Wajtaoa LAEBRI LONG INTENET
Wajtaoa
LAEBRI LONG INTENET
Bislama
  • BAEBOL
  • OL BUK
  • OL MITING
  • pe chap. 29 pp. 238-246
  • Mekem Laef Blong Famle i Gud

I no gat video yet long haf ya.

Sori, i gat problem taem i stap lodem video ya.

  • Mekem Laef Blong Famle i Gud
  • Yu Save Laef Foreva Long Paradaes Long Wol
  • Ol Sabtaetol
  • Sem Samting
  • OLSEM WANEM GOD I MEKEM MAN MO WOMAN
  • WOK BLONG HASBAN
  • WOK BLONG WAEF
  • PLES BLONG OL PIKININI LONG FAMLE
  • FASIN BLONG STRETEM TRABOL LONG FAMLE
  • ?Olsem Wanem Blong Mekem Famle Blong Yu i Hapi?
    ?Wanem Samting We Baebol i Rili Tijim?
  • Tu Impoten Fasin Blong Mekem Mared i Stap Longtaem
    Spesel Rod Blong Mekem Famle i Hapi
  • Yu Save Gat Wan Hapi Famle
    ?Baebol i Tijim Wanem?
  • Wan Hasban We i Winim Bigfala Respek
    ?Olsem Wanem Blong Mekem Famle Blong Yu i Hapi?
Luk Moa Samting
Yu Save Laef Foreva Long Paradaes Long Wol
pe chap. 29 pp. 238-246

Japta 29

Mekem Laef Blong Famle i Gud

1. (a) ?Ol famle oli stat olsem wanem? (b) ?Wanem plan blong God long ol famle?

TAEM God Jeova i mekem faswan man mo woman, hem i joenem tufala blong bambae tufala i gat famle. (Jenesis 2:​21-24; Matyu 19:​4-6) God i wantem we tufala ya we i mared i kasem pikinini, blong bambae tufala i kam moa man. Afta, taem ol pikinini ya oli gruap finis, oli mas mared tu blong mekem famle blong olgeta. Long plan blong hem, God i wantem we bambae i gat plante hapi famle olsem olbaot long wol. I blong olgeta ya blong mekem evri ples long wol i kam olsem wan gudfala paradaes.​—Jenesis 1:28.

2, 3. (a) ?Blong wanem i no fol blong God sipos famle i brokdaon? (b) ?Olsem wanem famle i save wok gud?

2 Be tede i gat plante famle we oli stap seraot, mo i gat plante bakegen we oli stap tugeta yet, be oli no hapi. Taswe, maet man i askem i se: ‘?Sipos i tru we God i mekem famle ya long fastaem, ating risal blong hem bambae i mas moa gud, no?’ Be yumi no save talem we i fol blong God sipos famle i brokdaon. Maet wan kampani i stap mekem samfala samting blong salem, nao i putum smol buk wetem samting ya blong talemaot olsem wanem blong yusum. Be i no fol blong kampani ya sipos samting ya we i salem i stap brokdaon, from we man we i pem i no harem smol buk ya. Samting ya we kampani i salem, nating sipos i gudfala tumas, be i mas brokdaon sipos ol man oli no yusum gud. Oraet i sem mak tu long famle.

3 Long Baebol, God Jeova i makem ol rod we famle i mas folem. ?Be olsem wanem sipos famle i no wantem folem rod ya? Nating we fasin blong famle we God i mekem i gudfala olgeta, be bambae i save brokdaon ya. Ol memba blong hem bambae oli no save glad. Be sipos famle i folem rod ya we Baebol i talemaot, bambae famle i save wok gud, mo bambae i glad. Taswe i impoten tumas blong savegud olsem wanem God i mekem olgeta defren memba blong famle, mo wanem wok ya we hem i wantem oli mekem.

OLSEM WANEM GOD I MEKEM MAN MO WOMAN

4. (a) ?Man mo woman tufala i defren olsem wanem? (b) ?Blong wanem God i mekem tufala i defren olsem?

4 Evriwan i luksave we Jeova i no mekem ol man oli sem mak long ol woman. I tru we tufala i sem mak nomo long plante fasin. Be i klia we bodi blong tufala i defren, mo we wok blong tufala bodi i narakaen. Tingting blong tufala tu i no sem mak. ?Blong wanem tufala i defren olsem? God i mekem tufala i olsem, from we tufala i gat narakaen wok blong mekem. Taem God i mekem man finis, God i talem i se: “I nogud blong man i stap wan nomo. Bambae mi mekem wan narafala blong halpem hem, wan narafala we i stret blong hem nomo.”​—Jenesis 2:18.

5. (a) ?Woman i ‘stret blong man’ olsem wanem? (b) ?Long weples i gat mared fastaem? (c) ?Blong wanem fasin blong mared i save mekem famle i glad?

5 Samting we “i stret blong hem nomo,” i samting we i mekem narafala haf i kam fulwan. God i mekem woman i semkaen long man, blong i save halpem hem long fulumap oda ya we God i givim long tufala, se tufala i mas mekem we bambae ol man oli kam plante long wol, mo oli lukaot long wol. Ale, taem God i mekem woman finis long wan smol haf we i tekemaot long bodi blong man, God i mekem tufala i mared long garen blong Iden, from we hem i ‘tekem woman ya i kam long man.’ (Jenesis 2:22; 1 Korin 11:​8, 9) Fasin blong mared i save mekem tufala i glad, from we man i save givhan long woman taem woman i gat nid, mo woman i save givhan long man taem man i gat nid. Olsem ya nao, tufala i stret nomo blong tufala. Taem hasban mo waef tufala i savegud tufala, mo tufala i glad long tufala, mo tufala i stap wok gud tugeta long ol wok we i stret blong tufala wanwan, ale, fasin ya nao i save mekem we famle blong tufala bambae i hapi nomo.

WOK BLONG HASBAN

6. (a) ?God i putum hu i hed blong famle? (b) ?Blong wanem fasin ya i stret?

6 Long famle i mas gat wan we i lida. God i mekem we man i gud moa, mo i strong moa, blong mekem wok ya blong lida. Taswe Baebol i talem se: “Man i hed blong woman blong hem, olsem Kraes i hed blong kongregesen.” (Efesas 5:23) Fasin ya i stret ya, from we taem i no gat lida, bambae i gat trabol mo fasin blong rao. Famle we i no gat hed blong hem, i olsem man we i traem draeva long wan ka we i no gat stiawil blong hem. No sipos waef tu i wantem we hem i lida, i olsem ka we i gat tufala draeva, wan i gat stiawil blong kontrolem lef wil, narawan i gat stiawil blong kontrolem raet wil.

7. (a) ?Blong wanem samfala woman oli no laekem we man i hed blong famle? (b) ?Evriwan i gat wan we i hed blong hem? ?Mo blong wanem fasin ya we God i putum i stret nomo?

7 Be plante woman oli no laekem we man i hed blong famle. Bigfala risen blong samting ya hemia nao, we plante hasban oli no stap folem ol rul we God i putum long hed blong famle. Be i tru, se blong enikaen kampani no ogenaesesen i save wokgud, bambae i mas gat wan man we i stap soemaot rod, we i stap mekem ol laswan disisin. Taswe Baebol i talem waes tok ya, i se: “Kraes i hed blong evri man, mo man i hed blong woman, mo God i hed blong Kraes.” (1 Korin 11:3) Long ogenaesesen blong God, God nomo i no gat wan we i hed blong hem. Be olgeta narafala, mo Jisas Kraes tu, mo olgeta hasban mo waef, oli mas harem disisin blong hed blong olgeta.

8. (a) ?Ol hasban oli mas folem eksampel blong hu taem oli stap hed long famle? (b) ?Ol hasban oli save lanem wanem long eksampel ya?

8 Blong ol man oli gudfala hasban, oli mas wantem we Kraes i hed blong olgeta. Kraes i stap soemaot we hem i hed blong kongregesen, mo ol hasban oli mas folem eksampel ya blong hem, nao long fasin blong olgeta oli mas soemaot we oli hed blong ol waef blong olgeta. ?Be Kraes i stap mekem olsem wanem long ol man blong hem bifo? Oltaem nomo hem i kaengud long olgeta. Neva hem i strong tumas long olgeta. Mo hem i no sot maen, nating sipos oli slou blong harem hem. (Mak 9:​33-37; 10:​35-45; Luk 22:​24-27; Jon 13:​4-15) Be hem i glad blong givim laef blong hem, blong sevem olgeta. (1 Jon 3:16) Kristin hasban i mas luklukgud long eksampel ya blong Kraes, mo hem i mas traehad blong folem hem long famle blong hem. Sipos hed blong famle i mekem olsem, bambae i no mekem we i bigfala bos, no we i stap tingting long hem wan nomo, no we i no kea long famle blong hem.

9. (a) ?Wanem poen ya we plante waef oli stap faenem? (b) ?Wanem samting ya we ol hasban oli mas tingbaot, taem oli stap mekem ol laswan disisin?

9 Be tu, ol hasban oli mas tingbaot hemia: ?Waef blong yu i stap faenem poen agens long yu, from we yu yu no prapa hed blong famle? ?Hem i stap talem we yu yu no wok gud blong lidim famle long ol wok blong olgeta, mo we yu yu no stap mekem ol laswan disisin? Sipos yu yu hasban, hemia nao wok ya we God i wantem yu yu mekem. Be waes fasin i olsem ya: we yu yu stap tingbaot ol samting we ol narafala memba long famle oli wantem, bifo we yu mekem laswan disisin blong yu. From we yu yu hasban, wok blong yu long famle i strong moa. Be sipos yu yu stap traehad blong fulumap wok ya, ating waef blong yu bambae i wantem halpem yu.​—Proveb 13:10; 15:22.

WOK BLONG WAEF

10. (a) ?Baebol i talem wanem long olgeta waef? (b) ?Wanem bambae i hapen sipos ol waef oli no harem tok blong Baebol?

10 Olsem Baebol i talem, woman i blong halpem man. (Jenesis 2:18) Taswe Baebol i talem se: “Olgeta waef oli mas obei long ol hasban blong olgeta.” (Efesas 5:22) Tede, plante woman oli no stap kwaet, be oli traem stilim ples blong ol man. Be taem waef i stap gohed nomo, i wantem kam olsem hed blong famle, hemia nao bambae i save mekem trabol i kamaot. Taem ol waef oli stap mekem olsem, plante hasban bambae oli talem olsem, se: ‘Sipos woman ya i wantem bos long famle, ale, i save mekem nomo.’

11. (a) ?Waef i save halpem hasban blong hem olsem wanem, blong bambae hasban i lida long famle? (b) ?Sipos waef i stap mekem ol wok ya we God i givim long hem, bambae olsem wanem long hasban blong hem?

11 Be maet yu harem olsem we yu mas lidim famle, from we hasban blong yu i no stap mekem wok ya. ?Be yu ting se yu save givhan moa long hem, blong hem bambae i save mekem wok ya olsem hed blong famle? ?Yu yu no stap daonem ol wok blong hem? Sipos yu yu traehad blong fulumap wok ya we God i givim long yu long famle, ating hasban blong yu bambae i stat blong mekem stret wok blong hem.​—Kolosi 3:​18, 19.

12. ?Wanem eksampel ya we i soemaot se ol waef oli save talemaot tingting blong olgeta, nating sipos i no agri long tingting blong ol hasban blong olgeta?

12 Hemia i no min se waef i no save talemaot tingting blong hem, sipos i defren long tingting blong hasban. Maet tingting blong waef i stret, nao famle bambae i save kasem gudfala frut sipos hasban i lesin long hem. Woman blong Ebraham, Sera i olsem wan gudfala eksampel long ol Kristin waef, from we hem i obei long hasban blong hem. (1 Pita 3:​1, 5, 6) Sera i talemaot rod blong stretem wan trabol long famle, nao Ebraham i no wantem agri long hem. Be God i talem long Ebraham, i se: “Yu mas lesingud long hem.” (Jenesis 21:​9-12) Be taem hasban i mekem laswan disisin blong hem, waef i mas sapotem hem sipos disisin ya i no mekem we hem bambae i brekem loa blong God.​—Wok 5:29.

13. ?Gudfala waef i stap mekem wanem, mo wanem bambae i kamaot long famle from?

13 Long prapa wok blong hem, waef i save mekem plante samting blong lukaotgud long famle. Hem i save rerem ol gudfala kakae, klinim haos, mo givhan blong tijim ol pikinini. Baebol i talem long ol woman we oli mared, se “fasin blong olgeta i [mas] olsemia: Oli lavem hasban blong olgeta, oli lavem pikinini blong olgeta, oli gat gudfala tingting, laef blong olgeta i klingud, oli lukaotgud long haos blong olgeta, oli gudfala woman, oli obei long hasban blong olgeta. Fasin olsem i mekem we bambae i no gat man we i save tok nogud long Tok blong God.” Waef mo mama we fasin blong hem i olsem, bambae i luk we famle blong hem i lavem mo respektem hem from.​—Proveb 31:​10, 11, 26-28.

PLES BLONG OL PIKININI LONG FAMLE

14. (a) ?Wanem stret ples blong ol pikinini long famle? (b) ?Eksampel blong Jisas i save tijim wanem long ol pikinini?

14 Jeova i talem long faswan man mo woman, i se: “Yutufala i mas gat plante pikinini blong yufala bambae i kam plante.” (Jenesis 1:28) Yes, God i talem we tufala i mas gat pikinini. God i wantem we ol pikinini oli olsem wan blesing long famle. (Sam 127:​3-5) From we ol pikinini oli aninit long loa mo komanmen blong papa mo mama, taswe Baebol i talem we pikinini i olsem slef nomo. (Proveb 1:8; 6:​20-23; Galesia 4:1) Taem Jisas i pikinini yet, hem tu i stap ona long papa mo mama blong hem. (Luk 2:51) Hemia i min se hem i stap obei long papa mo mama, mo hem i stap mekem ol samting we tufala i talem. Sipos olgeta pikinini i mekem olsem, bambae famle i hapi moa ya.

15. ?Blong wanem plante pikinini oli stap mekem tumas trabol long papa mo mama?

15 Be tede, plante pikinini oli stap mekem tumas trabol long papa mo mama. ?Blong wanem? From we plante pikinini, mo plante papa mo mama tu oli no stap folem ol spesel tok blong Baebol we i blong famle. ?Wanem sam blong ol loa mo rul ya blong God? Long ol nekis pej bambae yumi luklukgud long sam blong olgeta ya. Nao taem yumi mekem olsem, ating bambae yu yu agri se taem yu yu folem ol loa mo ol rul ya bambae famle blong yu i hapi moa ya.

Lavem Mo Givim Ona Long Waef Blong Yu

16. ?Ol hasban oli mas harem wanem oda, mo olsem wanem oli save fulumap ol oda ya?

16 Long waes blong God, Baebol i talem se: “Ol hasban oli mas lavem waef blong olgeta, olsem we oli bodi blong olgeta nomo.” (Efesas 5:​28-30) I tru, se blong ol waef oli save hapi, oli mas harem we hasban blong olgeta i lavem olgeta. Hemia i min se hasban i mas lukaotgud long waef blong hem, i mas soemaot lav long hem, mo i mas kaengud long hem. Hem i mas ‘givim ona long hem,’ olsem Baebol i talem. Fasin blong givim, i olsemia: Taem hasban i wantem mekem enikaen samting, hem i mas tingbaot sipos samting ya i gud long waef blong hem, no olsem wanem. Long fasin ya, hem bambae i mekem we waef i gat respek long hem.​—1 Pita 3:7.

Respektem Hasban Blong Yu

17. ?Wanem oda ya we ol waef oli mas harem, mo olsem wanem oli save fulumap oda ya?

17 ?Be olsem wanem long ol waef? Baebol i talem se: “Waef i mas respekgud long hasban blong hem.” (Efesas 5:33) Plante woman oli no obei long tok ya blong Baebol, nao taswe samfala hasban oli stap kros long waef blong olgeta. Waef i soemaot respek ya taem hem i sapotem ol disisin blong hasban, mo taem i halpemgud hem long ol bisnes long saed blong famle. Baebol i talem we woman i mas “halpem” no sapotem hasban blong hem. Taem hem i mekem olsem, bambae i isi nomo blong hasban i save lavem hem.​—Jenesis 2:18.

Hasban Mo Waef Tufala i Mas Stap Tru Long Tufala

18. ?Blong wanem hasban mo waef tufala i mas stap tru long tufala?

18 Baebol i talem se: “Man i mas stap tru long woman blong hem mo woman i mas stap tru long man blong hem.” Mo Baebol i talem long hasban i se: “Yu yu mas hapi wetem woman blong yu, mo yu mas faenem gladtaem wetem gel ya we yu mared long hem . . . ?blong wanem yu wantem givim lav blong yu long wan narafala woman? ?Blong wanem yu yu laekem moa olgeta naes fasin blong woman ya we i blong narafala man?” (Hibrus 13:​4, NTB; Proveb 5:​18-20, Today’s English Version) Yes, fasin ya blong man i mekem krangke long waef blong hem, no blong woman i mekem krangke long hasban blong hem, hemia i brekem loa blong God; fasin ya bambae i mekem trabol i kamaot long mared blong tufala. Wan woman we wok blong hem i blong luklukgud long fasin blong mared, i talem se: “Plante man oli ting se fasin blong mekem i krangke long hasban no waef i save mekem mared blong tufala i gud moa.” Be woman ya i talem tu, se fasin ya bambae i mas mekem “bigfala trabol” i kamaot.​—Proveb 6:​27-29, 32.

Tufala i Mas Mekem Tufala i Glad

19. ?Olsem wanem hasban mo waef tufala i save glad moa long seks?

19 Taem hasban no waef i stap yusum seks blong mekem hem wan nomo i harem gud, fasin ya nao i no save mekem hem i hapi. Be blong tufala i save hapi, hasban i mas traem mekem we waef i hapi mo waef i mas traem mekem we hasban i hapi. Baebol i talem se: “Man i mas stap mekem ol samting long woman blong hem we i stret long rod blong mared. Mo woman i mas stap mekem olsem long man blong hem tu.” (1 Korin 7:​3, NTB) Vas ya i soemaot we fasin blong givim i nambawan samting. Hem ya we i stap givim samting, hem bambae i glad tru ya. I olsem Jisas Kraes i talem, i se: “Man we i stap givim presen i go, hem i save haremgud moa, i winim man we i stap kasem presen blong hem.”​—Wok 20:​35, NTB.

Spenem taem Wetem Pikinini Blong Yu

20. ?Blong wanem i impoten tumas blong yu spenem taem wetem ol pikinini blong yu?

20 Wan pikinini we i gat kolosap eit yia, i talem se: “Papa blong mi i stap wok oltaem nomo. Neva hem i stap long haos. Hem i stap givim mane long mi, mo plante toe tu, be kolosap mi no luk hem samtaem. Mi mi lavem hem tumas, mo mi wantem tumas we hem i no stap wok plante olsem, blong bambae hem i save spenem taem moa wetem mi.” !Laef blong famle i save moa gud sipos papa mo mama i harem oda ya blong Baebol, se tufala i mas tijim ol pikinini ‘taem oli stap sidaon long haos, mo taem oli stap wokbaot long rod, mo taem oli stap slip, mo taem oli girap’! !Taem yu stap halpem ol pikinini blong yu, mo yu stap spenem taem wetem olgeta, hemia bambae i save halpem famle blong bambae i glad moa ya!​—Dutronome 11:19; Proveb 22:6.

Stretemgud Olgeta

21. ?Baebol i talem wanem long fasin ya blong stretem ol pikinini?

21 Papa blong yumi long heven, hem i wan gudfala eksampel long olgeta papa mo mama, from we hem i stap tijim mo stretemgud ol man blong hem. Ol papa mo mama oli mas mekem sem mak long ol pikinini blong olgeta. (Hibrus 12:6; Proveb 29:15) Taswe Baebol i talem se: “Yufala papa, . . . yufala i mas tijim mo stretemgud olgeta [pikinini blong yufala], stret long fasin ya we Jeova i stap wantem.” Fasin blong panisim pikinini i soemaot we papa mo mama i lavem pikinini blong tufala. Maet samtaem tufala i mas kilim pikinini, no tekemaot samting long hem we i stap laekem tumas. Baebol i talem se: “Man ya we i lavem pikinini blong hem, hem nao i stretemgud hem.”​—Efesas 6:4; Proveb 13:24; 23:​13, 14.

Ol Yangfala​—Stanap Agens Long Ol Fasin Blong Wol

22. ?Ol yanfala oli mas mekem wanem, mo olsem wanem oli save obei long oda ya?

22 Wol ya i stap traem blong mekem ol yangfala oli brekem ol loa blong God. Mo tu, Baebol i talem se: “Krangke fasin i stap long hat blong boe.” (Proveb 22:15) Ale, blong mekem ol samting we i stret, hemia i olsem wan faet ya. Be Baebol i talem se: “Yufala pikinini, yufala i Kristin, nao taswe yufala i mas obei long papa mo mama blong yufala, from we hemia i stret fasin blong mekem.” Fasin ya i save winim gudfala frut. Ale, yufala pikinini, yufala i mas waes. Harem advaes ya, se: “Taem yu yangfala yet, yu no mas fogetem Hem ya we i mekem yu.” Tanem baksaed long ol drag. Stanap strong agens long fasin blong drong, mo long fasin nogud ya blong boe wetem gel, mo long enikaen narafala fasin we oli agensem loa blong God.​—Efesas 6:​1-4; Eklesiastis 12:1; Proveb 1:​10-19, Today’s English Version.

Stadi Baebol Wetem Famle

23. ?Wanem frut ya we bambae i save kamaot long ol famle we oli stap joen blong mekem stadi long Baebol?

23 Sipos i gat wan long famle we i stap stadi Baebol, nao oltaem hem i stap mekem ol samting we hem i lanem, oraet, fasin ya nao i save mekem we olgeta famle i hapi moa. !Be sipos olgeta long famle oli stap mekem olsem​—hasban, waef mo ol pikinini​—bambae famle ya i kasem bigfala blesing ya! Bambae olgeta long famle ya oli kaen, oli frengud. Oli save toktokgud tugeta. Olgeta i save halpem olgeta blong mekem ol wok blong God Jeova. !Olsem ya nao, i gud tumas blong famle i stap joen blong mekem stadi long Baebol!​—Dutronome 6:​4-9; Jon 17:3.

FASIN BLONG STRETEM TRABOL LONG FAMLE

24. ?Blong wanem tufala we i mared i mas save, se bambae tufala i mekem plante mastik?

24 Long olgeta famle we oli hapi, bambae i mas gat samfala trabol samtaem. ?Blong wanem? From we yumi evriwan i gat sin, nao yumi stap mekem i no stret. Baebol i talem se: “Yumi evriwan i foldaon plante taem.” (Jemes 3:2) Olsem ya nao, hasban i no save talem we waef i no save mekem mastik, mo waef i no save talem we hasban i no save mekem mastik. Be tufala i mas save, se bambae tufala i mekem plante mastik ya, nao tufala i no mas kros from. Tufala i no mas ting se mared blong tufala bambae i gudfala olgeta. I no gat wan mared we i olsem, from we olgeta man i gat sin.

25. ?Olsem wanem fasin blong lav i save stretem trabol long mared?

25 Hasban mo waef tufala i mas traehad, blong tufala i no stap mekem tufala i kros. Be nating sipos tufala i stap traehad tumas, samtaem wan blong tufala i save mekem narawan i kros. ?Taem trabol olsem i stap kamaot, olsem wanem blong stretem? Baebol i talem se: “Fasin blong lav i save kavremap plante sin.” (1 Pita 4:8) Hemia i min se sipos tufala we i mared i stap soemaot lav long tufala, wan blong tufala bambae i no stap tokbaot ol mastik blong narafala bakegen. Fasin blong lav i talem olsem, i se: ‘Yes, yu yu mekem wan mastik. Be mi tu samtaem mi save mekem mastik. Oraet, mi mi satem ae blong mi, mi no luk ol mastik blong yu, mo yu tu bambae yu save mekem sem mak long ol mastik blong mi.’—Proveb 10:12; 19:11.

26. ?Wanem fasin ya we i gud blong stretem trabol we i stap kamaot?

26 Taem hasban no waef i mekem mastik, nao i talemaot mastik ya blong hem, mo i traem stretem, fasin ya nao i save blokem plante rao mo trabol long famle. Tufala i mas traem winim olgeta trabol, i nogud sipos tufala i stap traem win long rao nomo. Maet waef no hasban blong yu i rong, be i moa isi blong stretem trabol ya sipos yu yu kaen long hem. Sipos yu nao yu rong, i gud blong yu askem we hem i fogivim yu. I nogud yutufala i wet blong stretem trabol; yutufala i mas stretem kwiktaem. “Yufala i no mas stap long kros yet, taem san i godaon.”—Efesas 4:26.

27. ?Wanem gudfala advaes ya long Baebol we i blong halpem ol hasban mo waef blong stretem trabol blong olgeta?

27 Sipos yu yu mared, i tru tumas we yu mas folem rul ya we i talem se: “Yufala wanwan i no mas lukaot long ol bisnes blong yufala nomo, be yufala evriwan i mas stap luklukaotgud long ol bisnes blong ol narafala man tu.” (Filipae 2:4) Yu yu mas obei long oda ya blong Baebol, se: “Olgeta fasin ya we yufala i mas putum olsem ol prapa klos blong yufala, oli olsemia: yufala i mas kaen, mo tingting blong yufala i mas stap daon, yufala i mas kwaet man, mo tingting blong yufala i mas longfala. Yufala i no mas kros long yufala, mo taem wan long yufala i faenem poen agens long narawan long yufala, be oltaem nomo, yufala i mas fofogivim yufala, long sem fasin ya we Jeova i fogivim yufala. Mo wan samting bakegen we yufala i mas putum, hemia nao fasin blong lav, from we fasin ya i save joenem olgeta samting, blong oli kam wan nomo stret.”​—Kolosi 3:​12-14.

28. (a) ?Fasin blong divos i gud blong stretem trabol long mared? (b) ?Wanem wan risen nomo we Baebol i letem tufala i mekem divos from, nao tufala wanwan i save mared bakegen?

28 Tede, plante hasban mo waef oli no letem Tok blong God i halpem olgeta, nao oli stap mekem divos. ?God i laekem fasin ya blong divos blong stretem trabol? No gat. (Malakae 2:​15, 16) Hem i wantem we mared i blong olgeta laef blong tufala. (Rom 7:2) I gat wan risen nomo we Baebol i letem tufala i mekem divos from, nao tufala wanwan i save mared bakegen. Hemia nao we man i slip wetem wan narafala woman, no woman i slip wetem man we i no man blong hem. Sipos wan long tufala i mekem fasin ya, narafala we i no mekem i save talem sipos i wantem mekem divos, no i no wantem.​—Matyu 5:32.

29. (a) ?Sipos hasban no waef blong yu i no wantem joen wetem yu long Kristin wosip, bambae yu mas mekem wanem? (b) ?Maet bambae wanem i save kamaot?

29 ?Be olsem wanem sipos hasban no waef blong yu i no wantem mekem stadi long Baebol, no i stap agensem Kristin wok blong yu? Baebol i enkarajem yu yet blong yutufala i stap tugeta, i no wantem we yutufala i seraot blong ronwe long trabol blong yutufala. I gud blong yu yu traem mekem mared blong yu bambae i kam gud moa. ?Olsem wanem? Fasin blong yu i mas folem ol samting we Baebol i talem. Ale, from gudfala Kristin fasin ya, maet bambae yu yu save winimbak hasban no waef blong yu. (1 Korin 7:​10-16; 1 Pita 3:​1, 2) !Maet yu mas wet longtaem, be sipos bambae yu win from lav ya we yu stap soemaot, oraet hemia i wan bigfala blesing ya!

30. ?Blong wanem i impoten blong ol papa mo mama oli olsem wan gudfala eksampel long fes blong ol pikinini blong olgeta?

30 Tede, plante trabol long famle i stap kamaot long ol pikinini tu. ?Sipos i olsem long famle blong yu, yu nao yu save mekem wanem? Fastaem from we yu yu papa no mama, yu mas olsem wan gudfala eksampel. Hemia i mas olsem, from we ol pikinini oli wantem moa blong folem fasin blong yu, i winim blong wantem folem wanem samting we yu stap talem. Taem fasin blong yu i defren long ol toktok blong yu, ol pikinini oli no slou blong luksave. Olsem ya nao, sipos yu yu wantem we ol pikinini blong yu oli stap folem ol gudfala fasin blong Kristin, yu nao yu mas kam wan eksampel long fes blong olgeta.​—Rom 2:​21, 22.

31. (a) ?Blong wanem ol pikinini oli mas obei long papa mama? (b) ?Olsem wanem yu save soemaot long pikinini blong yu we i waes blong harem ol loa blong God we i putum tabu long fasin ya blong boe mo gel we tufala i slip wanples?

31 Mo tu, yu mas mekem plante toktok wetem ol pikinini blong yu. I no naf blong talem nomo long olgeta se: ‘Mi mi no wantem we yufala i mekem olsem ol boe mo gel we oli stap slip wanples, from we fasin ya i no stret.’ Be yu mas soemaot long olgeta we Hem ya we i mekem olgeta, God Jeova, hem nao i talem se fasin ya i tabu blong mekem. (Efesas 5:​3-5; 1 Tesalonaeka 4:​3-7) Be samting ya i no naf yet. Ol pikinini oli nidim blong luksave blong wanem oli mas obei long ol loa blong God, mo olsem wanem fasin ya bambae i save karem gudfala frut. Wan eksampel blong halpem tingting blong olgeta, hemia nao, we yu yu save toktok wetem olgeta long fasin ya we pikinini i stat, taem sid blong man i joen wetem eg blong woman. Afta, yu save askem, se: “?Yu ting se i tru we hem ya we i mekem we woman i save bonem pikinini, hem ya nao i save moa gud olsem wanem ol man oli mas yusum paoa ya we God i givim blong karem pikinini?“ (Sam 139:​13-17) No maet yu askem, se “?Yu ting se God ya we i mekem yumi, hem i stap putum wan loa blong tekemaot gladtaem long laef blong yumi? No gat. Be sipos yumi obei long ol loa blong hem, bambae yumi mas glad moa? ?I tru no?”

32. (a) ?Fasin blong yu i mas olsem wanem sipos tingting blong pikinini blong yu i no laenap wetem ol samting we God i talem? (b) ?Olsem wanem yu yu save halpem pikinini blong yu, blong hem bambae i luksave waes blong Baebol?

32 Olgeta kaen kwestin olsem, oli gud blong mekem pikinini blong yu i tingtinggud long ol loa blong God, long saed blong yusum olgeta haf blong bodi we oli blong mekem pikinini. Yu mas glad blong lesin long tingting blong pikinini blong yu. Sipos tingting blong hem i no laenap wetem tingting blong yu, yu no mas kros long hem. Yu mas save se ol pikinini blong naoia oli defren, oli longwe long ol stret tijing blong Baebol. Mo afta yu mas traem soemaot long hem blong wanem ol fasin nogud blong ol yangfala tede, oli no waes. Maet yu save talemaot samfala eksampel blong samfala we oli bin karem pikinini be oli no mared, samfala we oli kasem sik blong seks no sam narafala trabol, from we oli bin folem fasin nogud long seks. Long fasin ya blong yu, hem bambae i luksave we ol tok blong Baebol i waes, mo i stret.

33. ?Blong wanem hop ya long Baebol blong kasem itenel laef long Paradaes, i save halpem yumi blong mekem laef blong famle i gud?

33 Antap long samting ya, itenel laef long Paradaes we Baebol i tokbaot, hemia i wan gudfala hop blong halpem yumi blong mekem laef blong famle i gud. ?Blong wanem? From we sipos yumi rili wantem laef long nyufala fasin we God bambae i mekem long wol, yumi mas traehad blong mekem we fasin blong laef blong yumi naoia, i sem mak long fasin blong laef ya we yumi hop se bambae yumi kasem long Paradaes. Hemia i min se yumi mas folemgud ol oda, mo rul, blong God Jeova. Sipos yumi mekem olsem, yumi glad naoia. Antap bakegen, God bambae i givim itenel laef long yumi, tugeta wetem gudfala gladtaem long wan fyuja we i no save finis samtaem.​—Proveb 3:​11-18.

    Ol buk long Bislama (1987-2026)
    Logaot
    Login
    • Bislama
    • Serem
    • Setemap Olsem Yu Wantem
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Ol Rul
    • Privacy Policy
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Login
    Serem