Wajtaoa LAEBRI LONG INTENET
Wajtaoa
LAEBRI LONG INTENET
Bislama
  • BAEBOL
  • OL BUK
  • OL MITING
  • lv chap. 4 pp. 36-49
  • ?From Wanem Yu Mas Respektem Olgeta We Oli Gat Wok Blong Lidim Yu?

I no gat video yet long haf ya.

Sori, i gat problem taem i stap lodem video ya.

  • ?From Wanem Yu Mas Respektem Olgeta We Oli Gat Wok Blong Lidim Yu?
  • ‘Stap Long Laef Ya We God i Lavem Yu’
  • Ol Sabtaetol
  • Sem Samting
  • ?FROM WANEM I HADWOK?
  • ?FROM WANEM YUMI MAS GAT RESPEK LONG OLGETA WE OLI LIDIM YUMI?
  • RESPEK INSAED LONG FAMLE
  • RESPEK INSAED LONG KONGREGESEN
  • RESPEK LONG OL HAEMAN BLONG WOL
  • Ona Long Olgeta We Oli Gat Raet Blong Lidim Yumi
    Wajtaoa—2000
  • Tingting Blong Kristin Long Ol Man We Oli Stap Rul
    Wajtaoa—1994
  • Letem Jeova i Lidim Yu
    Wajtaoa—2008
  • Respektem Olgeta We Oli Gat Paoa—?From Wanem i Impoten?
    Wajtaoa—2000
Luk Moa Samting
‘Stap Long Laef Ya We God i Lavem Yu’
lv chap. 4 pp. 36-49
[Tok blong pija long pej 40]

Japta 4

?From Wanem Yu Mas Respektem Olgeta We Oli Gat Wok Blong Lidim Yu?

“Yufala i mas ona long olgeta man.”—1 PITA 2:17.

1, 2. (a) ?Wanem traem yumi kasem taem yumi mas stap aninit long man we i gat wok blong lidim yumi? (b) ?Wanem kwestin we bambae yumi tokbaot?

?YU LUK fasin blong pikinini taem papa mama i askem hem blong mekem wan samting we hem i no wantem mekem? Ating yu luksave nomo long fes blong hem se hem i no glad nating. Hem i harem toktok blong papa mama, mo hem i save se hem i mas obei. Be hem i no wantem obei. Fasin blong smol boe ya we i harem se i had blong obei, i sem mak long fasin we maet yumi tu yumi save gat.

2 I no isi oltaem blong respektem olgeta we oli holem wok blong lidim yumi. ?Olsem wanem? ?Samtaem yu yu harem se i hadwok long yu blong gat respek long wan man we i bos long yu? Sipos yes, be i no yu nomo we yu harem olsem. Yumi laef long wan taem we fasin blong gat respek long man we i bos blong yumi, i godaon mo klosap i lus olgeta. Nating se i olsem, Baebol i talem se yumi mas gat respek long olgeta we oli holem wok blong lidim yumi. (Ol Proveb 24:21) Blong talem stret, fasin ya i impoten tumas sipos yumi wantem we God i lavem yumi oltaem. Taswe sam kwestin i stanap. ?From wanem maet i hadwok blong gat respek long narafala we i bos long yumi? ?From wanem Jeova i askem yumi blong obei, mo wanem i save halpem yumi blong obei? Mo laswan kwestin se, ?Long wanem fasin nao yumi soemaot se yumi gat respek long olgeta ya we oli gat wok blong lidim yumi?

?FROM WANEM I HADWOK?

3, 4. ?Sin i stat olsem wanem? ?From wanem sin i mekem se i hadwok blong gat respek long olgeta we oli stap lidim yumi?

3 Bambae yumi tingting smoltaem long tu risen from wanem maet samtaem i hadwok blong gat respek long ol man we oli bos long yumi. Faswan samting se sin i stap long yumi. Seken samting, ol man ya we oli bos long yumi olgeta tu oli gat sin. Sin ya we i mekem se yumi no stretgud olgeta, i kamtru long wol longtaem bifo finis, hemia long garen blong Iden taem Adam mo Iv tufala i rebel agensem God we hem i bos long tufala. Yes, faswan sin hemia fasin rebel. Kam kasem tede, yumi gat sem kaen fasin ya yet insaed long yumi se yumi no wantem narafala i bos long yumi.—Jenesis 2:15-17; 3:1-7; Ol Sam 51:5; Rom 5:12.

4 From we sin i stap long yumi, bighaf blong yumi i save kam flas mo yumi tinghae long yumi isi nomo. Be tingting daon i wan fasin we yumi no luk plante, mo yumi mas wokhad blong gat fasin ya mo blong no lusum fasin ya tu. Nating se yumi holemstrong plante yia long wok blong God, be yumi save foldaon yet long fasin flas mo mekem stronghed. Tingbaot man ya Kora. Hem i no lego ol man blong Jeova, nating se oli gotru long plante hadtaem. Be Kora i wantem kasem haenem mo i no sem nating blong lidim ol narafala blong oli rebel agensem Moses. Baebol i talem se tingting blong Moses i stap daon moa i winim ol narafala man long taem blong hem. (Namba 12:3; 16:1-3) Mo tu, tingbaot King Usia. Flas tingting i mekem we hem i go insaed long tempol blong Jeova mo i mekem wan wok we i tabu, we ol pris nomo oli gat raet blong mekem. (2 Kronikel 26:16-21) Ol man ya oli kasem bigfala panis from fasin rebel blong olgeta. Be eksampol blong olgeta, we i nogud, i stap blong mekem yumi tingting. Yumi mas faet agensem flas fasin we i mekem se i hadwok long yumi blong gat respek long olgeta we oli stap lidim yumi.

5. ?Olsem wanem sam sinman oli bin yusum paoa blong olgeta long fasin we i no stret?

5 Be i gat narafala samting tu we i mekem se ol man oli faenem i had blong respektem olgeta we oli stap lidim olgeta. Hemia se plante taem ol man we oli holem paoa blong lidim narafala, oli yusum paoa blong olgeta long fasin we i no stret. Plante long olgeta ya oli mekem i nogud, oli kilim man mo oli tok nogud long hem, no oli bos strong antap long narafala. Yes, laef blong ol man long wol ya, i stat bifo i kam kasem tede, i fulap nomo long ol stori blong man we taem oli holem paoa oli yusum paoa ya long fasin we i nogud. (Prija 8:9) Tingbaot Sol. Taem Jeova i jusum hem blong i king, hem i wan gudfala man we tingting blong hem i stap daon. Be flas tingting mo jalus oli winim hem, nao biaen hem i mekem tumas trabol long Deved we hem i wan gudfala man blong God. (1 Samuel 9:20, 21; 10:20-22; 18:7-11) Biaen, Deved ya i kam king, mo hem i wan long ol beswan king we oli rulum Isrel. Be hem tu i yusum paoa blong hem long fasin we i no stret. Hem i stilim woman blong Uria we i wan man Het, mo hem i sanem man ya we i wan gudfala man nomo, i go faet long ples we faet i strong moa blong bambae ol enemi oli kilim hem i ded. (2 Samuel 11:1-17) Yes, sin i mekem we i hadwok long ol man blong save olsem wanem blong yusum paoa long fasin we i stret. Mo taem wan man we i holem paoa i no obei long Jeova, hem i mekem i moa nogud yet. Wan man Briten we i man blong politik, i tokbaot sam pop blong Katolik jos we oli bin lidim ol man blong mekem i nogud tumas long plante narafala man, hem i se: “Paoa i pulum man blong gat kruked fasin, taem man i gat moa paoa, hem i gat moa kruked fasin.” Taem yumi tingbaot olgeta samting ya we oli bin hapen long ol man, i gud yumi traem faenem ansa long kwestin ya: ?From wanem yumi mas gat respek long man we i lidim yumi?

?FROM WANEM YUMI MAS GAT RESPEK LONG OLGETA WE OLI LIDIM YUMI?

6, 7. (a) ?Lav we yumi gat long Jeova i pusum yumi blong mekem wanem, mo from wanem? (b) ?Taem man i obei, hem i rere blong mekem wanem?

6 Beswan risen blong gat respek long olgeta we oli lidim yumi hemia from lav, —lav we yumi gat long Jeova, long ol man raonabaot long yumi, mo long yumi wan. From we yumi lavem Jeova moa i bitim eni narafala man no samting, yumi wantem mekem hem i glad. (Ol Proveb 27:11; Mak 12:29, 30) I stat long taem we faswan man mo woman tufala i agensem God long garen blong Iden, kam kasem tede, bighaf blong ol man long wol oli tekem saed blong Setan blong sakemaot rul blong Jeova, oli agensem raet we Jeova i gat blong rulum heven mo wol. Yumi mas glad tumas blong stap long saed blong Jeova blong sapotem rul blong hem. Ol nambawan tok we oli stap long Revelesen 4:11 oli mekem yumi harem gud tumas. I klia nomo se Jeova nao i gat olgeta raet blong rulum heven mo wol. Yumi sapotem hae rul blong Jeova, yumi agri fulwan we hem i lidim yumi evri dei long laef blong yumi.

7 Taem man i gat respek long Jeova olsem, hem i mas obei. Yumi glad nomo blong obei long Jeova from we yumi lavem hem. Be bambae i gat taem we i had blong obei. Long ol taem olsem, ating bambae yumi mas lanem blong stap daon mo obei, olsem smol boe ya we yumi tokbaot long stat blong stadi ya. Tingbaot we Jisas i obei long Papa blong hem, i mekem evri samting we Papa blong hem i wantem, nating se samtaem i hadwok tumas blong mekem olsem. Hem i talem long Papa blong hem se: “Yu no mekem olsem we mi mi wantem, yu mekem olsem we yu nomo yu wantem.”—Luk 22:42.

8. (a) ?Plante man tede oli soemaot se oli letem Jeova i lidim olgeta taem oli mekem wanem? ?Mo olsem wanem yumi save filing blong Jeova long saed ya? (b) ?Wanem i save halpem yumi blong lesin long advaes mo tok blong stretem yumi? (Lukluk bokis long pej 46-47.)

8 Tede Jeova i no stap toktok hem wan long wanwan long yumi. Hem i yusum Tok blong hem, Baebol, mo sam man long wol ya. Taswe taem yumi gat respek long ol man we Jeova i stap yusum, no ol man we hem i letem olgeta oli bos antap long yumi, i olsem we yumi stap letem Jeova i lidim yumi. Sipos yumi agensem ol man ya, olsem maet yumi no wantem folem wan advaes no wan tok blong Baebol we oli givim long yumi blong stretem yumi, samting ya i save mekem God i harem nogud. Taem ol man Isrel oli toktok agensem Moses mo oli no wantem we hem i lidim olgeta, Jeova i talem se fasin ya blong olgeta i agensem hem stret.—Namba 14:26, 27.

9. ?From wanem lav we yumi gat long ol man bambae i pulum yumi blong gat respek long olgeta we oli lidim yumi? Givim wan eksampol.

9 Mo tu, yumi gat respek long olgeta we oli lidim yumi from we yumi lavem ol man raonabaot long yumi. ?From wanem i olsem? Tingbaot we yu yu wan soldia long ami. Ol wok blong ami ya bambae oli gohed gud sipos wanwan soldia i obei, i gat respek, mo i wokgud wetem olgeta we oli bos long hem. Sipos yu yu agensem oda we ol bos blong ami oli talem long yu, samting ya i save spolem ol narafala soldia, i save putum laef blong olgeta long denja. I tru se ol ami tede oli mekem tumas trabol long wol. Be ami we Jeova i lidim i mekem gudfala wok nomo. Plante handred taem, Baebol i tokbaot God se hem i “Jeova blong ol ami.” (1 Samuel 1:3, NW) Hem i Komanda blong wan bigfala ami blong ol strongfala enjel. Samtaem Jeova i tokbaot ol man blong wok blong hem long wol ya tu, se oli olsem wan ami. (Esikel 37:1-10) Sipos yumi agensem ol man we Jeova i putum blong oli lidim yumi, yumi stap putum ol brata sista blong yumi long denja, olsem wan soldia we i putum laef blong ol narafala soldia long ami i stap long denja. Taem wan Kristin i rebel agens long ol elda we Jeova i putumap, ol narafala long kongregesen tu oli harem nogud. (1 Korin 12:14, 25, 26) Taem wan pikinini i rebel, ful famle i harem nogud. Taswe yumi soemaot se yumi lavem ol narafala taem yumi gat respek mo wokgud oltaem wetem ol narafala we oli gat wok blong lidim yumi.

10, 11. ?Olsem wanem tingting ya blong wantem gat wan gudfala laef i save pusum yumi blong obei long olgeta we oli gat wok blong lidim yumi?

10 Mo tu, yumi gat respek long olgeta we oli lidim yumi from we samting ya i save mekem i gud long yumi. Taem Jeova i askem yumi blong respektem olgeta we oli lidim yumi, plante taem hem i talem wanem blesing we bambae yumi kasem sipos yumi mekem olsem. Eksampol, hem i talem long ol pikinini se oli mas obei long papa mama blong olgeta sipos oli wantem gat wan longfala mo gudfala laef. (Dutronome 5:16; Efesas 6:2, 3) Mo hem i talem se yumi mas obei long ol elda blong kongregesen, from we sipos yumi no mekem samting ya, yumi save spolem fasin fren blong yumi wetem hem. (Hibrus 13:7, 17) Mo hem i talem se yumi mas obei long ol man we oli wok long gavman, blong bambae yumi no kasem trabol.—Rom 13:4.

11 Ating bambae yu agri se taem yumi save ol risen from wanem Jeova i wantem yumi blong obei long olgeta we oli lidim yumi, samting ya i halpem yumi blong obei. Taswe, i gud yumi tingbaot tri samting long laef, we long trifala samting ya yumi mas obei long olgeta we oli gat wok blong lidim yumi.

RESPEK INSAED LONG FAMLE

12. ?Wanem wok we Jeova i putum long han blong hasban mo papa long famle, mo man i mas mekem wok ya olsem wanem?

12 Jeova nao i wokem famle. Hem i wan God we i laekem se ol samting oli rongud folem plan, taswe hem i wokem plan tu blong folem insaed long famle, blong famle i save rongud. (1 Korin 14:33) Hem i givim raet long hasban mo papa blong mekem wok olsem hed blong famle. Hasban i gat respek long hemia we i Hed blong hem, Jisas Kraes, taem i folem fasin blong Jisas blong lidim kongregesen. (Efesas 5:23) Taswe, hasban i no mas livim wok ya long han blong woman, hem i mas strong blong tekem responsabiliti blong hem. Be hem i no mas bos strong tu, mo i no mas spolem olgeta we oli stap aninit long hem. Hem i mas gat lav, i mas askem samting long narafala we i stret nomo long wanem we oli naf blong mekem, mo i mas kaengud. Hem i mas tingbaot oltaem se wok blong hem olsem hed blong famle i no min se hem i holem olgeta paoa. Hem i mas tingbaot oltaem se hem i stap daon aninit long Jeova.

Wan Kristin papa i mas folem fasin blong Kraes long wok blong hem olsem hed blong famle

13. ?Olsem wanem wan waef mo mama i save mekem wok blong hem insaed long famle long fasin we Jeova i glad long hem?

13 Wan waef mo mama i stap blong givhan long hasban blong hem, hem i olsem fren blong man. Waef tu i gat wok blong lidim famle, from we Baebol i tokbaot “loa blong mama blong yu.” (Ol Proveb 1:8, NW) Be i tru se wok blong waef blong lidim famle i no blong tekem ples blong hasban blong hem, hem i stap aninit long hasban blong hem. Wan Kristin waef i soem se hem i gat respek long man blong hem we i hed, taem hem i halpem hem blong holemgud wok blong hem. Hem i no tok daonem hem, i no traem switim hem blong i folem tingting blong hem, mo i no traem tekem ples blong hasban mo bos long famle. Defren olgeta, hem i sapotem man blong hem mo i wokgud wetem hem. Taem man blong hem i tekem wan desisen we hem i no laekem, hem i save talem ol tingting blong hem wetem respek, be hem i stap yet aninit long man blong hem. Sipos man blong hem i no wan man blong bilif, maet samtaem bambae woman ya i fesem hadtaem, be fasin blong hem blong stap daon long man blong hem i save pulum man ya blong wantem save Jeova.—1 Pita 3:1.

14. ?Olsem wanem ol pikinini oli save mekem papa mama mo Jeova i glad?

14 Ol pikinini oli mekem Jeova i glad tumas taem oli obei long papa mama blong olgeta. Mo oli givim ona mo glad long papa mama blong olgeta tu. (Ol Proveb 10:1) Long ol famle we papa hem wan no mama hem wan nomo i lukaot long ol pikinini, i gud we ol pikinini oli folem semfala fasin ya blong obei. Oli mas tingbaot se papa no mama blong olgeta i nidim moa we oli sapotem hem mo wokgud wetem hem, from we hem i mekem wok ya hem wan nomo. Long ol famle we wanwan man, woman, mo pikinini, oli mekem wok we God i givim long olgeta, i gat pis mo bigfala glad. Ol famle olsem oli presem Jeova God we hem i Stamba blong olgeta famle.—Efesas 3:14, 15.

RESPEK INSAED LONG KONGREGESEN

15. (a) ?Olsem wanem yumi respektem raet we Jeova i gat blong lidim yumi insaed long kongregesen? (b) ?Wanem tingting blong God i save halpem yumi blong obei long olgeta we oli gat wok blong lidim yumi? (Lukluk bokis we i stap long pej 48-49.)

15 Jeova i putumap Pikinini blong hem nao, olsem Man we i Rulum Kristin kongregesen. (Kolosi 1:13) Nao Jisas i givim wok long “slef ya we i stret mo waes” blong halpem ol man blong God long wol ya blong oli wosip long God. (Matiu 24:45-47, NW) Hed Kampani blong ol Witnes blong Jeova i mekem wok long bihaf blong slef ya. Ol elda tede oli wok long sem fasin olsem ol elda long ol kongregesen blong ol faswan Kristin bifo. Oli wok folem advaes mo toktok blong Hed Kampani, we i toktok i kam stret long olgeta no i yusum ol man we oli wok long nem blong hem, olsem ol elda we oli goraon. Taem wanwan long yumi i obei long ol elda we oli gat wok blong lidim yumi, yumi stap obei long Jeova.—Hibrus 13:17, NTB.

16. ?Olsem wanem tabu spirit nao i putumap ol elda?

16 Ol elda mo ol man blong givhan oli no stret man. Oli mekem mastik olsem yumi. Be ol elda ya oli olsem wan “presen” we God i givim blong givhan long kongregesen blong holem wan strong fasin fren wetem Jeova. (Efesas 4:8) Tabu spirit i putumap ol elda. (Ol Wok 20:28) ?Olsem wanem tabu spirit nao i putumap olgeta? Ol man ya oli mas kasem ol mak we God i putum i stap long Baebol, buk ya we i kamaot long paoa blong tabu spirit. (1 Timoti 3:1-7, 12; Taetas 1:5-9) Mo tu, taem ol elda oli toktok tugeta blong luk sipos wan brata i naf blong holem wok olsem no nogat, oli prea wetem fulhat blong olgeta blong Jeova i lidim olgeta wetem tabu spirit.

17. ?Long saed blong ol wok long kongregesen, from wanem samtaem ol sista oli mas putum kaliko long hed?

17 Samtaem i no gat elda no man blong givhan blong mekem wok we i blong olgeta, olsem wok blong lidim miting blong prij. Long taem olsem ol narafala brata we oli baptaes finis, oli save mekem wok ya. Sipos i no gat narafala brata, ale ol sista we oli nafgud oli save mekem wok ya. Be taem wan woman i tekem ol wok ya we oltaem brata nao i mas mekem, ale hem i mas putum kaliko long hed blong hem.a (1 Korin 11:3-10) Fasin ya blong putum kaliko long hed i no blong daonem woman. Defren olgeta, hemia wan fasin we i givim janis long woman blong soemaot se hem i gat respek long hed we Jeova i stanemap insaed long famle mo insaed long kongregesen.

RESPEK LONG OL HAEMAN BLONG WOL

18, 19. (a) ?Wanem tingting blong God i stap long Rom 13:1-7? (b) ?Olsem wanem yumi gat respek long ol haeman blong wol ya?

18 Ol trufala Kristin oli folemgud tingting blong God we i stap long Rom 13:1-7 (NW). Jeova i letem ol “haeman,” hemia ol gavman, oli rul, mo gogo kasem taem ya we bambae hem i karemaot olgeta, ol gavman ya oli mekem ol impoten wok, oli givhan blong mekem se ol samting long kantri oli rongud, mo oli mekem sam wok we i givhan long man. Yumi soem se yumi gat respek long ol gavman taem yumi obei long loa. Yumi pem olgeta takis blong yumi, yumi fulumapgud ol pepa we gavman i askem yumi blong fulumap mo yumi no giaman, mo yumi obei long eni loa we hem i putum long saed blong yumi wan, famle blong yumi, bisnes blong yumi, no olting blong yumi olsem graon mo haos. Be wan samting nomo, taem gavman i askem yumi blong mekem samting we i brekem loa blong God, long taem ya nao yumi no save obei long gavman. Defren olgeta, yumi mas mekem olsem ol aposol bifo we oli talem se: “God hem i hae jif blong mifala. Mifala i mas obei long hem bitim we mifala i obei long man.”—Ol Wok 5:28, 29, NW; lukluk bokis long pej 42, “?Mi Mi Mas Obei Long Hu?”

?MI MI MAS OBEI LONG HU?

Stamba trutok: “Jeova i jaj blong yumi, Jeova i givim loa long yumi, Jeova i King blong yumi; hem nomo bambae i sevem yumi.”—Aesea 33:22, NW.

Sam kwestin blong tingbaot

  • ?Bambae mi mekem wanem sipos oli askem mi blong mekem wan samting we i agensem wanem we Jeova i wantem?—Matiu 22:37-39; 26:52; Jon 18:36, NW.

  • ?Bambae mi mekem wanem sipos oli tok strong long mi se mi no mas obei long tok blong Jeova?—Ol Wok 5:27-29; Hibrus 10:24, 25.

  • ?Wanem i save halpem mi blong mi wantem obei long olgeta we oli gat wok blong lidim mi?—Rom 13:1-4, NW; 1 Korin 11:3; Efesas 6:1-3.

19 Ol fasin we yumi mekem tu i soem se yumi gat respek long ol haeman blong wol. Samtaem maet yumi mas stanap fored long ol haeman blong gavman mo toktok wetem olgeta. Aposol Pol i mas toktok wetem ol haeman olsem King Herod Agripa mo Hedgavman ya Festas. Ol man ya oli no gat ol gudfala fasin nating, be taem Pol i toktok long olgeta hem i toktok wetem respek. (Ol Wok 26:2, 25) Taem yumi toktok wetem wan bigman blong gavman no wan polisman, i gud yumi folem eksampol blong Pol. Long skul, ol yangfala Kristin oli traem gat respek long tija blong olgeta mo ol narafala man we oli wok long skul mo long saed blong edukesen. Nating se wan man i no laekem no maet i agensem ol Witnes blong Jeova, yumi mas gohed yet blong gat respek long hem. Tru ya, olgeta man we oli no gat bilif olsem yumi, oli mas haremsave se yumi gat respek long olgeta.—Rom 12:17, 18; 1 Pita 3:15, 16 a.

20, 21. ?Wanem sam blesing we oli kamaot taem yumi soemaot respek we i stret long man we i hae moa long yumi?

20 I nogud yumi gat fasin ya we yumi no wantem gat respek. Aposol Pita i raetem se: “Yufala i mas ona long olgeta man.” (1 Pita 2:17) Taem ol man oli harem se yumi rili gat respek long olgeta, samting ya i save tajem hat blong olgeta. Tingbaot se fasin ya i stap lus tede. Taswe sipos yumi gat fasin ya, yumi stap folem tok ya blong Jisas se: “Yufala i mas letem laet ya i saenaot i kasem ol man, blong oli save luk ol gudgudfala wok we yufala i stap mekem. Nao, bambae olgeta oli save leftemap nem blong Papa blong yufala, we i stap long heven.”—Matiu 5:16.

21 Long wol ya we i tudak, laet blong trutok blong God i save pulum ol man we oli gat gudfala hat oli kam. Taem yumi gat respek insaed long famle, insaed long kongregesen, mo long ol gavman, fasin blong yumi i save pulum samfala i kam, nao bambae oli wokbaot long laet wetem yumi. I gud tumas sipos yumi pulum sam man i kam olsem. Be nating sipos i no hapen olsem, wan samting i klia se respek we yumi gat long narafala man i mekem Jeova God i glad tumas mo i mekem tu we yumi stap oltaem long laef ya we God i lavem yumi. ?Yu ting se i gat wan narafala samting we i gud moa i bitim hemia? I nogat.

a Long pej 209-212, haf ya Sam Moa Save i tokbaot ol defdefren rod blong folem tingting ya blong God.

“LESIN LONG ADVAES, MO LETEM NARAFALA I STRETEM YU”

Tingting blong Setan we hem i rebel mo i no glad blong obei, i plante long wol tede. Taswe Baebol i tokbaot Setan se hem i “jif ya blong paoa blong win” mo i talem se from samting ya i gat wan ‘spirit we i stap mekem wok naoia long ol pikinini we oli no obei long God.’ (Efesas 2:2, NW) Plante man tede oli wantem kam independen, oli no wantem nating we nara man i bos long olgeta. Sore tumas, samtaem tingting ya i kam insaed long Kristin kongregesen. Eksampol, maet wan elda i givim advaes long yumi long saed blong sam muvi no pleplei we yumi laekem, be maet oli joen wetem rabis fasin no raf fasin. Be sam long yumi maet oli sakemaot advaes ya, mo maet yumi kros tu long toktok blong elda ya. Be i gud we wanwan long yumi i folem tok ya we i stap long Ol Proveb 19:20 (NW) se: “Lesin long advaes, mo letem narafala i stretem yu, blong yu save kam waes long fiuja blong yu.”

?Wanem i save halpem yumi long saed ya? Tingbaot tri bigfala risen from wanem sam man oli agensem advaes no tok we i stretem olgeta, ale biaen i gud yu skelem ol risen ya wetem Baebol.

  • “Mi no ting se advaes ya i stret.” Maet yumi gat tingting se advaes we narafala i givim i no rili stret long yumi, no maet man we i givim advaes ya i no rili gat gud save long saed blong samting we i hapen. Maet yumi kwik blong talem se advaes ya blong hem i nogud. (Hibrus 12:5) From we yumi sinman, maet yumi nao we i nidim blong jenisim tingting blong yumi long saed ya. (Ol Proveb 19:3) I mas gat wan gudfala risen from wanem narafala ya i givim advaes ya long yumi. Ale i gud yumi putum tingting blong yumi i stap long risen ya. Tok blong God i givim advaes ya se: “Holemtaet fasin stretem; no lego long hem. Lukaotgud long fasin ya, from we hemia nao i laef blong yu.”—Ol Proveb 4:13, NW.

  • “Mi no laekem wei we brata ya i tok blong givim advaes ya long mi.” I tru, Baebol i talem long yumi se taem yumi givim advaes yumi mas mekem long fasin we i stret mo i gud. (Galesia 6:1) Be Baebol i talem tu se: “Olgeta evriwan oli mekem nogud finis, mo oli stap afsaed olgeta long ol gudgudfala fasin blong God.” (Rom 3:23) Sipos yu wantem wan advaes we i stretgud olgeta, mo yu wantem we man we i givim advaes ya tu i mekem long fasin we i stretgud, ale be bambae yu mas wet nomo se man ya i kam stretgud olgeta. Sore tumas, i no gat man olsem. (Jemes 3:2) Jeova i stap yusum ol sinman nomo blong givim advaes long yumi, taswe yumi waes sipos yumi no tingbaot wei we brata ya i givim advaes ya. I moagud blong tingbaot wanem advaes we hem i givim, mo blong prea long Jeova blong i halpem yu blong tingbaot olsem wanem yu save folem advaes ya.

  • “!Hem i no gat raet blong givim advaes long mi!” Sipos yumi ting se brata we i givim advaes ya i gat sam slak fasin taswe hem i no sud givim advaes long yumi, ale i gud yumi tingtinggud long ol samting we yumi tokbaot finis antap. Mo sipos yumi ting se yumi no nidim advaes from we yumi olfala, yumi gat plante save mo waes, no yumi gat wok insaed long kongregesen, ale yumi mas stretem tingting blong yumi. Long Isrel bifo, king i holem bigfala wok, be hem i mas lesin long ol advaes we i kamaot long ol profet, ol pris, mo sam narafala man we oli stap aninit long hem. (2 Samuel 12:1-13; 2 Kronikel 26:16-20) Tede, ogenaesesen blong Jeova i yusum ol sinman nomo blong givim advaes, mo olgeta Kristin we oli bigman finis long tingting blong olgeta bambae oli glad nomo blong lesin long ol advaes ya mo folem olgeta. Sipos yu yu gat plante wok no yu gat plante ekspiriens bitim ol narafala, ale yu mas tingbaot se yu nao yu mas soemaot rod. Yu mas gat tingting daon mo stret tingting blong lesin long ol advaes mo folem olgeta.—1 Timoti 3:2, 3; Taetas 3:2.

I klia se i no gat wan long yumi we i hae tumas mo i no nidim advaes. Taswe i gud yumi traehad oltaem blong akseptem advaes, mo i gud yumi folem advaes ya, mo yumi talem tangkiu long Jeova tu we hem i givim presen ya we i save sevem laef blong yumi. Advaes i rili wan pruf se Jeova i lavem yumi, mo yumi wantem stap oltaem long laef ya we God i lavem yumi.—Hibrus 12:6-11.

“YUFALA I MAS OBEI LONG OLGETA WE OLI STAP LIDIM YUFALA”

Long Isrel bifo, oli mas wok folem wan plan blong ol samting oli rongud. Moses hem wan i no naf blong lukaot long ol milian man Isrel ya blong oli wokbaot sef long draeples ya we i denja. ?Ale, hem i mekem wanem? “Hem i jusumaot ol gudfala man long ol laen blong Isrel, mo i putumap olgeta, blong sam oli lida blong wan taosen man, mo sam oli lida blong wan handred man, mo sam oli lida blong fifti man, mo sam oli lida blong ten man.”—Eksodas 18:25.

Long Kristin kongregesen tede tu, yumi mas wok folem wan plan blong ol samting oli rongud. Taswe i gat ol elda we oli lukaot long kongregesen, i gat seket elda we i lukaot long ol kongregesen long wan seket, mo i gat distrik elda we i lukaot long plante seket long wan distrik, mo i gat wan Branj Komiti no wan Kantri Komiti we i lukaot long wan kantri. From plan olsem nao, wanwan man we i holem wok olsem man blong lukaot long sipsip hem i save lukaotgud long ol sipsip blong Jeova we oli stap long han blong hem. Ol man ya blong lukaot long sipsip bambae oli mas talemaot long Jeova mo Jisas Kraes, se oli mekem wok ya olsem wanem.—Ol Wok 20:28.

Blong plan blong Kristin kongregesen i rongud, yumi wanwan i mas gat fasin obei mo yumi mas rere blong putum yumi i stap daon long narafala. I nogud yumi karem fasin olsem Diotrefes we hem i no gat respek nating long olgeta we oli gat wok blong lidim kongregesen long taem blong hem. (3 Jon 9, 10) Defren olgeta, yumi mas folem ol tok ya blong aposol Pol we hem i raetem se: “Yufala i mas obei long olgeta we oli stap lidim yufala, mo yufala i mas stap aninit long olgeta. Olgeta ya oli stap lukaotgud long laef blong yufala, from we oli mas talemaot long God se oli holem wok ya olsem wanem. I gud yufala i mekem we ol man ya oli glad blong mekem wok ya, i nogud oli harem se oli taed long wok ya, from we samting ya i save spolem yufala.” (Hibrus 13:17, NW) Samfala oli obei long taem ya nomo we oli agri wetem samting we narafala i talem. Be oli no wantem stap aninit long narafala ya sipos oli no agri long samting we hem i talem no taem oli no luk wan gudfala risen blong folem samting ya. Be i gud yu tingbaot se tok ya “stap aninit” i min se man i obei, nating se hem i no agri no i no wantem. Taswe i gud wanwan long yumi i askem se, ‘?Mi mi obei mo mi stap aninit long olgeta we oli stap lidim mi?’

Long Baebol yumi no save faenem wan lis blong olgeta wok no samting we yumi mas mekem blong kongregesen i gohedgud. Be Baebol i talem se: “Yufala i mas mekem olgeta samting long fasin we i stret gud, we ol man oli glad long hem.” (1 Korin 14:40) Hed Kampani i obei long tok ya taem hem i stanemap sam rod mo fasin blong wok we evriwan i save folem, blong mekem we ol wok long kongregesen oli rongud mo i gat oda long hem. Ol Kristin brata we oli holem wok oli soemaot gudfala eksampol blong obei taem oli folemgud ol rod mo fasin ya blong wok. Mo tu, oli “kwaet man” mo oli “man blong joen gud [“obei,” NW] long narafala man,” long olgeta we oli lidim olgeta. (Jemes 3:17) Yes, long rod ya, nambawan blesing we i kamaot, se olgeta memba blong ol wanwan kongregesen, seket, distrik, mo kantri, oli joengud olsem wan bodi nomo blong ol man blong bilif. Mo samting ya i presem God blong yumi we hem i wan hapi God.—1 Korin 14:33; 1 Timoti 1:11.

Ol tok blong Pol long Hibrus 13:17 oli soemaot wan narafala poen tu, hemia from wanem fasin blong no obei i save spolem yumi. Fasin blong no obei i save mekem we olgeta ya we oli holem wok blong lidim yumi oli “harem se oli taed long wok ya.” Tabu wok ya blong lukaot long ol sipsip blong Jeova i mas wan wok we man i harem gud mo i glad blong mekem. Be taem wan brata we i holem wok olsem i mas wok wetem sam sipsip we oli no wantem lesin mo we oli stronghed, hemia i mekem wok blong hem i kam hevi tumas. Biaen, fasin ya i spolem “yufala,” hemia fulwan kongregesen. Fasin blong no wantem stap aninit long tiokratik rul i save spolem man long wan narafala rod tu. Taem man i flas tumas nao i no wantem stap aninit long olgeta we oli lidim hem, hem i spolem gudfala fasin fren we hem i gat wetem Jeova, i olsem we hem i seraotem hem wan long Papa blong hem long heven. (Ol Sam 138:6) Taswe i gud sipos yumi evriwan i traehad blong obei oltaem mo stap aninit long olgeta we oli gat wok blong lidim yumi.

    Ol buk long Bislama (1987-2026)
    Logaot
    Login
    • Bislama
    • Serem
    • Setemap Olsem Yu Wantem
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Ol Rul
    • Privacy Policy
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Login
    Serem