Wajtaoa LAEBRI LONG INTENET
Wajtaoa
LAEBRI LONG INTENET
Bislama
  • BAEBOL
  • OL BUK
  • OL MITING
  • yp chap. 15 pp. 121-126
  • ?From Wanem Mi Mi Sem Olsemia?

I no gat video yet long haf ya.

Sori, i gat problem taem i stap lodem video ya.

  • ?From Wanem Mi Mi Sem Olsemia?
  • Ol Kwestin We Ol Yangfala Oli Askem—Ol Ansa We Oli Wok Gud
  • Ol Sabtaetol
  • Sem Samting
  • ?Wanem Ya Fasin Sem?
  • ?Fasin Sem i Save Mekem Wanem Long Laef Blong Yu?
  • Winim Fasin Blong Sem
  • Olsem Wanem Blong Stat
  • ?From Wanem Mi Faenem i Had Blong Fren Wetem Ol Narafala?
    Wekap!—2000
  • ?Olsem Wanem Blong Winim Fasin Blong Sem?
    Ol Yangfala Oli Askem
  • ?Yu Yu Wan Man Blong Sem?
    Kingdom Wok Blong Yumi—2000
  • ?Olsem Wanem Mi Save Toktok Wetem Ol Narafala?
    Wekap!—2000
Luk Moa Samting
Ol Kwestin We Ol Yangfala Oli Askem—Ol Ansa We Oli Wok Gud
yp chap. 15 pp. 121-126

Japta 15

?From Wanem Mi Mi Sem Olsemia?

WAN gel i raetem leta i go long niuspepa, i se: “Evriwan oli talem se mi mi wan naesfala gel. Be, mi mi faenem i had blong storian long ol man. Sipos mi lukluk i go stret long fes blong man taem mi stap storian long hem, fes blong mi bambae i kam red mo mi harem se mi no moa save pulum win. . . . Long wok, sam man oli tokbaot mi, se mi mi flas from we mi no stap storian long ol man. . . . Mi mi no flas, mi stap sem nomo.”

Wan stadi we oli mekem long wan grup blong man, i soemaot se 80 pesen blong olgeta oli man blong sem bifo, mo 40 pesen blong olgeta oli ting se oli gat fasin ya yet. I tru, fasin ya i no niuwan. Plante man blong bifo oli sem tu. Baebol i talem se Moses i no wantem mekem wok ya blong talemaot tok blong God long ol man Isrel, from se hem i man blong sem. (Eksodas 3:11, 13; 4:1, 10, 13) I luk olsem we Kristin disaepol ya Timoti tu i stap sem. Hem i fraet blong toktok blong givim advaes mo tijim ol man.—1 Timoti 4:12; 2 Timoti 1:6-8.

?Wanem Ya Fasin Sem?

Wan man blong sem i no harem gud blong kampani wetem ol narafala man, olsem ol strenja, ol man we oli gat hae nem, mo maet ol fren blong hem tu. Sipos hem i man, maet hem i sem fored long ol woman, no sipos hem i woman, maet hem i sem fored long ol man. Hem i wari tumas se ol narafala man oli stap lukluk hem mo oli stap jajem hem. Fasin ya i save pulum man blong mekem ol defdefren samting. Samfala, oli sem nao oli lukluk i godaon long graon, hat blong olgeta i pam, mo oli no save toktok. Sam narafala, oli no save stap kwaet, oli toktok bitim mak. Sam narafala bakegen, oli faenem i had blong tok blong talemaot tingting blong olgeta no blong talem wanem samting we oli laekem.

Be, i gat sam gudfala samting long saed blong fasin blong sem. Fasin ya i lelebet olsem tingting daon, mo olsem fasin blong no tinghae bitim mak long yu wan. Wan samting we God i wantem luk long man mo we i glad long hem, hemia se “yumi stap fren gud wetem hem long evri haf blong laef blong yumi, we tingting blong yumi i stap daon.” (Maeka 6:8) I gat sam narafala gudfala samting i save kamaot tu sipos man i soemaot fasin we i kwaet, i no flas, i no strong tumas, mo i no wantem bos long ol narafala. Plante man oli laekem moa wan man blong sem, from we hem i stap lesin gud. Be, sipos fasin sem i blokem yumi blong no mekem ol samting we yumi naf blong mekem, mo blong no joen gud wetem ol narafala, mo sipos i spolem wok mo filing blong yumi, ale, yumi mas mekem wan samting nao blong stretem fasin ya.

Fastaem, i gud blong kasem save long trabol ya. (Ol Proveb 1:5) Fasin sem i no soemaot se yu yu wan gudfala man no yu wan man nogud. Nogat. Hem i soemaot wan fasin blong yu nomo, we i stap kamaot taem yu fesem samkaen man no samkaen trabol. Hem i wan fasin we yu yu bin lanem mo we i kam strong moa taem ol narafala man oli mekem samkaen fasin long yu. Long tingting blong yu, ol narafala oli stap jajem yu, mo oli no laekem yu. Long tingting blong yu, ol narafala oli moa gud long yu, oli olsem ol narafala man be yu yu defren. Long tingting blong yu, ol samting bambae oli go rong sipos yu traem joengud wetem ol narafala. Yu tingting tumas se ol samting bambae oli go rong. Mo i tru, plante taem oli go rong, from we yu yu wari tumas, nao yu mekem samting we i krangke nomo.

?Fasin Sem i Save Mekem Wanem Long Laef Blong Yu?

Sipos yu yu fraet blong joen wetem ol narafala, yu fraet blong toktok, mo yu stap tingting tumas long fasin blong yu wan mekem se yu no lesin gud long narafala, ale, ol man oli save ting se yu yu flas, yu no wantem fren long olgeta, mo yu les long olgeta. Maet oli ting se yu yu no tingbaot filing blong olgeta, mo yu no wantem save long olgeta. Taem yu yu stap tingting tumas long yu wan, i hadwok blong putum tingting blong yu i stap strong long wanem we narafala i stap talem. Ale, yu no stap lesingud long save we yu stap kasem. Nao, samting we yu bin fraet se bambae i hapen, bambae i hapen: Yu talem no yu mekem samting we i krangke nomo.

Fasin sem i olsem we yu lokem yu wan long kalabus mo yu sakemaot ki. Yu gat janis blong storian long ol narafala, be yu letem ol janis ya oli pas. Yu yu agri long sam samting no yu letem sam samting oli hapen long laef blong yu, we yu no wantem nating. Hemia from we yu fraet blong toktok mo talemaot tingting blong yu. Yu fraet blong mitim ol niufala man, faenem ol niufala fren, mo mekem sam samting we yu save harem gud long olgeta. Long rod ya, yu yu stap mestem plante janis blong kasem glad. Be ol narafala man tu oli lusum wan samting, from we oli neva gat janis blong kasem save long tingting mo fasin blong yu.

Winim Fasin Blong Sem

Sipos yu traehad, sloslou yu save jenisim fasin blong yu. Faswan samting se, yu no mas ting se narafala man i stap jajem yu oltaem. Ating man ya i stap tingbaot nomo se bambae hem i talem wanem no bambae hem i mekem wanem. Mo sipos hem i mekem fasin blong pikinini mo i jikim yu, yu yu mas kasem save se hem nao i gat wan slak fasin blong winim. “Man we i daonem narafala, hem i no gat hed.” (Ol Proveb 11:12, Revised Standard Version) Ol man we oli naf blong yu kaontem olgeta olsem ol fren blong yu, bambae oli no jajem yu from ol samting we oli luk long ae blong olgeta nomo. Bambae oli traem save trufala fasin blong yu, mo bambae oli laekem yu from.

Mo tu, yu mas traem blong tingting long gudfala saed blong ol samting. I no gat wan man we i stret gud olgeta. Yumi evriwan i gat sam gudfala fasin mo sam slak fasin. Yu mas rimemba se olgeta man oli no gat semfala tingting long evri samting. Wan man i save laekem samting we narafala man i no laekem. Taswe, sipos wan man i no agri long tingting blong yu, hemia i no min se hem i no laekem yu.

Mo tu, yu mas lanem blong no jajem narafala man. Wan yangfala man we fastaem hem i man blong sem, i talem se: “Mi mi faenemaot tufala samting ya long saed blong mi wan . . . Faswan se, mi stap tingbaot mi wan tumas. Oltaem mi stap wari long tingting blong narafala, se bambae oli tingting olsem wanem long samting we mi mi stap talem. Namba tu samting, mi stap jajem narafala se hem i gat wan nogud tingting. Mi mi no trastem narafala man nating, mo mi stap tingting se bambae hem i ting rabis long mi.”

Yangfala ya i kam long wan miting blong ol Witnes blong Jeova. Hem i talem se: “Long ples ya, wan man i stanap long fored, i toktok, mo ol tok blong hem oli halpem mi bigwan. Hem i tokbaot lav, se fasin ya i mas pulum yumi blong girap mo storian long ol narafala. Hem i se, sipos yumi gat lav, yumi no tingting nogud long ol man, be yumi gat gudfala tingting long olgeta. Taswe, mi mi kasem save se mi mas stop blong jajem man se hem i gat nogud tingting. Mi mas tingting se: ‘Bambae oli kasem save long tingting blong mi, bambae oli gat kaen fasin, bambae oli gat respek.’ Ale, sloslou, mi stat blong trastem ol man. Mi luksave se bambae samfala oli tingting nogud long mi, be naoia mi save se hemia bisnes blong olgeta nomo.”

Hem i gohed, se: “Mi kasem save tu se, mi mas girap mo mekem wan samting blong soemaot lav long ol narafala, mo mi mas traehad moa blong halpem ol narafala. Fastaem, mi traem blong mekem olsem long ol yangfala. Biaen, mi go luk sam narafala long haos blong olgeta. Mi traehad blong luksave nid blong olgeta, mo tingbaot wanem samting mi save mekem blong givhan long olgeta.” Olsem nao, hem i kasem save se advaes blong Jisas we i stap long Luk 6:37, 38 i tru nomo, se: “Bambae yufala i no jajem narafala man, i nogud God i jajem yufala. Bambae yufala i no talem se narafala man i mas panis, i nogud God i talem se yufala i mas panis. . . . Yufala i mas givim ol samting i go long narafala man, nao God bambae i givim ol samting i kam long yufala. . . . Fasin we yufala i folem blong givim samting i go long narafala man, hemia nao fasin we God bambae i folem blong givim ol samting i kam long yufala.”

Olsem Wanem Blong Stat

I gud yu yu traehad blong fren wetem ol narafala man—sekhan long olgeta mo stat storian. Yu save tokbaot samting we i isi nomo, olsem ren we i foldaon no ples i hot. Rimemba se: Long wan storian, tufala tugeta i gat wok, yu yu mas mekem haf, narafala i mas mekem haf. Sipos yu yu mestem smol long toktok blong yu, yu no mas harem nogud. Sipos ol narafala oli laf long yu, i gud yu laf wetem olgeta. Maet yu save talem se: “Tok ya i no kamaot stret.” Samting ya i save halpem yu blong no wari, mo blong gohed nomo long storian blong yu.

Putum klos we i isi blong werem, i klin, mo we oli bin aenem gud. Sipos yu harem se yu klin mo naes, bambae tingting blong yu i kwaet, mo i save stap fulwan long storian blong yu. Stanap stret—be i no stret bitim mak. Smael, lukluk stret long fes blong man, frengud, saksakem hed blong yu no talem wan smol tok blong soemaot se yu stap lesin long toktok blong hem.

Ating i strong blong girap mo toktok long fored blong plante man, no go luk wan masta from wan wok. Long taem olsem, yu yu mas rere gud fastaem. Long haos, lanem ol tok we bambae yu talem. Samting ya i save mekem se yu no mestem long toktok blong yu. Ating bambae i tekem taem blong lanem. Be i tekem taem blong lanem enikaen niufala wok. Taswe, taem yu luk we gudfala frut i stap kamaot from ol hadwok blong yu, samting ya bambae i leftemap tingting blong yu blong gohed.

Yu no mas fogetem se God i save halpem yu. Faswan king blong Isrel, nem blong hem Sol, i wan man blong sem stret. (1 Samuel, japta 9 mo 10) Be, taem hem i mas go mekem wan faet, ‘spirit blong God i kam long hem, i holem hem,’ nao hem i lidim ol man blong hem blong winim faet ya.—1 Samuel, japta 11.

Tede ol yangfala Kristin oli gat wok blong halpem ol narafala man blong save long God, mo long niufala wol we stret fasin bambae i stap long hem. (Matiu 24:14) Taem yu yu talemaot gud nius ya mo yu mekem wok blong Man we i Hae Moa long ol narafala man long heven mo wol, samting ya i sua blong halpem yu blong no fraet blong toktok, mo blong no tingting tumas long yu wan. Yu save suagud, se sipos yu holemstrong long wok blong God, bambae hem i blesem yu mo givhan long yu blong winim fasin sem.

Ol Kwestin Blong Tokbaot

◻ ?Wanem ya fasin sem? ?Wan man blong sem bambae i mekem olsem wanem taem hem i stap wetem ol narafala? ?Yu yu gat fasin ya?

◻ ?From wanem wan man blong sem i stap fraet taem hem i stap wetem ol narafala man?

◻ ?Olsem wanem man blong sem i save mestem plante janis long laef blong hem?

◻ ?Wanem sam rod blong winim fasin blong sem? ?Sam long ol advaes ya i wok gud long yu?

[Tok blong makem poen long pej 121]

Man blong sem i save mestem plante janis blong gat ol niufala fren mo blong mekem sam niufala samting

[Bokis blong pija long pej 124]

Yu yu save winim fasin sem sipos . . .

Yu gat strong tingting, mo yu bilif se yu yu naf blong jenisim fasin blong yu

Yu no moa daonem yu wan. Yu girap mo mekem wan samting

Yu traehad blong mekem sam wok we yu yu naf blong mekem

Yu save olsem wanem blong no wari bitim mak

Yu reregud bifo we yu fesem ol man

Yu no moa fraet, from we yu yu winim sam fasin finis mo gudfala frut i kamaot

Yu luksave se samfala bambae oli no agri wetem yu, be olgeta tu oli save mestem

Yu traehad blong gat gudhan long wok blong yu, mo yu lanem sam niufala wok

Yu traehad blong laekem ol man mo halpem olgeta

Yu putum klos we i stret, mo yu suagud long yu wan

Yu dipen long God blong i halpem yu

Yu joen long ol Kristin miting mo yu talemaot bilif blong yu long ol man

[Tok blong pija long pej 123]

Man blong sem i stap tingting se ol narafala oli ting nating long hem

[Tok blong pija long pej 125]

Traehad blong fren wetem ol narafala man—smael, sekhan, mo stat storian long olgeta

    Ol buk long Bislama (1987-2026)
    Logaot
    Login
    • Bislama
    • Serem
    • Setemap Olsem Yu Wantem
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Ol Rul
    • Privacy Policy
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Login
    Serem