Wajtaoa LAEBRI LONG INTENET
Wajtaoa
LAEBRI LONG INTENET
Bislama
  • BAEBOL
  • OL BUK
  • OL MITING
  • g03 Jenuware pp. 4-8
  • ?Wanem i Rong Wetem Fasin Blong Plelaki?

I no gat video yet long haf ya.

Sori, i gat problem taem i stap lodem video ya.

  • ?Wanem i Rong Wetem Fasin Blong Plelaki?
  • Wekap!—2003
  • Ol Sabtaetol
  • Sem Samting
  • Plelaki i Kasem Ol Man Olsem Wan Sik
  • Wan Pleplei We Man i Kalabus From
  • No Foldaon Long Trap Blong Plelaki
    Wekap!—2003
  • Plei Laki
    Wekap!—2015
  • ?Fasin Blong Plei Laki i Wan Sin?
    Ansa We Baebol i Givim
  • Wan Kwestin
    Wajtaoa—2002
Luk Moa Samting
Wekap!—2003
g03 Jenuware pp. 4-8

?Wanem i Rong Wetem Fasin Blong Plelaki?

“Raonabaot 290,000 man Ostrelia oli man blong plelaki bitim mak, mo fasin ya i stamba blong bitim 3 bilian dola we oli lus evri yia. Ol man ya we oli plelaki bitim mak oli save spolem laef blong olgeta. Mo from we oli stap lusum mane, oli divos, oli kilim olgeta wan i ded mo oli no wokgud long wok, ol man ya oli save spolem laef blong samwe 1.5 milian narafala man raon long olgeta.”—J. Howard, praem minista blong Ostrelia, 1999.

JOHN, we yumi tokbaot hem finis, hem i wan man we, bifo, i plelaki bitim mak.a Hem i aot long kantri blong hem blong go stap long Ostrelia, mo long ples ya hem i maredem Linda, we hem tu i plelaki bitim mak. Sloslo, John i harem se fasin blong wantem plelaki i kam strong moa long hem. Hem i se: “Fastaem mi stap pem ol tikit blong lotri, biaen mi sakem mane long ol resis blong hos, mo biaen bakegen mi go plei long ol kasino. Mi stap plelaki klosap evri dei. Samtaem ful pei blong mi i go long plelaki, mo mi no gat wan mane i stap blong pem ren blong haos mo blong fidim famle blong mi. Nating se samtaem mi winim bigfala mane, mi gohed nomo blong plelaki. Samting we i mekem mi mi kalabus long gem ya hemia filing blong glad we mi stap kasem taem mi win.”

I gat plante man we oli olsem John. Long sam komuniti, klosap olgeta man oli stap aninit long paoa blong plelaki. Niuspepa ya USA Today i talem se long ol yia 1976 kasem 1997, namba blong ol mane we man i spenem blong rejistarem ol ples blong plelaki long Yunaeted Stet, i go antap long 3,200 pesen.

Wan niuspepa blong Kanada (The Globe and Mail) i talem se: “Bifo, ol man oli tingbaot plelaki olsem wan rabis samting we i save spolem gudfala fasin mo laef blong man. Tede, ol man oli tingbaot plelaki olsem wan pleplei nomo we man i save mekem blong gat gudtaem.” Niuspepa ya i tokbaot wan risen from wanem tingting blong man i jenis olsem: “Tingting blong man i jenis long saed ya from ol bigbigfala kampen blong pablisiti we bighaf blong olgeta ya, gavman nao i fandem blong pulum ol man blong go plei long ol kasino we oli blong gavman.” ?Fasin blong plelaki i mekem wanem long laef blong sam kantri?

Plelaki i Kasem Ol Man Olsem Wan Sik

Wan ripot we Harvard Medical School Division on Addictions i mekem, i soem se long 1996 i gat “7.5 milian man Amerika we oli fas long plelaki mo we plelaki i bos long laef blong olgeta.” Mo antap long olgeta ya, i gat “7.9 milian yangfala blong Amerika we oli fas long plelaki mo we plelaki i bos long laef blong olgeta.” Ol namba ya oli putum insaed long ripot we oli givim i go long National Gambling Impact Study Commission (NGISC), we biaen oli tokbaot long bigfala miting ya we oli kolem U.S. Congress. Long ripot ya oli talem se namba blong ol man Amerika we oli fas long plelaki, ating i bigwan moa i bitim namba ya we oli raetem i stap.

Kantri blong Yunaeted Stet i spenem plante bilian dola evri yia long ol man we oli fas long plelaki from we olgeta ya oli lusum wok, oli gat problem blong helt, oli mas kasem pei blong gavman taem oli no gat wok, mo oli folem ol spesel tritmen long ol hospital we i givhan long olgeta blong lego fasin blong plelaki bitim mak. Be bigfala namba ya blong mane we oli spenem i no rili soemaot frut we i kamaot long laef blong man we i fas long plelaki—yumi no save kaontem ol trabol we fasin ya i karem i kam long ol famle, ol fren, mo ol narafala man long ples blong wok, from we man we i plelaki bitim mak hem i stap stil, i mekem kruked fasin, i kilim hem wan i ded, no i mekem raf fasin insaed long famle, mo trabol long pikinini. Wan stadi we ol man oli mekem long Ostrelia i soemaot se wan man nomo we i fas long plelaki be hem i save spolem kasem ten man raonabaot long hem from fasin ya. Wan ripot we i kamaot long National Research Council long Yunaeted Stet i talem se klosap “50 pesen blong olgeta mared man mo woman mo 10 pesen blong ol pikinini oli kasem kil from ol man we plelaki nao i bos long laef blong olgeta.”

Wan Pleplei We Man i Kalabus From

Man we i fas long plelaki i save pasem fasin ya long pikinini blong hem, olsem we wan papa i save pasem sik blong hem i go long pikinini blong hem. Ripot blong NGISC i talem se: “Klosap oltaem, ol pikinini blong man we i kalabus long plelaki, oli kam ol man we oli smok, dring grog, mo tekem drag. Mo ol pikinini ya oli save kam man we oli fas long plelaki no plelaki i save bos long laef blong olgeta, isi nomo.” Ripot ya i givim woning tu long saed blong “ol yangfala we oli stat finis blong plelaki, se oli save fas no kalabus long fasin ya isi moa, i winim ol bigman.”

Dokta Howard J. Shaffer, we i bos long ol stadi we oli mekem long problem ya long Harvard Medical School, i talem se: “I gat plante samting we oli soemaot klia se namba blong ol yangfala we oli no gat yia yet blong plei be oli stat finis blong plelaki, i stap kam antap hareap nomo, semtaem wetem namba blong ol man we oli gat raet blong plelaki, mo maet i spid moa.” Dokta ya i tokbaot olsem wanem ol man we oli fas long fasin blong plelaki oli save yusum ol niufala rod we Intenet i givim blong plelaki moa i bitim bifo. Hem i se: “Mi ting se niufala teknoloji bambae i jenisim fasin blong plelaki we ol man oli stap folem, i sem mak olsem we drag ya koken i pulum man moa taem oli no moa tekem long stik no long paoda, be oli stat blong smokem olsem sigaret.”

Plante taem ol man oli givim tingting se bisnes blong plelaki i wan rod blong givim gudtaem long man, we long semtaem i no givim kil long olgeta. Be long saed blong ol yangfala, plelaki i save kam olsem wan drag we i holemtaet olgeta mo i save pulum olgeta blong mekem sam samting brekem loa. Wan stadi we oli mekem long Inglan long ol yangfala we oli stap plelaki, i soemaot se “46 pesen blong olgeta oli stap stilim mane long famle blong olgeta” from we oli no save lego fasin blong plelaki.

Be nomata long ol nogud ripot ya, wan bigfala kampani blong plelaki i traem soemaot se wok blong olgeta blong leftemap plelaki i gud nomo, i se: “Bighaf blong ol man Amerika we oli stap plelaki oli neva kasem eni trabol long laef blong olgeta.” I tru, maet yu yu harem se fasin blong plelaki i no mekem yu yu trabol long mane mo i no spolem helt blong yu. ?Be fasin ya i givhan long yu long saed blong spirit? ?I gat sam gudfala risen from wanem yumi mas stap longwe long fasin ya? Haf we i kam biaen bambae i ansa long ol kwestin ya.

[Futnot]

a Lukluk bokis ya “?Mi Mi Wan We Plelaki i Holemtaet Mi?” long pej 4 mo 5.

[Bokis/Foto blong pija long pej 4, 5]

?Mi Mi Wan We Plelaki i Holemtaet Mi?

Wan grup we i givhan long man (hemia American Psychiatric Association), i givim lis ya we i stap long pej 5, olsem wan rod blong luksave sipos yu yu wan we plelaki i bos long laef blong yu (we samtaem oli talem se man i kalabus long plelaki). Plante man we oli stadi long saed ya oli agri se sipos man i gat moa long wan long ol fasin we i stap long lis ya, hemia i min se plelaki i holemtaet hem, mo sipos man i luk se hem i gat wan long ol fasin ya, maet hem i stap long denja se bambae plelaki i holemtaet hem.

Tingting i bisi Tingting blong yu i bisi wetem plelaki nomo—yu wantem harem gud olsem las taem ya we yu bin winim bigfala mane, yu mekem plan blong nekis taem we bambae yu sakem mane, no yu tingbaot sam rod blong faenem mane we yu nidim blong plelaki.

Yu nidim moa Yu harem se yu mas plei wetem moa mane blong kasem moa oltaem, long rod ya nomo yu harem se yu glad.

Yu harem nogud blong stop Taem yu traem blong stop blong no moa plelaki oltaem olsem bifo, tingting blong yu i no save stap kwaet mo yu harem yu kros plante.

Yu traem ronwe Yu plelaki blong ronwe long ol problem no blong lusum ol filing we yu gat se yu nogud, yu mekem wan rong, yu wari, no tingting i foldaon.

Kasembak samting we yu lusum Taem yu lusum mane long plelaki, yu mas kambak long narafala taem bakegen blong plei gogo yu win. Fasin ya i olsem we yu wantem kasembak samting we yu lusum.

Giaman Yu giaman long famle, dokta, no narafala man blong haedem problem blong yu blong plelaki.

Yu no moa bos Yu traem bakegen mo bakegen blong stop, blong bos long yu wan, no blong no moa plei oltaem, be yu no naf.

Sam wok we oli agensem loa Yu stap mekem sam samting we oli brekem loa, olsem trikim narafala, stil, no giaman blong kasem mane we yu wantem blong bambae yu save gohed blong plei.

Trabol wetem ol narafala From fasin blong yu blong plelaki, yu mekem trabol long wan gudfala fren no maet yu lusum hem finis, yu mestem edukesen no yu lusum wok blong yu.

Askem help Yu bin lusum bigfala mane long plelaki, nao yu stap dipen long narafala blong i givim mane we yu nidim blong pem ol kaon blong yu.

[Credit Line]

Source: National Opinion Research Center at the University of Chicago, Gemini Research, and The Lewin Group.

[Bokis/Foto blong pija long pej 7]

Ol Pablisiti Blong Pulum Man Blong Plelaki

“Ol pablisiti blong pulum man blong plelaki . . . i olsem wan edukesen we yumi givim long man, we i tijim olgeta se plelaki i gud nomo mo se hem i wan pleplei we i save givhan long man.” Hemia toktok blong sam man blong stadi long Duke University, long Yunaeted Stet, taem oli mekem ripot i go long National Gambling Impact Study Commission. ?Ol pablisiti we oli pulum man blong plei blong winim mane, i mekem wanem long komuniti? Ripot we ol man ya oli mekem i talem se: “Ating yumi no bitim mak sipos yumi talem se pablisiti we man i mekem blong plelaki—we i pulum man blong ting se sipos oli jusum wan namba nomo, we i stret wan, oli save win—hem i olsem rosta nomo we i haed aninit long waetwas. Yes, nogud ‘tijing’ ya we ol kampani blong plelaki oli stap givim long ol man, i save spolem ekonomi blong wan kantri from we sloslo bambae hem i stap kakae mane we i mas go long gavman. Pablisiti blong plelaki i mekem man i les blong wokhad blong winim mane, mo blong sevem mane long bang no blong putum mane blong olgeta i go long edukesen mo ol kos blong lanem wok. Nao frut blong fasin ya, hemia se sloslo bambae i no moa gat plante man we oli gat save blong wok mo blong stanemap ol bisnes insaed long kantri. Tru ya, i nogud blong tijim ol pikinini blong yumi se sipos oli plelaki bambae oli kasem evri samting long laef. Hemia bambae i no save givhan long olgeta.”

[Bokis/Foto blong pija long pej 8]

Plelaki Long Haos

Naoia ol kampani blong plelaki oli stap wokem ol Web saet long Intenet we i mekem se man we i gat kompiuta i save plelaki long haos blong hem nomo. Rod ya i jip moa, i winim we ol man oli bildim wan kasino. Long medel blong ol yia 1990, i gat samwe long 25 Web saet blong plelaki long Intenet. Long 2001 i gat bitim 1,200 Web saet blong plelaki, mo mane we oli kasem from ol man we oli kam long Web saet ya i dabol evri yia. Long 1997, ol Web saet blong plelaki oli karem 300 milian dola long ol kampani blong plelaki. Long 1998, ol Web saet ya oli karem 650 milian dola. Mo long yia 2000, plelaki long Intenet i karem 2.2 bilian dola long ol kampani blong plelaki. Wan nius ripot we oli kolem Reuters i talem se, i luk olsem se long yia 2003 namba ya “i save go kasem 6.4 bilian dola.”

[Tok blong pija long pej 6]

Ol man we oli plelaki long fasin we i bitim mak oli save spolem famle blong olgeta, from we oli no moa gat mane blong pem kakae

[Tok blong pija long pej 7]

Namba blong ol yangfala we oli stap plei blong winim mane i stap kam antap hareap nomo

[Tok blong pija long pej 8]

Pikinini blong ol man we oli kalabus long plelaki, i save folem fasin blong papa mama blong olgeta, isi nomo

    Ol buk long Bislama (1987-2026)
    Logaot
    Login
    • Bislama
    • Serem
    • Setemap Olsem Yu Wantem
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Ol Rul
    • Privacy Policy
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Login
    Serem