Program We Yunaeted Nesen i Mekem Blong Ol Yangfala—?I Karem Wanem Frut?
I GAT raonabaot 15 yia i pas finis, Yunaeted Nesen i talemaot se 1985 hem i Intenasnal Yia Blong Ol Yangfala. Antap long samting ya, long ol fo yia we oli jes pas, Yunaeted Nesen i statem wan Program blong Halpem ol Yangfala long Wol blong go kasem yia 2000 mo biaen. Oli hop se ol disisen ya bambae oli givhan blong blokem sam problem we bitim wan bilyan yangfala long wol oli fesem, mo blong givim moa jans long olgeta blong gat gudfala laef. ?Ol program ya blong halpem ol yangfala oli karem frut?
I tru se, ating hem i givhan blong winim sam problem. Wan niuspepa we nem blong hem Choices, blong Yunaeted Nesen, i givim sam eksampel: Long Taelan long 1982, bitim haf blong olgeta pikinini we oli no go long skul yet oli no stap kakae gud. Be, long ol ten yia we oli kam biaen, i no moa gat pikinini we i sot long kakae. Long kantri blong Oman, i bin gat tri skul nomo long 1970 mo 900 boe oli go long ol skul ya. Be, long 1994, klosap 500,000 pikinini long kantri ya oli go long skul, mo 49 pesen blong ol pikinini ya oli gel. I sua se tufala stori ya oli soemaot se sam gudfala frut i kamaot from program ya.
Be, buk ya United Nations Action for Youth i soem se, ol problem long saed blong skul, wok mo fasin pua oli mekem i hadwok blong Program ya i gohedgud long ol pua kantri. Hemia i jes sam long ol problem we Program ya i mas stretem fastaem.
From samting ya, plante kantri we oli pua, bambae oli no save sanem evri pikinini blong olgeta i go long skul long ol yia biaen long yia 2000. Long ol kantri ya, plante taem, ol papa mama oli no save sanem pikinini blong olgeta i go long skul from we oli no gat naf mane, no from we i no gat skul long ples blong olgeta. From samting ya bakegen, United Nations Action for Youth, i makem se “namba blong olgeta we oli no save rid mo raet bambae i kam antap moa.” Problem ya blong no save rid mo raet, i mekem se man i no save wok, mo from we i no gat wok, samting ya i mekem se i gat plante moa problem long laef blong man. Ol problem ya hemia se, man “i harem se oli nating nomo, oli ting se narafala i no rili wantem olgeta,” ol yangfala oli no gat jans blong yusum han mo save blong mekem gudfala samting, mo fasin pua tumas i kam antap. Nating se fasin pua i kasem olgeta man, be fasin ya i kasem moa ol yangfala i bitim narafala man. Sem niuspepa ya blong Yunaeted Nesen i finisim tok blong hem olsem: “Trabol we i kamaot from man i hanggri mo i sot long kakae, i wan bigfala problem we i no isi blong stretem long wol ya.”
Ol man oli stanemap sam gudfala program no i gat sam man we oli rili wokhad blong halpem mo stretem ol problem blong yumi, be oli no save tekemaot ol stamba risen we oli mekem se i gat trabol long laef blong man. I nidim wan narafala samting bakegen. Wan buk, Mensenrechten en de noodzaak van wereldbestuur (Ol Raet blong Man mo Nid blong Gat Wan Gudfala Gavman blong Ful Wol) i talem se, ol problem blong wol ya bambae oli lus ‘sipos i gat wan gavman blong ful wol we i naf blong tekem sam strong disisen.’ Taswe, i no wan sapraes sipos ol Kristin—ol yangfala mo ol olfala—oli wet long Kingdom blong God. Hemia wan gavman blong ful wol, we Jisas i tijim ol man blong hem blong prea from. (Daniel 2:44; Matiu 6:9, 10) !Gavman ya bambae i rili stretem ol problem blong yumi!
[Tok blong pija long pej 31]
Edukesen i wan raet blong olgeta man mo wan nid blong olgeta pikinini
[Credit Line]
WHO photo by J. Mohr
[Foto Credit Lines blong pija long pej 31]
FAO foto/F. Mattioli
Logo: UN photo