“Sik We i Bigwan Moa Long Ol Narafala Sik Long Histri Blong Man”
MAN BLONG WEKAP! LONG SAOT AFRIKA I RAETEM STORI YA
“I no gat wan faet long wol ya we i stap spolem ol man olsem bigfala sik ya AIDS.”—U.S. SEKRETARI BLONG STET COLIN POWELL.
LONG Jun 1981, faswan ripot long AIDS (acquired immunodeficiency syndrome) i kamaot. Hed blong Joint United Nations Programme on HIV/AIDS (UNAIDS), nem blong hem Peter Piot, i talem se: “Taem AIDS i jes stat, yumi no save nating se sik ya bambae i kam bigwan olsem wanem.” Long 20 yia, AIDS i kam bigwan moa i bitim ol narafala sik bifo, mo i luk olsem se bambae i kam antap moa yet.
Ol man we oli stadi long sik ya oli talem se ating 36 milian man mo woman oli gat bebet blong HIV (human immunodeficiency virus). Antap long hemia, 22 milian man oli ded finis from AIDS.a Long yia 2000, tri milian man long wol oli ded from AIDS, hemia i antap long namba we oli ded long eni yia bifo. Samting ya i kamaot, nating se i gat ol strong meresin blong sik ya, antap moa long ol rij kantri.
AIDS i Kam Bigwan Long Afrika
Long ol kantri blong Afrika long saot blong draeples ya Sahara, ating 25.3 milian man mo woman oli gat sik ya AIDS. Ol kantri ya oli olsem ol stamba ples blong sik ya. Long yia 2000, 2.4 milian man oli ded from AIDS long ol kantri ya nomo. Hemia bighaf (80 pesen) blong olgeta man long wol we oli ded from AIDS. Long ol kantri ya blong Afrika, AIDS i bigfala risen blong ded.b
Long Saot Afrika, maet 4.7 milian man mo woman oli gat sik ya, hemia i bitim olgeta narafala kantri blong wol. Mo long Saot Afrika bakegen, i gat 5,000 bebi we oli bon evri manis wetem bebet blong HIV. Long Julae 2000, Nelson Mandela we i Presiden blong Saot Afrika bifo, i toktok long namba 13 Intenasnal Konfrens blong AIDS long taon ya Durban. Hem i se: “Mifala i sek taem mifala i faenemaot se stret haf blong ol yangfala long Saot Afrika, hemia wan long evri tu yangfala, bambae oli ded from AIDS. Samting we i mekem yumi fraet moa, se bigfala sik ya, wetem soa mo fasin safa blong hem . . . i gat rod blong blokem samting ya blong i neva kamaot, mo i gat rod blong blokem blong i no kam antap moa.”
AIDS i Kasem Ol Narafala Kantri
Plante moa man long Is Yurop, Esia, mo Karibin, oli stap kasem sik ya. Long en blong yia 1999, i gat 420,000 man Is Yurop we oli kasem sik ya finis. Long en blong yia 2000, namba ya i go antap kasem 700,000 no maet i hae moa.
Wan sensas we oli mekem long sikis bigfala taon blong Amerika i soemaot se 12.3 pesen blong ol yangfala man we oli stap slip wetem man bakegen, oli gat HIV. Mo tu, smol nomo (29 pesen) blong olgeta oli save se oli gat HIV. Wan dokta we i stadi long sik ya mo i lidim sensas ya i talem se: “Mifala i harem nogud blong faenemaot se, long saed blong ol man, smol nomo oli save se oli gat HIV. Hemia i min se olgeta we oli jes kasem bebet ya oli no save se oli stap pasem i go long ol narafala.”
Long Mei 2001, ol man we oli gat bigfala save long AIDS oli miting long Swiselan. Olgeta ya oli talem se AIDS hem i “sik we i bigwan moa long ol narafala sik long histri blong man.” Olsem yumi tokbaot finis, AIDS i kam antap moa long ol kantri blong Afrika we oli saot blong draeples ya Sahara. Nekis stori bambae i tokbaot from wanem i olsem.
[Futnot]
a Grup blong UNAIDS i givim ol namba ya.
b Lukluk Wekap! (Franis/Inglis) Februari 22, 2001, pej 14-15.
[Tok makem poen long pej 3]
“Samting we i mekem yumi fraet moa, se bigfala sik ya, . . . mo fasin safa blong hem . . . i gat rod blong blokem samting ya blong i neva kamaot, mo i gat rod blong blokem blong i no kam antap moa.”—NELSON MANDELA
[Tok blong pija long pej 3]
Plante man oli no save se oli gat bebet ya HIV
[Foto Credit Line blong pija long pej 3]
UN/DPI Photo 198594C/Greg Kinch