol Kamer Rus, Komunis pati ya we i stap traem kasem paoa blong rul, oli manples blong mifala nomo. Tru tumas, bighaf blong ol naen milyan man we oli laef long Kambodia oli blong laen ya Kamer, nating se bighaf blong olgeta oli no joenem pati ya Kamer Rus. Long tingting blong mi, samting ya i no stret nating. Mifala i stap kilim i ded ol man we oli stap wok long garen blong olgeta, we oli no gat rong, oli no holem wan masket mo oli no intres long faet tu.
Evritaem we wan faet i finis mo mifala i mas gobak long ples blong mifala, hemia taem blong harem nogud. Ol waef mo pikinini oli stap wet, oli wantem tumas blong luk sipos hasban no papa blong olgeta i kambak. Plante taem, mi nao mi mas talemaot long olgeta se wan famle blong olgeta i ded. Long ol taem olsemia, olgeta save we mi bin kasem long skul Budis, oli no leftemap tingting blong mi nating.
Naoia mi stap tingtingbak olsem wanem we laef long Kambodia i jenis bigwan long taem ya. Bifo long 1970, ol ples oli kwaet mo ol man oli harem se oli sefgud lelebet. Sam man nomo oli gat masket long haos blong olgeta, loa i no letem man i holem wan masket sipos hem i no pem laesens blong hem fastaem. Fasin blong stil i smol nomo. Be, afta we Pol Pot mo kampani blong hem oli rebel agensem gavman, nao faet i kamaot bitwin ol man long kantri ya ol samting oli jenis. Masket i stap long evri ples. Ol yangfala tu, we oli gat 12 mo 13 yia nomo, oli kasem trening blong joen long ami, oli lanem blong sutum mo kilim man i ded. Ol man blong pati blong Pol Pot oli pulum samfala pikinini blong kilim i ded prapa papa mama blong olgeta. Ol soldia oli stap talem long ol pikinini se, “Sipos yu laekem kantri blong yu, yu no mas laekem ol enemi blong yu nating. Sipos papa mama blong yu i wok blong gavman, oli ol enemi blong yumi mo yu mas kilim olgeta i ded—sipos no, yu yu mas ded.”
Pol Pot Mo Wok Blong Kilim Ol Man i Ded
Long 1975, Pol Pot i winim faet mo Kambodia i kam wan Komunis kantri. Pol Pot i stat kilim i ded olgeta studen, tija, bigman blong gavman, mo eni narafala man we oli gat gudfala edukesen. !Sipos yu werem glas blong rid, bambae oli kilim yu yu ded from we long tingting blong olgeta, hemia i min se yu yu kasem gudfala edukesen! Rul blong Pol Pot i fosem bighaf blong ol man blong muvaot long ol bigfala taon, mo go wok long ol plantesin. Evriman i mas putum sem kaen klos. Mifala i mas wok 15 haoa evri dei, wetem smol kakae nomo. I no gat meresin, mifala i no save pem klos, mo mifala i save slip 2 no 3 haoa nomo evri dei. Mi mekem disisen blong aot long kantri blong mi, bifo we i let tumas.
Mi tingbaot advaes we soldia ya blong Kamer Rus i bin talem long mi. Mi sakemaot olgeta foto mo impoten pepa blong mi, wetem eni narafala samting we i save talemaot se mi mi hu. Mi digim wan hol mo berem sam impoten pepa blong mi long hem. Ale, mi wokbaot i go long wes, blong kasem Taelan. Kantri i fulap long denja. Mi mas pasraon long sam ples we ol soldia oli blokem rod. Mi mas waesgud tu, from we ol man oli no gat raet blong wokbaot olbaot long rod long naet. Ol soldia blong Kamer Rus nomo oli save kasem raet blong wokbaot.
Mi kam kasem wan ples we mi stap smoltaem wetem wan fren. Nao ol Kamer Rus oli muvumaot olgeta man blong ples ya i go long wan nyufala eria. Oli stat kilim i ded olgeta tija mo dokta. Mi ronwe wetem tri fren blong mi. Mifala i haed long dak bus mo kakae enikaen frut we mifala i save faenem long ol tri. Biaen, mifala i kam kasem wan smol velej long eria we nem blong nem Batambang. I gat wan narafala fren blong mi i stap long ples ya. !Mi sapraes tumas, from we long sem ples ya mi faenem soldia ya we i bin givim woning long mi blong ronwe! From we mi bin letem hem i gofri, hem i haedem mi long wan hol blong graon, blong tri manis. Hem i sanem wan pikinini blong sakem kakae i kamdaon long mi evri dei, be pikinini ya i no gat raet blong lukluk i kam insaed long hol ya.
Samtaem biaen, mi faenem rod blong ronwe bakegen, nao mi faenem mama blong mi, anti blong mi, mo smol sista blong mi, we olgeta tu oli stap ronwe i go long Taelan. Hemia wan taem blong sore. Mama blong mi i sik, mo biaen hem i ded long wan refuji kampb from rabis sik ya mo from we i no gat kakae. Be, wan gudfala samting we i givim hop, i kamaot long laef blong mi long taem ya. Mi mitim Sopheap Um, wan woman we i kam waef blong mi. Mitufala i ronwe, wetem anti mo sista blong mi, mifala i go kasem kantri blong Taelan mo stap long wan refuji kamp blong Yunaeted Nesen. Famle blong mi i safa bigwan long taem ya we kantri blong Kambodia i stap long faet. I gat 18 man long famle blong mi we oli ded, wetem smol brata blong mi mo woman blong hem tu.
Wan Nyufala Laef Long Yunaeted Stet
Long refuji kamp, ol man we oli wok blong Yunaeted Nesen oli jekemap weples mifala i kamaot long hem, mo oli traem faenem wan man long Amerika we i save mekem rod blong mifala i kam insaed long kantri ya. !Oli lukaot gogo oli faenem! Ale, long 1980, mifala i kasem taon blong Sen Pol, long Minesota. Mi save se mi mas lanem Engglis kwiktaem sipos mi wantem kasem wok long nyufala kantri ya. Man we i mekem rod blong mifala, i sanem mi long wan skul blong sam manis nomo, nating se mi mas stadi longtaem moa. Nao, hem i faenem wan wok blong mi olsem wan klina long wan hotel. Be from we Engglis blong mi i nogud, plante taem mi mestem nao ol man oli laf mo oli jikim mi. !Sipos masta blong mi i askem mi blong karem lada i kam, mi no kasem save nao mi karem tin doti i kam!
Wan Visit We i Mekem Mi Mi Fraet
Long 1984, mi stap wok long naet, mo mi slip long dei. Mifala i laef long wan eria we i gat plante faet bitwin ol man Esia mo ol blakman. Fasin blong brekem loa mo fasin blong tekem drag, oli stap gohed olbaot. Long wan moning, waef blong mi i wekemap mi long ten klok blong talem se wan blakman i stap stanap long doa blong mifala. Waef blong mi i fraet from we hem i ting se man ya i kam blong stil. Mi lukluk tru long smol hol we i stap long doa, mo mi luk blakman ya i stanap wetem hanbag blong hem. Hem i werem gudfala klos mo i gat wan waet man i stap wetem hem. I luk olsem se tufala ya i no kam blong mekem trabol.
Mi askem hem se hem i kam salem wanem. Hem i soem sam Wajtaoa mo Wekap! long mi. Mi mi no kasem save long wan samting. Mi traem blong talem se mi no wantem ol buk ya, from we sam manis bifo, wan man blong Protestan skul i gyaman long mi blong mi pemaot faef buk long hem blong 16,500 vatu. Be, blakman ya i soem ol pija we oli stap long ol buk we hem i holem. !Ol pija ya oli naes tumas mo oli pulum tingting blong mi! Mo tu, man ya i gat wan bigfala smael mo i frengud. Taswe mi givim 100 vatu long hem mo mi tekem ol buk ya.
Raonabaot tu wik biaen, hem i kambak mo i askem mi sipos mi gat wan Baebol long lanwis blong Kambodia. Long taem ya, mi holem wan Baebol we mi karem long wan Nasarin jyos, nating se mi no kasem save long hem. Be mi sapraes tumas se, blakman ya mo waetman ya tugeta, oli kam long haos blong mi. Ale, hem i askem long mi se, “?Yu yu wantem lanem Engglis?” Yes, mi mi wantem tumas, be mi eksplenem se mi no gat mane blong pem kos blong lanem. Hem i talem se hem i save yusum wan buk we i tokbaot Baebol blong tijim mi, mo bambae mi no nid blong pem wan samting. Nating se mi mi no save se hem i blong wanem skul, mi tingting se, ‘Olsemia bambae mi no nid blong pem wan samting, mo bambae mi naf blong rid mo raet long Engglis.’
Lanem Engglis Mo Baebol
Mi tekem longtaem lelebet blong lanem Engglis. Hem i soem faswan buk blong Baebol, hemia Jenesis, ale, mi talem long lanwis blong Kambodia se, “Lo ca bat.” Hem i talem se, “Baebol,” nao mi mi se, “Compee.” Sloslou mi stap kamgud moa, mo tingting blong mi i strong blong lanem moa. Oltaem mi tekem diksonari we i stap long lanwis blong Engglis mo Kambodia, wan Wajtaoa, Nyu Wol Translesen blong Baebol, mo Baebol blong mi we i stap long lanwis blong Kambodia, oli go long wok. Taem mi spel, mi stadi mi wan mo lanem Engglis. Mi lukluk wan wod long lanwis mo mi skelem wetem Engglis wod we i laenap wetem hem. Long rod ya we i slou nomo, mo wetem ol lesen blong mi evri wik, i tekem bitim tri yia blong mi lanem Engglis. !Be, long en blong hem, mi save rid long Engglis!
Long taem ya, waef blong mi i stap go yet long haos prea blong Budis skul, mo oltaem hem i stap putum kakae i stap blong ol bubu blong mifala we oli ded finis. !Tru tumas, kakae ya i no mekem i gud long wan man, ol flae nomo oli stap haremgud long hem! Plante fasin blong mi oli nogud from laef we mi bin gat taem mi stap long ami mo long skul Budis. Taem mi wan pris long skul Budis, oltaem ol man oli karem sam presen i kam, wetem sam sigaret tu. Oli bilif se sipos wan pris i smok long ol sigaret ya, i olsem we ol bubu blong olgeta we oli ded finis, oli stap smok. Taswe, mi fas long drag ya nikotin. Mo tu, taem mi stap long ami, mi dring bitim mak mo mi stap smok long drag ya opium, blong mekem mi no fraet blong faet. Taswe, taem mi stat blong stadi Baebol, mi mas jenisim plante samting. Long taem ya, mi faenem se prea i save halpem mi bigwan. Long sam manis nomo, mi winim olgeta nogud fasin we mi lan blong folem longtaem finis. !Samting ya i mekem famle blong mi i haremgud tumas!
Long Minesota, 1989, mi tekem baptaes blong kam wan Wetnes. Raonabaot long taem ya tu, mi faenemaot se i gat wan grup blong ol Wetnes blong Kambodia long eria blong Long Bij, long Kalifonia. Afta we mi mo waef blong mi mitufala i storeyan tugeta, mifala i mekem disisen blong muf i go long ples ya Long Bij. !Samting ya we mifala i mekem, i jenisim laef blong mifala bigwan! Fastaem, sista blong mi i baptaes, biaen, anti blong mi (we naoia i gat 85 yia) i mekem sem mak, mo waef blong mi tu. Trifala pikinini blong mi oli baptaes samtaem biaen. Sista blong mi i mared wetem wan Wetnes, we naoia hem i wan elda long kongregesenc blong mifala.
Long Yunaeted Stet, mifala i bin fesem plante hadtaem. Mifala i bin kasem bigfala trabol long saed blong mane mo sam problem long saed blong helt. Be, mifala i strong blong folem ol rul blong Baebol, mo long rod ya mifala i gohed blong trastem Jeova fulwan. Jeova i blesem mifala bigwan long ol wok long saed blong speret. Long 1992, mi stat mekem wok blong man blong givhan long kongregesen, mo long 1995, mi kam wan elda long kongregesen ya blong Long Bij.
Naoia, longfala trep blong mi we i stat taem mi wan pris long skul Budis, mo taem we mi wan kapten blong ami long ol faet long Kambodia, i finis long ples ya wetem pis mo glad long nyufala kantri mo hom blong mifala. Mo mifala i faenem nyufala bilif ya long Jeova God mo Jisas Kraes. Mi harem i nogud tumas blong save se ol man oli stap gohed yet blong kilkilim olgeta i ded long Kambodia. !Hemia wan nambawan risen long mi mo famle blong mi, blong wet long nyufala wol we God i promes long hem, mo blong talemaot se long nyufala wol ya bambae i no moa gat ol faet, mo ol man bambae oli laeklaekem olgeta olsem we oli stap laekem olgeta wan!—Aesea 2:2-4; Matyu 22:37-39; Revelesen 21:1-4.
[Futnot]
a Long taem ya, Pol Pot hem i lida blong ami blong Komunis pati ya Kamer Rus. Pati ya i winim faet, mo hem i stat rul long Kambodia.
b Ples we gavman i putum ol man we oli ronwe long kantri blong olgeta from trabol.
c Wan grup blong man we oli joen wanples blong wosip.
[Map/Foto blong pija long pej 20]
(Lukluk niuspepa)
VIETNAM
LAOS
TAELAN
KAMBODIA
Batambang
Penom Pen
Taem mi mi wan pris long skul Budis
[Credit Line]
Mountain High Maps® Copyright © 1997 Digital Wisdom, Inc.
[Tok blong pija long pej 22]
Mi wetem famle blong mi, long Haos Kingdom