Wajtaoa LAEBRI LONG INTENET
Wajtaoa
LAEBRI LONG INTENET
Bislama
  • BAEBOL
  • OL BUK
  • OL MITING
  • w91 6/1 pp. 10-16
  • ?Yu Yu Naf Blong Mekem Wok?

I no gat video yet long haf ya.

Sori, i gat problem taem i stap lodem video ya.

  • ?Yu Yu Naf Blong Mekem Wok?
  • Wajtaoa—1991
  • Ol Sabtaetol
  • Sem Samting
  • Ol Fasin Blong Ol Elda We Oli Stret Tu Long Ol Man Blong Givhan
  • Ol Man Blong Givhan
  • Ol Fasin Blong Ol Elda
  • Folemgud Olgeta Fasin Ya
  • ?Ol Brata, Yufala i Stap Traehad Blong Kam Elda?
    Wajtaoa i Talemaot Kingdom Blong Jehova (Stadi)—2024
  • Mekemgud Tufala Wok Ya—Wok Blong Papa Mo Wok Blong Elda
    Wajtaoa—1996
  • Ol Man Blong Givhan Oli Mekem Impoten Wok
    Oganaesesen We i Mekem Wok Blong Jehova
  • Holemtaet Pis—Long Medel Blong Ol Elda Mo Ol Man Blong Givhan
    Wajtaoa—1994
Luk Moa Samting
Wajtaoa—1991
w91 6/1 pp. 10-16

?Yu Yu Naf Blong Mekem Wok?

“Olgeta samting ya blong mekem mifala i naf blong wok, oli kamaot long God nomo.”​—⁠2 KORIN 3:⁠5.

1. ?Long Kristin kongregesen i no gat ples blong wanem kaen man?

JEOVA GOD mo Jisas Kraes oli stap wok. Jisas i talem se: “Oltaem Papa blong mi i stap wok, mo mi tu mi mas wok.” (Jon 5:17) God i no glad long ol man we oli no wantem wok. Hem i no agri tu long ol man we oli wantem responsabiliti long kongregesen blong gat paoa long ol narafala nomo. Long Kristin kongregesen, i no gat ples blong ol man we oli les mo ol man we oli wantem kasem haenem.​—⁠Matyu 20:​25-27; 2 Tesalonaeka 3:⁠10.

2. ?From wanem tede Kristin kongregesen i nidim sam man blong karem responsabiliti?

2 Ol Wetnes blong Jeova oli mas mekem ‘plante wok blong Masta.’ Samting ya i tru moa tede, from we plante moa man oli kam long tru wosip we i olsem “bigfala hil.” (1 Korin 15:58; Aesea 2:​2-4) Kongregesen i nidim tumas ol man we oli naf long speret blong oli karem ol responsabiliti long kongregesen. Ol man olsem, oli no wantem leftemap ol bakegen, mo oli no wantem haenem. Oli wantem leftemap Jeova nomo. (Proveb 8:13) Oli save se God bambae i halpem olgeta blong oli naf blong wok long kongregesen, long sem fasin we hem i ‘mekem ol minista blong nyufala kontrak oli naf blong wok.’​—⁠2 Korin 3:​4-6, NW.

3. ?Ol elda mo ol man blong givhan oli gat wanem wok long kongregesen?

3 Tede olsem bifo, long taem blong ol faswan Kristin, tabu speret i putumap ol man oli kam elda mo man blong givhan. Jeova i wantem se ol samting oli wok olsemia long ogenaesesen blong hem. (Ol Wok 20:28; Filipae 1:1; Taetas 1:⁠5) Ol elda oli lukaot long ol sipsip blong God long saed blong speret. Oli lukaot gud long olgeta blong oli no kasem trabol. Ol man blong givhan oli mekem sam wok blong givhan long ol elda, be oli no lukaot long kongregesen long saed blong speret. (1 Pita 5:2; lukluk Ol Wok 6:​1-6.) Olsem Kraes, ol man ya oli wantem tumas mekem wok blong halpem ol brata sista. (Mak 10:45) ?Sipos yu yu wan man, yu tu yu gat tingting ya?

Ol Fasin Blong Ol Elda We Oli Stret Tu Long Ol Man Blong Givhan

4. ?Long weples yumi save faenem lis blong ol fasin we ol man oli mas soemaot blong oli save gat wok long kongregesen?

4 Aposol Pol i tokbaot ol fasin we ol man oli mas soemaot taem oli gat wok long kongregesen. Ol fasin ya oli stap long 1 Timote 3:​1-10, 12, 13 mo long Taetas 1:​5-9. Yumi save tokbaot ol fasin ya. Sam fasin blong ol elda oli stret long ol man blong givhan tu. Be yumi mas no tingbaot ol fasin ya olsem ol man blong wol oli tingbaot olgeta. No gat. Yumi mas rimemba se ol advaes ya oli kamaot long faswan handred yia, mo oli stret long ol man blong Jeova. I tru we ol man blong God oli no stretgud olgeta. Be oli save soemaot yet ol gudfala fasin ya. Yes, sipos yumi ting se yumi mas stretgud olgeta blong soemaot ol fasin ya, bambae i no save gat man we i naf blong mekem wok ya. (1 Jon 1:⁠8) Be sipos yu yu wan man, nating we yu yu gat wok finis long kongregesen, no no gat, be yu yu save skelem ol fasin blong yu blong save sipos yu yu naf blong mekem wok long kongregesen.

5. “I no gat poen long hem nating.” ?Tok ya i minim wanem?

5 I no gat poen long hem nating. Ol man we oli no Kristin oli save talem se “Man ya i wan gudfala man.” Laef blong hem i stretgud, i no gat poen long hem. (1 Timote 3:​2, 7, 8, 10; Taetas 1:​6, 7) Taem wan man i kasem wok blong man blong givhan no elda, mo biaen tu taem hem i mekem wok ya, i no mas gat poen long hem nating. Laef blong hem i mas stretgud. Sipos ol man oli talem se hem i mekem no hem i tijim wan samting we i nogud, be ol elda oli faenem se i no tru, hem i save mekem wok. Be sipos hem i rili mekem wan samting we i no stret, ale, hem i no save mekem wok. Ating ol “gyaman brata” no sam narafala man olsem oli talem sam gyaman tok blong agensem brata ya. Be samting ya i no save blokem ol elda, oli save putumap brata ya olsem elda no man blong givhan. Sipos ol elda oli no letem wan brata i gat wok long kongregesen, oli mas meksua fastaem we ol tok we oli agensem brata ya oli tru, mo oli stret long Baebol. (2 Korin 11:26; 1 Timote 5:19) Wan Kristin we i gat wok long kongregesen “i mas wan man we ol man we oli no Kristin oli save talem se ‘Man ya i wan gudfala man.’ Long fasin ya, nem blong hem i no save kam nogud, nao man olsem i no save foldaon long trap blong Setan.” Ating wan man i mekem wan bigfala sin bifo. Blong man ya i save kasem wok, ol man oli no moa mas tingbaot ol doti we man ya i bin sakem long nem blong God mo long ol brata sista blong hem. Hem i mas gat gudnem.

6. “Hem i mas gat wan woman blong hem nomo.” ?Tok ya i minim wanem?

6 Hem i mas gat wan woman blong hem nomo. (1 Timote 3:​2, 12; Taetas 1:⁠6) Tok ya i no min se ol man we oli mared nomo oli save kam man blong givhan mo elda. No gat. Be sipos hem i mared, hem i mas gat wan woman nomo we i laef, mo hem i mas stap tru long hem. (Hibrus 13:⁠4) Long taem blong ol faswan Kristin, ol hiten man oli gat plante woman. Be ol Kristin oli no save mekem olsem.a

7. (a) ?Wan man i save kam elda from we hem i olfala lelebet? (b) ?From wanem hem i mas lukaotgud long famle blong hem?

7 Wan man we i save lukaotgud long famle blong hem, mo i save mekem ol pikinini blong hem oli harem tok blong hem. (1 Timote 3:​4, 5, 12; Taetas 1:⁠6) Sam man oli ting se ol man oli mas kasem 30 yia, blong oli save kam elda. Be Baebol i no talem samting ya. Sipos wan Kristin i bigman long saed blong speret, ale hem i save kam elda no man blong givhan. Hem i mas bigman inaf, nao hem i save gat pikinini. Sipos hem i mared, mo hem i gat gudfala fasin wetem ol narafala man, be hem i strong tumas wetem famle blong hem, hem i no save gat wok long kongregesen. Ol memba blong famle blong hem oli mas respektem hem from hem i tijim mo hem i stretem gud olgeta. Hem i mas lidim olgeta wetem ol loa blong Baebol mo hem i wantem se evriwan oli kam strong long saed blong speret. Sipos wan elda i gat pikinini we oli no bigman yet, olgeta ya oli mas gat gudfala fasin mo oli “mas bilif long God.” Oli stap gohed gud gogo bambae oli givim laef blong olgeta i go long God, no maet oli tekem baptaes finis, oli Wetnes blong Jeova. Wan brata we i no save mekem bilif blong ol pikinini blong hem i kam strong, hem i no naf tu blong mekem bilif blong ol narafala man i kam strong.

8. ?Bifo we wan man i kam elda, hem i mas mekem wanem fastaem?

8 Blong wan man i save lukaot long kongregesen, fastaem hem i mas naf blong lidim prapa famle blong hem. “?From we sipos hem i no save lukaotgud long famle blong hem, weswe bambae i save lukaotgud long [kongregesen] blong God?” (1 Timote 3:⁠5) Ating wan Kristin man i gat woman we i no bilif, i stap agensem hem. (Matyu 10:36; Luk 12:52) No ating wan pikinini blong hem i mekem wan bigfala sin, be ol narafala pikinini oli gohed gud long speret. Maet pikinini ya i stronghed, i sakemaot ol gudfala advaes blong papa blong hem. Be sipos man ya i mekem evri samting finis blong halpem pikinini ya, mo tu sipos hem i kasem gudfala frut wetem ol narafala memba blong famle blong hem, ale hem i save gat wok long kongregesen.

9. ?Wan elda mo wan man blong givhan oli mas lukaotgud long wanem samting long saed blong alkol?

9 Hem i no man blong dring grog tumas mo hem i no man blong faet, hem i no man blong drink tumas waen. (1 Timote 3:​3, 8; Taetas 1:⁠7) Wan man blong givhan mo wan elda i no mas drink alkol bitim mak. Sipos hem i drink tumas, bambae hem i no moa save bos long tinting mo long filing blong hem. Nao, hem i save rao mo faet, olsem ol man blong drink oli mekem. Hem i no ‘mas drink tumas waen’ mo ol man oli no mas luk hem olsem wan man we i drink plante no i drink plante taem. (Proveb 23:​20, 21, 29-35) I nogud sipos wan elda i go visitim sam brata sista blong givhan long ol, mo hem i drink tumas, ale hem i no mekem gudfala wok. Sam Kristin oli no save drink alkol, mo sam narafala oli save drink smol nomo. Be oli no save drink nating long taem blong miting, taem oli prij, no taem oli mekem sam wok olsem.​—⁠Levitikas 10:​8-11; Esikel 44:⁠21.

10. ?From wanem ol man we oli laekem mane mo oli man blong winim mane long wan fasin we i no stret, oli no save kam elda mo man blong givhan?

10 Hem i no man blong wantem mane, hem i no man blong winim mane long wan fasin we i no stret. (1 Timote 3:​3, 8; Taetas 1:⁠7) Ol man we oli laekem mane oli save kasem trabol long speret. Mo ol man we “oli wantem tumas” mane bambae oli no save go insaed long Kingdom blong God. From samting ya, ol man olsem oli no save kam elda no man blong givhan. (1 Korin 6:​9, 10; 1 Timote 6:​9, 10) Long lanwis blong ol man Gris, wod ya we oli tanem i kam “fasin we i no stret” i minim fastaem “samting blong sem.” Mo wod we oli tanem i kam “winim mane,” i tokbaot enikaen samting we man i save kasem mo winim. (Filipae 1:21; 3:​4-8) Sipos fasin blong wan man i soemaot se bambae hem i save mekem i no stret long “ol sipsip” blong God, ale hem i no save gat wok long kongregesen. (Esikel 34:​7-10; Ol Wok 20:​33-35; Jud 16) Wan brata we i kam elda no man blong givhan i save gat wok blong lukaot long sam mane blong kongregesen. I nogud we mane ya i pulum hem, ale hem i stil. Taswe ol elda oli mas tingtinggud bifo we oli letem wan brata i mekem wok long kongregesen.​—⁠Jon 12:​4-6.

11. ?From wanem “wan man we i jes kam Kristin” i no save gat wok long kongregesen?

11 Man we i jes kam Kristin man, i no save tekem wok ya. Oli mas traem hem fastaem. (1 Timote 3:​6, 10) Wan Kristin we i jes tekem baptaes, i no gat taem yet blong pruvum se hem i save mekem gud ol wok blong hem. Ating hem i no sore tumas long ol man we oli trabol. No ating hem i no waes inaf, nao hem i no save halpem ol brata blong hem. Ating hem i tinghae long hem wan tu. Ol elda oli ‘mas traem fastaem’ man we i save kam elda no man blong givhan. Brata ya i mas soemaot se hem i save blokem ol samting we hem nomo i wantem, mo ol man oli save trastem hem. Tes ya i save tekem smol taem, no plante taem. Evriwan i gru long saed blong speret long wan fasin we i defren long narafala. Be wan samting. Ol elda oli no mas kwik blong askem long Sosaete blong hem i putumap wan man we i jes tekem baptaes, “from we maet tingting blong hem bambae i go antap tumas, nao God bambae i jajem hem, olsem we i jajem Setan finis.” Fastaem, hem i mas soemaot tingting daon, olsem Kraes bifo.​—⁠Filipae 2:​5-8.

Ol Man Blong Givhan

12. Baebol i tokbaot ol fasin we ol man blong givhan oli mas soemaot. ?Be olgeta nomo oli mas soemaot ol fasin ya?

12 Ol man blong givhan oli mas gat sam narafala fasin. Be, brata we i elda tu i mas gat ol fasin ya. Sipos no, bambae hem i no naf, hem i no moa save mekem wok ya. ?Ol Kristin man, yufala i stap kasem ol mak ya?

13. ?Olsem wanem wan man i “stret”?

13 Hem i mas stret. (1 Timote 3:⁠8) Wan man we i save kam man blong givhan, hem i karem ol responsabiliti blong hem mo i rili tingbaot wok blong hem. Fasin blong hem i mas stret, nao ol man oli save respektem hem. Hem i save mekem fani samtaem. Be sipos hem i mekem oltaem, mo long ol bigfala samting tu, hem i no naf.

14. (a) ?Wanem mining blong tok ya “tok blong hem i tru nomo”? (b) ?Wan man i mas mekem wanem blong voes blong hat mo tingting blong hem, hem i klin?

14 Tok blong hem i tru nomo. Voes blong hat mo tingting blong hem, i no stikim hem. (1 Timote 3:​8, 9) Oltaem ol man blong givhan (mo ol elda) oli mas tok tru. Oli no man blong mekem tumas toktok, oli no trikim narafala man. Oli tok tru, oli no save gat tu fes mo oli no save talem wan samting long wan man, mo defren samting long narafala man. (Proveb 3:32; Jemes 3:17) Man olsem i save blokem olgeta we oli tok agens long trutok, “hem i mas bilif strong long ol trutok, . . . we tingting blong hem i no stikim hem from.” Long fes blong God, voes blong hat mo tingting blong hem i klin, from we hem i gat stret fasin. Hem i no haedem sam nogud samting we hem i mekem. (Rom 9:1; 2 Korin 1:12; 4:2; 7:⁠1) Sipos wan man i no fasgud long trutok mo long ol rul blong God, hem i no save mekem wok blong halpem ol sipsip blong God.

Ol Fasin Blong Ol Elda

15. ?Hu i mas soemaot ol fasin we bambae yumi tokbaot long ol nekis haf? ?Ol fasin ya oli laenap wetem wanem wok?

15 Ol elda oli mas soemaot sam narafala fasin bakegen. Ol fasin ya oli laenap wetem wok blong ol we i blong lukaot long ol sipsip mo blong tijim olgeta. Kristin man, traem save sipos yu stap soemaot ol fasin ya:

16. (a) ?Olsem wanem wan man i save soemaot stret fasin we i no bitim mak? (b) ?Olsem wanem wan elda i save bos long tingting blong hem?

16 Ol fasin blong hem oli stret, oli no bitim mak. Hem i bos long tingting blong hem. (1 Timote 3:2; Taetas 1:⁠8) Ol fasin blong wan elda oli no mas bitim mak, mo hem i no mas slef long nogud fasin. Sipos hem i kasem trabol, bambae God i save halpem hem, mo tingting blong hem i save stap kwaet. Be elda ya i mas prea olsem man we i raetem Ol Sam bifo, i se: “Plis yu tekemaot ol samting we i stap mekem mi mi wari tumas, mo yu sevem mi long ol trabol blong mi.” (Ol Sam 25:17) Wan elda i mas prea tu blong kasem speret blong God mo blong soemaot frut blong speret ya. Taswe hem i mas bos long tingting blong hem. (Luk 11:13; Galesia 5:​22, 23) Oltaem wan elda i mas lukaotgud long tingting, long ol tok mo long ol fasin blong hem. Sipos hem i mekem olsem, bambae hem i no gat fasin we i strong bitim mak taem hem i lidim kongregesen long saed blong speret.

17. ?Olsem wanem wan elda i soem se hem i tingting stret?

17 Hem i mas tingting stret. (1 Timote 3:⁠2) Wan elda i mas wan kwaet man mo hem i mas waes. Ol fasin blong hem oli no agensem ol tok blong hem. Tingting blong hem i stap daon mo i kwaet, i stanap long waes blong God mo long ol tijing blong Tok blong Jeova. Oltaem hem i mas stadi Baebol.​—⁠Rom 12:3; Taetas 2:⁠1.

18. ?Wan elda i mas mekem wanem blong soem se wok blong hem i stret, i no olbaot?

18 Wok blong hem i stret, i no olbaot. (1 Timote 3:⁠2, NW) Yumi faenem sem wod ya long lanwis Gris long 1 Timote 2:⁠9, long saed blong ol klos we oli “stret,” oli no olbaot. Taswe, wan elda i mas gat wan laef we i stret, i no olbaot. Hemia nao wan eksampel. Wan elda i mas mekem olgeta samting long wan fasin we i stret. Bifo, long faswan handred yia, ol Kristin oli no ting se i impoten tumas blong holem sam buk long kongregesen, olsem ol buk blong kaon. Mo tede, ating wan elda i no man blong kaon no wan sekretari, mo hem i no mekem ol kaon mo ol narafala wok olsem. Maet ol man blong givhan oli save mekem ol wok olsem. Be tok we oli tanem i kam “wok blong hem i stret, i no olbaot” i minim wan man we i gat gudfala fasin. Wan man i no save kam elda sipos hem i stronghed, mo ol wok blong hem oli olbaot.​—⁠1 Tesalonaeka 5:14; 2 Tesalonaeka 3:​6-12; Taetas 1:10.

19. ?Sipos wan elda i tekem ol man oli kam long haos blong hem, hem i mas mekem wanem?

19 Hem i tekem ol narafala Kristin oli kam long haos blong hem. (1 Timote 3:2; Taetas 1:⁠8) Wan elda ‘i mas rere blong tekem ol narafala Kristin oli kam insaed long haos blong hem.’ (Rom 12:13; Hibrus 13:⁠2) Long lanwis blong Gris, tok we oli yusum long vas ya i minim “fren blong ol strenja.” Olsem ya nao, wan elda i mas welkamem ol nyuwan we oli kam long Kristin miting. Hem i mas intres long olgeta we oli pua long sem fasin we hem i intres long olgeta we oli rij. Hem i tekem ol brata we oli goraon long ol kongregesen oli kam long haos blong hem. Mo taem oli gobak, hem i sanem olgeta long wan fasin we “God i glad long hem.” (3 Jon 5-8) Wan elda i tekem fastaem ol Kristin brata sista oli kam long haos blong hem. Hem i mekem olsem long olgeta we oli nidim sam samting, mo sipos hem i naf.​—⁠Jemes 2:​14-17.

20. ?Wan elda i mas naf blong tij olsem wanem?

20 Hem i save tij. (1 Timote 3:⁠2) Ating ol elda oli no gat hed bitim mak, mo oli no save ol tok we oli stanap long waes blong man. Be oli save tijim ol man long saed blong speret. (1 Korin 2:​1-5, 13) Wan elda i “holemstrong tok ya we i no save jenis, we yumi stap tijim ol man long hem. [Mo hem i gat gudhan blong tijim ol man tu] Nao bambae hem i save tijim ol man long ol stret toktok ya, mo bambae i save satem maot blong ol man we oli stap tok nogud long tok ya.” (Taetas 1:9; skelem wetem Ol Wok 20:​18-21, 26, 27.) Hem i “save stretem ol man we oli agens long hem, long fasin we i kwaet nomo.” (2 Timote 2:​23-26) Nating se wan elda i no nambawan blong givim tok long kongregesen, be hem i stadi gud Tok blong God. Nao, bambae hem i naf blong tijim ol brata we oli stadi Baebol tu, mo hem i givim advaes long olgeta. (2 Korin 11:⁠6) Hem i save tijim ol stret toktok long ol famle mo ol brata sista wanwan, blong oli save fasgud long God long laef blong olgeta.​—⁠Taetas 2:​1-10.

21. (a) ?From wanem wan elda i no man blong faet? (b) Hem i “kwaet man.” ?Tok ya i minim wanem? (c) “Hem i no man blong rao.” ?Tok ya i minim wanem?

21 Hem i no man blong faet, hem i kwaet man, hem i no man blong rao. (1 Timote 3:​3, NW; Taetas 1:⁠7) Wan elda i man blong pis. From samting ya, hem i no kilim man mo hem i no talem ol strong tok we oli mekem man i harem nogud tumas no i mekem man i sem. (Lukluk 2 Korin 11:20.) (Yumi luk finis we hem i no ‘man blong drink we i faet.’ Hem i no mas drink alkol tumas from we fasin ya i stampa blong plante faet.) Hem i kwaet man (no “isi” man), hem i no bos strong long narafala, mo i no had blong mekem hem i glad. Taswe hem i no save mekem ol smosmol trabol oli kam bigwan, i bitim mak. (1 Korin 9:12; Filipae 4:5; 1 Pita 2:18) Wan elda i no man blong rao. Taswe, hem i lukaotgud blong no mekem rao i kamaot, mo hem i “no kros kwik.”​—⁠Taetas 3:2; Jemes 1:​19, 20.

22. Wan elda i no “folem tingting blong hem nomo.” ?Hemia i minim wanem?

22 Hem i no folem tingting blong hem nomo. (Taetas 1:⁠7, NW) Hemia i min se hem i “no mekem hem wan i glad long hem.” (Lukluk 2 Pita 2⁠:10.) Wan elda i no mas holemstrong ol rul we hem wan i putum, hem i no tinghae tumas long ol gudfala fasin blong hem wan, be hem i gat tingting daon. Hem i no ting se hem nomo i naf blong mekem wok. Be hem i givim sam responsabiliti long olgeta. Hem i glad taem plante man oli save givim advaes.​—⁠Namba 11:​26-29; Proveb 11:14; Rom 12:​3, 16.

23. (a) “Hem i laekem ol gudfala fasin.” ?Tok ya i minim wanem? (b) “Hem i stret man.” ?Tok ya i minim wanem?

23 Hem i laekem ol gudfala fasin, hem i stret man. (Taetas 1:⁠8) Man we i wantem kam elda, i mas laekem ol gudfala fasin mo hem i mas stret. Wan man olsem i laekem ol samting we oli gud long tingting blong Jeova. Ol fasin blong hem oli kaen mo hem i halpem ol narafala. Hem i gat fasin tangkyu taem ol man oli mekem i gud long hem. (Luk 6:35; skelem wetem Ol Wok 9:​36, 39; 1 Timote 5:​9, 10.) Hem i stret man. Hemia i min se hem i folem ol loa mo ol rul blong God. Olsem ya nao, hem i mekem sem fasin nomo long olgeta man evriwan. Oltaem, hem i tingbaot ol samting we oli stret mo klingud, we ol man oli stap ona long olgeta. (Luk 1:6; Filipae 4:​8, 9; Jemes 2:​1-9) Gudfala fasin i defren long stret fasin. Man we i stret nomo, hem i halpem ol narafala olsem we hem i mas mekem. Be man we i laekem ol gudfala fasin, hem i save mekem plante moa samting blong halpem narawan.​—⁠Matyu 20:​4, 13-15; Rom 5:⁠7.

24. ?Olsem wanem wan elda i soemaot se hem i obei long God?

24 Hem i no save lego long God. (Taetas 1:⁠8, NW) Man we i save kam elda, nomata wanem trabol hem i stap kasem, be hem i no save lego long God samtaem mo hem i folem gud ol loa blong hem. Hem i obei long Jeova, mo i mekem wok blong talemaot Kingdom.​—⁠Matyu 24:14; Luk 1:​74, 75; Ol Wok 5:29; 1 Tesalonaeka 2:10.

Folemgud Olgeta Fasin Ya

25. ?Hu i mas soemaot ol fasin we yumi jes tokbaot? ?Mo olsem wanem oli save gat ol fasin ya?

25 Evri Wetnes blong Jeova oli mas soemaot kolosap olgeta fasin ya we yumi jes tokbaot. Oli mas stadi, oli mas traehad, oli mas fren wetem ol narafala we oli stret, mo oli mas prea. Oli save mekem olsem sipos God i blesem olgeta. I tru, sam brata oli naf blong mekem wan wok, mo sam narafala brata oli naf moa yet, i winim olgeta. Be ol man blong givhan mo ol elda oli mas soemaot olgeta gudfala fasin we yumi tokbaot finis, blong oli save mekem wok blong ol long kongregesen.

26. ?From wanem sam Kristin man oli wantem gat wok long kongregesen?

26 Olgeta Wetnes blong Jeova oli wantem traehad long wok blong God. Tingting ya i save pulum sam Kristin man blong oli wantem mekem wok long kongregesen. ?Ating yu yu wan man, mo yu yu givim laef blong yu i go finis long Jeova mo yu yu tekem baptaes finis? !Sipos i olsem, i gud yu wantem mekem wok long kongregesen, mo yu traehad blong kasem ol mak blong mekem wok ya!

[Futnot]

a Lukluk The Watchtower (Engglis) Maj 15, 1983, pej 29, long haf “Scriptural Divorce.” (Tingting Blong Baebol Long Divos.)

?Yu Yu Ansa Olsem Wanem?

◻ ?From wanem tede i mas gat plante man we oli baptaes finis, we oli wantem mekem wok long kongregesen?

◻ ?Ol man blong givhan oli mas soemaot wanem kaen fasin?

◻ ?Ol elda oli mas soemaot wanem kaen fasin?

◻ ?From wanem wan elda i mas lukaotgud long famle blong hem?

◻ ?Wanem samting i save pulum ol Kristin man blong oli wantem mekem wok long kongregesen?

[Tok Blong Pija Long Pej 13]

Ol elda mo ol man blong givhan oli mas folem ol rul blong Baebol taem oli lidim famle blong ol

    Ol buk long Bislama (1987-2026)
    Logaot
    Login
    • Bislama
    • Serem
    • Setemap Olsem Yu Wantem
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Ol Rul
    • Privacy Policy
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Login
    Serem