Japta Sikis
Bigfala Kwestin Ya We Yumi Evriwan i Mas Ansarem
1, 2. (a) ?Wanem bigfala kwestin we Setan i stanemap long garen blong Iden? (b) ?Olsem wanem toktok blong Setan i pruvum se kwestin ya nao i stap long tingting blong hem?
YU YU mas givim ansa long wan bigfala kwestin we hem i impoten moa i winim eni narafala kwestin long laef blong man. Ansa we yu yu givim bambae i makemaot fiuja blong yu. Kwestin ya i stanap taem faswan man mo woman i rebel agensem God long garen blong Iden. Long taem ya, Setan i askem long Iv se: “?Olsem wanem long frut blong ol tri long ples ya? ?I tru we God i blokem olgeta se i tabu, yutufala i no save kakae, no i no tru olsem?” Iv i givim ansa, i talem toktok ya we God i bin talem long saed blong wan tri, i se: “Mitufala i no save kakae frut blong hem. . . . Sipos mitufala i brekem tabu ya, bambae mitufala i ded from.” Ale, Setan i tok stret agensem Jeova se hem i giaman. Setan i talem se laef blong Iv mo laef blong Adam tu, i no dipen long fasin blong tufala blong obei long God. Hem i talem se God i stap blokem tufala long wan gudfala samting—hemia se tufala i no save jusum ol rul we tufala i folem long laef. Setan i talem strong se: “[God] i talem olsem from we i save se sipos yutufala i kakae frut ya, bambae ae blong yutufala i open, nao bambae yutufala i kam olsem hem, we i save ol fasin we i nogud mo ol fasin we i gud.”—Jenesis 3:1-5.
2 I olsem we Setan i stap talem se ol man oli save harem gud moa sipos oli mekem prapa disisen blong olgeta i bitim we oli obei long ol loa blong God. Long rod ya, hem i tok stret agensem fasin blong God blong rulum man. Hem i agensem wok blong God blong rulum olgeta samting long heven mo wol, no raet we hem i gat blong rul. Ale, wan bigfala kwestin i stanap se: ?Wanem samting nao i save mekem i gud long man? ?I moagud we Jeova i rulum man no i moagud we man i rulum hem wan? I tru, Jeova i save kilim i ded Adam mo Iv wantaem nomo, sipos hem i wantem. Be samting ya i no save stretem kwestin ya se hu i gat raet blong rul. Ale, Jeova i letem taem long ol man blong oli gohed folem ol rod blong olgeta nomo, nao bambae oli luksave klia, wanem frut i kamaot taem oli stap longwe long God mo ol loa blong hem.
3. ?Wanem narafala kwestin we Setan i stanemap?
3 Setan i agensem raet we Jeova i gat blong rulum man long Iden, be hem i no finis long ples ya. Hem i givim tingting se olgeta narafala man tu bambae oli no save stap tru long Jeova. Samting ya i kam olsem wan narafala impoten kwestin we i nidim ansa blong hem. Kwestin ya i joen wetem olgeta pikinini blong Adam mo Iv, olgeta spirit pikinini blong God long heven, mo gudfala fasbon Pikinini ya blong Jeova tu. Eksampol, long taem blong Job, Setan i talem se ol man we oli mekem wok blong Jeova oli stap mekem samting ya nomo from we oli wantem kasem samting, be i no from we oli lavem Jeova mo oli wantem we hem i rulum olgeta. Setan i strong blong talem se, taem ol man oli fesem hadtaem, bambae oli lego God blong mekem samting we olgeta nomo oli wantem.—Job 2:1-6; Revelesen 12:10.
Histri i Pruvum Wanem
4, 5. ?Ol samting we oli hapen long histri oli pruvum wanem long saed blong fasin blong man blong bos long laef blong hem wan?
4 Wan impoten poen insaed long kwestin ya long saed blong hae rul blong God hemia se: Taem God i wokem ol man, hem i no wokem olgeta blong oli naf blong stap independen long rul blong hem mo kasem gudfala frut from. Blong ol man oli harem gud long laef, God i mekem se oli nidim ol stretfala loa blong hem. Profet Jeremaea i luksave samting ya i se: “Hae God. Mi mi save we i no gat man i save wanem samting bambae i kamtru long laef blong hem, mo we i no gat man i save kam bos long laef blong hem. . . . Plis yu stretem laef blong mifala.” ( Jeremaea 10:23, 24) Taswe, Tok Blong God i givim advaes ya se: “I nogud yu ting se save ya blong yu naoia, hem i naf blong givhan long yu. Yu mas trastem Hae God long olgeta tingting blong yu.” (Ol Proveb 3:5) God i putum sam loa long saed blong bodi blong man mo ol man oli no save ronwe long ol loa ya sipos oli wantem stap laef. Long sem fasin, God i putum sam loa tu we oli mas lidim laef blong man, mo sipos ol man oli obei long ol loa ya bambae oli save stapgud long wol ya.
5 Tru ya, God i save finis se ol man bambae oli no save karem gudfala frut long laef blong olgeta sipos oli sakemaot rul blong hem mo sipos oli stap bos long olgeta nomo. Taem ol man oli kam independen long God, oli stanemap ol defdefren pati blong politik, olkaen rod blong winim mane, mo ol defdefren skul. Ol samting ya i mekem ol man oli raorao, ale raf fasin, wo, mo ded, i kamaot. “Man i rulum ol man blong spolem olgeta nomo.” (Prija 8:9, NW ) Hemia nao samting we i bin hapen long laef blong man long wol ya, i stat bifo i kam. Olsem Tok Blong God i talem, ol rabis man mo ol man blong giaman oli gohed blong “mekem i mowas olgeta.” (2 Timoti 3:13) Long ol yia 19 handred, ol sayentis oli faenemaot plante niufala save mo ol man oli wokem plante niufala samting, be ol yia ya oli fulap moa long ol trabol i bitim ol handred yia bifo. Ol samting ya oli pruvum bigwan se tok blong Jeremaea 10:23 i tru tumas—God i no wokem ol man blong oli save kam bos long laef blong olgeta.
6. ?Olsem wanem God bambae i finisim fasin ya we man i independen long hem?
6 Olgeta trabol we i kasem ol man stat long taem ya we oli kam independen long God, i pruvum fulwan se rul blong man bambae i neva save win. Rul blong God nomo i save mekem ol man oli glad, oli joengud, oli gat strong bodi, mo laef. Mo Tok Blong God i soem se, taem ya we Jeova i letem blong ol man oli rulum olgeta, bambae i finis i no longtaem. (Matiu 24:3-14; 2 Timoti 3:1-5) Yes, klosap nao bambae hem i stretem ol trabol blong man mo rulum wol. Profet tok blong Baebol i talem se: “Nao long taem blong ol king ya [we oli rul naoia long wol], God ya we i stap long heven bambae i stanemap wan king [long heven] we rul blong hem bambae i no save finis samtaem. Bambae i no gat wan king i save winim hem [ol man bambae oli no moa rulum wol bakegen samtaem]. Bambae hem i save flatemgud paoa blong ol narafala king [blong naoia], nao bambae hem i rul oltaem gogo i no save finis.”—Daniel 2:44.
Stap Laef Mo Go Insaed Long Niufala Wol Blong God
7. ?Taem God i finisim rul blong ol man, hu bambae i laef?
7 ?Taem God i finisim rul blong ol man, hu bambae i laef? Baebol i ansa se: “Ol stret man we yu save trastem olgeta [olgeta we oli agri se God i gat raet blong rul], bambae oli save stap gud long ples ya blong yumi. Be ol man nogud we oli stap mekem ol rabis fasin [olgeta we oli no agri se God i gat raet blong rul], bambae God i tekemaot olgeta oli gowe long ples ya.” (Ol Proveb 2:21, 22) Man blong raetem Sam i talem samting we i klosap sem mak i se: “Bambae i no longtaem, ol man nogud oli lus. . . . Ol stret man ya bambae oli tekem graon ya i blong olgeta, mo bambae oli stap long hem gogo i no save finis.”—Ol Sam 37:10, 29.
8. ?Olsem wanem God bambae i soemaot fulwan se hem nao i gat raet blong rul?
8 Afta we God i spolem rabis wol blong Setan, bambae hem i mekem wan niufala wol. Long wol ya bambae i no moa gat raf fasin, ol faet, fasin pua, safa, ol sik mo ded, we oli bin spolem man blong plante taosen yia finis. Baebol i yusum ol naesfala tok ya blong soemaot ol blesing we ol gudfala man bambae oli kasem long taem ya, i se: “Hem [God] bambae i ravemaot wota blong ae blong olgeta. Nao bambae i no moa gat man i ded, mo bambae man i no moa krae from man we i ded. Bambae i no moa gat man i krae, mo bambae man i no moa harem nogud long bodi blong hem. Ol samting ya blong bifo oli lus olgeta.” (Revelesen 21:3, 4) God bambae i yusum Kingdom gavman blong hem we i stap long heven mo we Kraes nao i king blong hem, blong pruvum se Hem nomo i gat raet mo i stret blong rulum yumi.—Rom 16:20; 2 Pita 3:10-13; Revelesen 20:1-6.
?Oli Mekem Wanem Blong Ansa Long Kwestin Ya?
9. (a) ?Ol man we oli stap tru long Jeova oli mekem wanem taem Jeova i toktok long olgeta? (b) ?Olsem wanem Noa i soem se hem i stap tru long God, mo olsem wanem eksampol blong hem i save givhan long yumi?
9 Long ol handred yia we oli pas finis, i gat ol man mo woman blong bilif we oli stap tru long Jeova olsem Rula blong olgeta. Oli save se laef blong olgeta i dipen long fasin blong olgeta blong lesin mo obei long God. Noa i wan long ol man ya. God i bin talem long Noa se: “Bambae mi spolem wol ya wetem olgeta man ya evriwan . . . Yu mas wokem wan bigfala sip.” Noa i letem Jeova i lidim hem, yes, hem i obei. Ol narafala man long taem ya oli kasem woning, be oli gohed nomo wetem ol samting we oli stap mekem evri dei olsem se i no gat samting we bambae i hapen. Be Noa i bildim wan bigfala sip mo i stap bisi long wok blong prij blong talemaot ol stret fasin blong Jeova long ol man. Baebol i talem se: “Noa i mekem olgeta samting ya olsem we God i talem.”—Jenesis 6:13-22; Hibrus 11:7; 2 Pita 2:5.
10. (a) ?Olsem wanem Ebraham mo Sera tufala i sapotem hae rul blong Jeova? (b) ?Eksampol blong Ebraham mo Sera i save givhan long yumi olsem wanem?
10 Ebraham mo Sera, tufala tu i soem gudfala eksampol long fasin blong sapotem hae rul blong Jeova. Tufala i mekem evri samting we God i talem long tufala blong mekem. Tufala i stap long taon ya Uru long Koldia, we i gat plante samting long hem. Be Jeova i talem long Ebraham blong go long wan narafala ples, wan ples we hem i no gat save long hem. Ale, Ebraham ‘i aot olsem we Jeova i talem long hem.’ Ating Sera i bin gat wan gudfala laef long taon ya Uru. Hem i gat wan haos, ol fren mo famle blong hem tu. Be hem tu i obei long Jeova mo long hasban blong hem, mo i go long kantri blong Kenan, nating se hem i no save se laef blong hem bambae i olsem wanem longwe.—Jenesis 11:31–12:4; Ol Wok 7:2-4.
11. (a) ?Moses i sapotem hae rul blong Jeova nomata long wanem samting? (b) ?Eksampol blong Moses i save halpem yumi olsem wanem?
11 Moses i wan narafala man we i sapotem hae rul blong Jeova. Mo hem i mekem samting ya long ol hadtaem tu—olsem taem we hem i mas stanap long fored blong Fero blong Ijip. Hemia i no min se Moses i tinghae long hem wan olsem se hem i nafgud blong mekem samting ya. Defren olgeta, Moses i ting se hem i no save toktok gud. Be hem i obei long Jeova. From we Jeova i givhan long hem mo from we brata blong hem Eron i stap wetem hem, Moses i gobak plante taem blong talem tok blong Jeova long stronghed Fero. I gat sam man Isrel we olgeta tu oli toktok strong agens long Moses. Nating se i olsem, Moses i gohed blong mekem evri samting we Jeova i talem, ale, from Moses nao, Isrel i kam fri long Ijip.—Eksodas 7:6; 12:50, 51; Hibrus 11:24-27.
12. (a) ?Wanem i soem se fasin blong stap tru long Jeova i no minim nomo se yumi folem olgeta tok we God i pulum man blong raetem? (b) ?Taem yumi rili kasem save mining blong fasin ya blong stap tru long God, olsem wanem samting ya i save halpem yumi blong folem advaes blong 1 Jon 2:15?
12 Ol man ya we oli stap tru long Jeova oli no gat tingting ya se i naf nomo sipos oli obei long ol tok blong God we man i raetem finis. Nogat. Taem woman blong Potifa i traem pulum Josef blong i slip wetem hem, i no gat loa yet we God i talem agensem fasin blong stilim woman blong narafala man. Be, Josef i save long saed blong fasin ya blong mared we Jeova i stanemap long Iden. Hem i save se sipos hem i slip wetem woman blong narafala man bambae God i no glad long hem. Josef i no wantem nating blong traem God blong luk se bambae God i letem hem i folem fasin blong ol man Ijip gogo kasem wanem mak. Nogat. Hem i sapotem wei we Jeova i jusum taem hem i tingting dip long olgeta samting we God i mekem mo talem long ol man, mo taem hem i traehad blong mekem olgeta samting we hem i luksave se God i wantem hem blong mekem.—Jenesis 39:7-12; Ol Sam 77:11, 12.
13. ?Olsem wanem i klia we Devel Setan i man blong giaman taem yumi ridim stori blong (a) Job? (b) trifala Hibru man?
13 Ol man we oli rili save Jeova, bambae oli no save tanem baksaed long hem nating sipos oli fesem ol traem we oli strong tumas. Setan i tokbaot Job—man ya we Jeova i glad long hem— i se sipos hem i lusum olgeta samting we hem i gat no sipos hem i sik, bambae hem i lego God. Job i no save from wanem ol trabol ya oli stap kasem hem. Be nating, hem i stap tru long God mo i pruvum se Devel Setan i man blong giaman. ( Job 2:9, 10) Plante handred yia biaen, Setan i traehad yet blong pruvum tok blong hem. Hem i mekem king blong Babilon i kros we i kros bigwan nao i wantem kilim i ded tri yangfala Hibru man sipos trifala i no bodaon long pija ya we hem i stanemap. King ya i talem se bambae hem i sakem trifala ya long faea we i hot we i hot. Trifala ya i mas mekem wan disisen nao se, bambae trifala i obei long oda blong king no bambae oli obei long loa blong Jeova we i agensem fasin blong wosipim ol aedol. Ale, trifala i soemaot klia se oli wantem wosip long Jeova nomo, mo se hem nomo i Haefala Rula blong trifala. !Tru ya, fasin blong stap tru long God i impoten moa long trifala, i winim laef blong trifala!—Daniel 3:14-18.
14. ?Olsem wanem yumi, ol sinman, i save pruvum se yumi rili stap tru long Jeova?
14 ?From ol stori ya, i stret blong tingting se, wan man we i wantem stap tru long Jeova hem i mas stretgud olgeta? ?I stret blong ting se man we i mekem mastik hem i nogud olgeta? !Nogat! Baebol i talem se Moses i mekem sam mastik. Ol aposol blong Jisas Kraes tu, oli gat ol slak fasin blong olgeta. Jeova i no fogetem se yumi bon wetem sin, be hem i glad taem yumi no minim blong agensem wanem we hem i wantem. Sipos wan slak fasin blong yumi i winim yumi nao yumi mekem samting we i no stret, i impoten tumas we yumi tanem tingting blong yumi mo yumi no mekem rong ya bakegen mo bakegen. Long rod ya yumi soemaot we yumi rili laekem ol samting we Jeova i talem se i gud mo yumi no laekem nating ol samting we hem i talem se i nogud. From we yumi bilif se sakrefaes blong Jisas i naf blong fogivim ol sin blong yumi, yumi save stap olsem wan klin man long fes blong God.—Amos 5:15; Ol Wok 3:19; Hibrus 9:14.
15. (a) ?Long olgeta man, hu nomo i fasgud long God long fasin we i stretgud olgeta, mo samting ya i pruvum wanem? (b) ?Eksampol blong Jisas i halpem yumi olsem wanem?
15 ?Nating we man i save kam klin long fes blong God, i stret blong ting se neva wan man long wol ya bambae i save obei long Jeova long fasin we i stretgud olgeta? Ansa blong kwestin ya i stap olsem wan “tabu tokhaed” blong samwe 4,000 yia. (1 Timoti 3:16, NW ) Nating se Adam i stretgud olgeta, be hem i no fasgud long God long fasin we i stretgud olgeta. ?Ale, hu nomo i mekem olsem? Ating i no gat wan long ol pikinini blong Adam we oli naf from we oli sinman. Wan man nomo we i mekem olsem hemia Jisas Kraes. (Hibrus 4:15) Samting we Jisas i mekem i pruvum we Adam tu i naf blong stap tru long God fulwan sipos hem i bin wantem blong mekem olsem, from we hem i gat wan laef we i isi moa long Jisas. Adam i no foldaon from we God i bin mestem wan samting taem hem i wokem hem. Nogat. Taswe Jisas Kraes nomo hem i nambawan eksampol we yumi wantem folem long saed blong fasin blong obei long loa blong God, mo tu, long fasin blong fasgud long Jeova we hem i Haefala Rula Blong Heven Mo Wol.—Dutronome 32:4, 5.
?Wanem Ansa We Yumi Wan i Stap Givim?
16. ?From wanem yumi mas lukaot gud oltaem blong leftemap hae rul blong Jeova?
16 Yumi wanwan i mas ansarem bigfala kwestin ya long saed blong hu i gat raet blong rulum heven mo wol. Sipos yumi soemaot klia se yumi stap long saed blong Jeova, Setan bambae i traehad blong spolem yumi. Bambae hem i mekem ol traem oli kamaot long evri haf blong laef blong yumi mo bambae hem i gohed blong mekem samting ya gogo kasem taem we rabis wol ya i finis. Yumi no mas slakem fasin blong yumi blong stap lukaot gud. (1 Pita 5:8) Ol fasin blong yumi oli soemaot long wanem saed nao yumi stanap long hem. I olsem we yumi ansarem bigfala kwestin ya long saed blong hae rul blong Jeova mo seken kwestin tu, hemia sipos bambae yumi stap tru long God nomata wanem traem i kasem yumi. Yumi spolem yumi wan sipos yumi ting se i oraet nomo blong brekem loa blong God from we plante man long wol oli mekem olsem. Blong holemtaet fasin blong stap tru long God, yumi mas traehad blong mekem ol stret rul blong Jeova oli wok long evri haf blong laef blong yumi.
17. ?Yumi no wantem nating blong giaman mo stil from we yumi save se stamba blong ol fasin ya i kamaot wea?
17 Olsem nao, yumi no mas folem fasin blong Setan we hem i “papa blong . . . ol giaman toktok.” ( Jon 8:44) Yumi mas talem tok we i tru oltaem mo mekem ol fasin we i no blong giaman. Long wol ya blong Setan, plante yangfala oli giaman long papa mama blong olgeta. Be ol yangfala Kristin oli lukaot blong no mekem olsem. Long rod ya, oli pruvum we tok blong Setan i giaman nomo, taem hem i talem se ol man bambae oli lego God kwiktaem nomo sipos oli kasem traem. ( Job 1:9-11; Ol Proveb 6:16-19) Mo tu, i gat sam fasin blong mekem bisnes we oli save soemaot se man i stanap long saed blong ‘papa blong ol giaman toktok,’ i no long saed blong God blong trutok. Ol fasin ya yumi mas sakemaot. (Maeka 6:11, 12) Mo tu, man blong stil, hem i no save mekem eskius from fasin ya, nating sipos hem i pua no sipos hem i stilim samting blong man we i rij nomo. (Ol Proveb 6:30, 31; 1 Pita 4:15) Man we i stil hem i brekem loa blong God, i nating sipos hemia wan fasin we evri man long ples blong hem i mekem no sipos samting we hem i tekem i smol nomo.—Luk 16:10; Rom 12:2; Efesas 4:28.
18. (a) ?Taem Taosen Yia Rul Blong Kraes i finis, wanem traem bambae i kasem olgeta man? (b) ?Wanem gudfala fasin we yumi mas wokem naoia?
18 Long Taosen Yia Rul Blong Kraes, Setan mo ol rabis enjel blong hem bambae oli stap long kalabus, oli no moa save mekem wan samting long ol man. !Long taem ya bambae yumi harem gud! Be afta long taosen yia ya, bambae oli kam fri bakegen blong smoltaem. Setan mo olgeta we oli folem hem bambae oli mekem hadtaem long olgeta man we oli kam stretgud finis mo oli stap tru long God. (Revelesen 20:7-10) ?Sipos yumi gat blesing blong laef long taem ya, bambae yumi ansa olsem wanem long kwestin ya se hu i gat raet blong rul? Olgeta man long taem ya bambae oli stretgud olgeta, taswe sipos wan i lego God, hem i minim nomo blong mekem olsem, mo bambae hem i mas lus blong olwe. !From samting ya, i impoten tumas we, stat naoia, yumi wokem fasin ya blong obei oltaem long eni advaes we Jeova i givim blong lidim yumi, nating se i kamaot long Baebol no long ogenaesesen blong hem! Sipos yumi mekem olsem, yumi soem tru se yumi fasgud long hem from we hem i Haefala Rula Blong Heven Mo Wol.
Tingtingbak
• ?Wanem bigfala kwestin ya we yumi evriwan i mas ansarem? ?Wanem i mekem we yumi mas ansa long kwestin ya?
• ?Yumi makem wanem fasin blong sam man mo woman blong bifo we oli pruvum se oli stap tru long Jeova?
• ?From wanem i impoten we ol fasin blong yumi evri dei oli givim ona long Jeova?