?I Gat Rod Blong Kasem Trutok Long Saed Blong Skul?
LONG Swiden, i gat wan man long taon blong Upsala, ples ya we yunivesiti i stap long hem, we i wantem save moa long saed blong speret. Ale, hem i mekem disisen blong stadi long ol bilif blong ol defren skul long taon blong hem. Mo hem i visitim ol haos wosip blong olgeta tu. Hem i lesingud taem ol lida blong ol skul ya oli prij, mo hem i askem kwestin long sam memba blong olgeta. Hem i makemgud se, i luk olsem we Ol Wetnes blong Jeova nomo, oli bilif fulwan se oli “faenem trutok finis.” Hem i stap tingting se, ?olsem wanem ol Wetnes oli save talem olsem, from we i gat plante defren kaen tingting long saed blong skul oli stap?
?Wanem tingting blong yu? ?Yu ting se i gat rod blong faenem trutok long saed blong skul? Mo tu, ?i rili gat rod blong faenemaot samting we oli kolem ful trutok?
Waes Blong Wol Mo Trutok
Olgeta we oli stadi long waes blong wol, oli tekem tingting ya se man i no save kasem ful trutok. Maet yu save se, ol man oli bin eksplenem stadi ya long waes blong wol olsem, “wan sayens we i traehad blong eksplenem stat blong ol samting we oli stap, mo stat blong laef.” Be blong talem stret, samtaem nomo, stadi long waes blong wol i go kasem mak ya. Long buk ya, Filosofins Historia (Histri Blong Fasin Blong Stadi Long Ol Waes Blong Wol), Alf Ahlberg, wan man blong raetem ol buk long Swiden, i talem se: “Plante kwestin long saed blong waes blong wol, yumi no save faenem wan stret ansa blong olgeta. . . . Plante man oli ting se, olgeta problem we oli bitim paoa blong man [we oli joen wetem stat blong ol samting], oli stap long . . . grup ya nao.”
Taswe, olgeta we oli traehad blong faenem wan ansa long ol impoten kwestin blong laef tru long waes blong wol, plante taem oli no faenem wan gudfala ansa mo oli harem nogud. Gunnar Aspelin, wan man blong raetem ol buk long Swiden, i talem long buk blong hem Tankelinjer och trosformer, (Ol Defren Tingting Mo Skul), se: “Wan samting we yumi luk long ol samting raon long yumi se, intres we oli gat long man, i no bitim intres we oli gat long bataflae mo moskito . . . Yumi no gat paoa. Yumi no gat paoa nating, fored long ol paoa ya we oli stap mekem wok blong olgeta long skae mo long wol blong yumi. Hemia tingting long saed blong laef we i kamaot plante long ol buk, kolosap long en blong handred yia ya, taem ya we ol man oli bilif se wol i stap kamgud, mo oli drim long wan fyuja we i moagud.”
?Yumi Nidim Wan Paoa Blong Soemaot Trutok?
I klia se, ol traehad blong man nomo, oli no naf blong faenem trutok long saed blong laef. Mo i luk olsem se, neva oli save faenem. Olsem nao, i gat gudfala risen blong talem se yumi nidim God blong soemaot sam samting long yumi. Ol bigfala samting raon long yumi, we plante man oli kolem ‘buk blong neja’ oli soemaot sam samting. Nating se oli no givim fulwan save long saed blong stampa blong laef, oli soem se i gat wan fasin blong eksplenem laef we i moagud, bitim we yumi bilif se i kamaot long ol samting we yumi save luk nomo. Wan lif blong gras i stap gru i go antap folem ol loa. Ol loa ya oli defren long ol loa we wan hif ston long wan hol we i brobrok, i stap folem. Ol laef samting we oli stap raon long yumi, oli stap gru folem ol plan we ol ded samting oli no save folem. Taswe, wan studen blong loa mo skul we hem i gat big save, i gat risen blong talem se, “Yumi no save luk ol fasin ya blong [God] stret long ae blong yumi. Hem i God we i blong stap oltaem, mo paoa blong hem i no save finis. Be stat long taem ya we God i mekem wol ya fastaem, i kam kasem naoia, hem i bin mekem ol fasin ya blong hem oli klia, blong yumi luk.”—Rom 1:20.
Blong faenem hu nao i stampa blong ol samting ya we oli stap gru folem plan, yumi nidim moa save. I mas gat save ya samples, ?no? ?Yu no ting se Hemia we i stampa blong laef long wol, bambae i givim save long saed blong hem wan, long ol samting we hem i wokem?
Baebol i talem se hem nao i stret buk blong givim save ya. Long magasin ya, plante taem, mifala i givim pruf blong soem se yumi save bilivim samting ya. Mo plante man we oli tingtinggud, oli bilivim. I wan samting blong sapraes, we ol man blong raetem Baebol, oli mekem i klia se ol tok we oli raetemdaon, oli no kamaot long prapa tingting blong olgeta. Bitim 300 taem, ol profet blong Baebol oli yusum ol tok olsem, “Hemia samting we Jeova i talem.” (Aesea 37:33; Jeremaea 2:2; Neham 1:12) Ating yu save we kolosap oltaem, ol man mo woman we oli raetem ol buk mo magasin, oli glad tumas blong saenem nem blong olgeta long ol buk blong olgeta. Be ol man we oli raetem Baebol, oli no leftemap olgeta wanwan. Sam haf blong Baebol, i had blong faenemaot hu i bin raetem.
Wan narafala samting long saed blong Baebol we maet yu ting se i impoten, hemia fasin blong ol haf blong hem blong joengud. Hemia i wan samting blong sapraes, taem yumi tingbaot se i bin tekem 1,600 yia blong raetem ol 66 buk long Baebol. Tingbaot sipos yu go long wan laebri, mo yu jusumaot 66 defren buk blong jyos, we oli bin tekem 1600 yia blong raetem. Ale yu go joenem ol wanwan buk ya tugeta, blong mekem wan bigfala buk. ?Yu ting se olgeta smol buk insaed long bigfala buk ya bambae oli gat wan stampa tok nomo, mo olgeta evriwan bambae oli givim sem mesej nomo? No gat. Bambae i nidim wan merikel blong mekem olsem. Be nao, tingbaot samting ya: Olgeta buk blong Baebol oli folem wan stampa tok nomo, mo ol buk wanwan oli pruvum mo sapotem tok blong ol narawan. Samting ya i minim se i mas gat wan bren nomo, no wan man nomo, we i lidim ol man blong raetem Baebol.
Be, bambae yu save faenem wan samting we i bitim ol narafala samting, blong pruvum se Baebol i kamaot long God. Ol profet tok—sam tok we oli raetemdaon, blong talem wanem bambae i kamaot long fyuja. Ol tok olsem, ‘Bambae i mas hapen long dei ya’ mo, ‘Bambae i mas hapen long laswan haf blong ol dei,’ yumi save faenem long Baebol nomo. (Aesea 2:2; 11:10, 11; 23:15; Esikel 38:18; Hosea 2:21-23; Sekaraea 13:2-4) Plante handred yia bifo Jisas Kraes i kam long wol, ol profet tok long Hibru haf blong Baebol, i givim sam save long saed blong laef blong hem—stat long taem we hem i bon, go kasem ded blong hem. I gat wan tingting nomo we yumi save kasem long saed blong Baebol, se hem i stampa blong trutok long saed blong laef. Jisas hem wan i talem samting ya long tok blong hem, i se: “Tok blong yu hemia trutok ya.”—Jon 17:17.
Ol Skul Mo Trutok
Be plante man we oli talem se oli bilif long Baebol, oli bilif tu se i no gat rod blong kasem fulwan trutok. Wan lida blong jyos long Yunaeted Stet, John S. Spong, i talem se: “Yumi mas . . . jenisim tingting ya se yumi kasem trutok finis. Mo ol narafala man oli mas gat sem tingting olsem yumi, we oli luksave se i no gat rod blong wan long yumi i save kasem fulwan trutok.” Wan man Katolik we i stap raetem ol buk, nem blong hem Christopher Derrick, i givim wan risen blong ol tingting olsem, se yumi no save faenem trutok. Hem i se: “Sipos yu tokbaot ‘trutok’ long saed blong skul, i olsem we yu stap talem se yu save . . . I olsem we yu stap talem se maet narafala man i rong. Mo samting ya i no stret nating.”
From we yu wan man we yu tingting dip, i gud sipos yu tingbaot sam impoten kwestin. Sipos i no gat rod blong kasem trutok, ale, ?from wanem Jisas Kraes i talem se: “Bambae yufala i save trutok, mo trutok ya bambae i mekem yufala i friman”? Mo, ?from wanem wan aposol blong Jisas i talem se, wil blong God, hemia blong “sevem olgeta man, mo i wantem olgeta man bambae oli faenem trutok”? ?From wanem tok ya “trutok” i kamaot bitim wan handred taem long Grik haf blong Baebol, long ol ples we i stap tokbaot bilif? Yes, ?from wanem i olsem, sipos i no gat rod blong kasem trutok ya?—Jon 8:32; 1 Timote 2:3, 4.
Jisas i no talem nomo se i gat rod blong kasem trutok. Blong talem stret, hem i talem se yumi mas faenem trutok ya, sipos yumi wantem se God i agri long wosip blong yumi. Taem wan woman Sameria i wantem save wanem ya trufala wosip—wosip blong ol man Jyu long Jerusalem no wosip blong ol man Sameria long Hil blong Gerisim—Jisas i no talem se i no gat rod blong save trutok. No gat. Hem i talem se: “Ol man blong mekem trufala wosip, bambae oli wosip long Papa long speret mo long trutok, from we, tru, Papa i stap lukaot ol man olsemia, blong oli mekem wosip long hem. God hem i wan Speret, mo olgeta we oli stap mekem wosip long hem, oli mas wosip long speret mo long trutok.”—Jon 4:23, 24, NW.
Plante man oli talem se, ‘Ol man oli save talem plante defren mining blong Baebol, taswe yumi no save sua se wanem nao stret trutok.’ ?Be i tru se oli raetem Baebol long wan fasin we i no klia, blong yu no save sua long mining blong hem? Samting we i tru se, maet i hadwok blong kasem save long sam profet tok mo pijatok blong hem. Wan eksampel, God i talem long profet Daniel se buk blong hem, we i gat plante profet tok long hem, bambae ol man oli no save kasem save fulwan long hem, gogo kasem “taem blong en.” (Daniel 12:9) Mo i klia se samfala pijatok mo saen, i nidim we narafala i talem mining blong olgeta long yumi.
Be i klia tu se, Baebol i talem stret ol stampa Kristin tijing mo klin fasin we man i mas gat blong wosipim God long trutok. Taswe, wan man i no save kasem ol narafala mining long ol samting ya. Leta we i go long kongregesen blong Efesas, i tokbaot “wan” Kristin bilif nomo. Samting ya i soemaot se i no save gat plante defren kaen bilif. (Efesas 4:4-6) Maet yu stap tingbaot se, ‘Sipos Baebol i no gat plante defren mining, ?from wanem i gat plante defren kaen “Kristin” skul?’ Yumi faenem ansa long kwestin ya, long samting we i hapen smoltaem afta we ol aposol blong Jisas oli ded, mo sam man oli lego tru Kristin bilif.
‘Wit Mo Rabis Gras’
Long pijatok we Jisas i talem long saed blong wit mo rabis gras, hem i tokbaot we sam man bambae oli girap, oli lidim sam narafala man blong oli lego mo agensem Kristin bilif. Jisas hem wan i eksplenem se “wit” i minim ol tru Kristin. “Rabis gras” i minim ol gyaman Kristin, no ol man we oli lego mo agensem tru Kristin bilif. Jisas i talem se, “taem ol man oli stap slip,” wan “enemi” bambae i kam planem sid blong rabis gras. Samting ya i stat afta we ol aposol oli ded. Pijatok ya i soem se fasin blong no luksave klia ol tru Kristin mo ol gyaman Kristin, bambae i gohed gogo kasem “en blong wol ya.” Taswe, long plante handred yia we oli pas, i no isi blong luksave ol tru Kristin, from we bighaf blong ol man long ol skul oli gyaman Kristin nomo. Be, long “en blong wol ya,” wan jenis i kamaot. “Pikinini blong Man” i “sanem ol enjel blong hem” blong seraotem ol gyaman Kristin long ol trufala Kristin. Samting ya i minim se, stat long taem ya, i isi blong luksave trufala Kristin kongregesen, from we hem i sem mak olsem long taem blong ol aposol.—Matyu 13:24-30; 36-43.
Ol profet tok blong Aesea mo Maeka oli tokbaot fasin ya blong hivimap bakegen ol man blong mekem tru wosip, “long laswan haf blong ol dei.” Aesea i talem se: “I mas hapen long laswan haf blong ol dei, se bigfala hil blong haos blong Jeova bambae i stanap strong antap long ol bigfala hil, mo tru, bambae hem i kam hae moa i bitim ol hil, mo ol nesen oli mas kam wanples long hem, we oli fulap. Mo tru ya, plante pipol bambae oli go, mo talem se: ‘Yufala i kam, yumi go antap long bigfala hil blong Jeova, long haos blong God blong Jekob. Mo hem bambae i tijim yumi long ol fasin blong hem, mo bambae yumi wokbaot long ol rod blong hem.’ ” Taem yumi luklukgud long ol samting we oli stap hapen, yumi luksave se profet tok ya blong Aesea i stap kamtru long taem blong yumi.—Aesea 2:2, 3; Maeka 4:1-3.
Fasin ya we Kristin kongregesen i stap gru, i no kamaot from samting we ol man oli mekem. Jisas i talem se bambae hem i “sanem ol enjel blong hem” blong mekem wok ya blong hivimap ol man. Hem i soem tu se i gat wan spesel risen blong samting ya: “Ol stret man bambae oli go long nyufala wol ya we Papa blong olgeta i king long hem, nao long ples ya bambae oli saen olsem san.” (Matyu 13:43) Samting ya i soem se Kristin kongregesen bambae i mekem wan wok blong givim save, no blong tijim ol man, long olgeta ples blong wol.
Ol Wetnes blong Jeova oli luk se ol profet tok ya oli stret long wok blong olgeta blong tijim ol man, we oli stap mekem naoia long 232 kantri. Taem ol man we tingting blong olgeta i open, oli skelem bilif, fasin, mo ogenaesesen blong ol Wetnes wetem Baebol, oli save luk klia se oli folem sem fasin olsem Kristin kongregesen blong faswan handred yia. Ol Wetnes oli tokbaot bilif blong olgeta olsem “trutok.” Be oli no mekem olsem from we oli gat flas tingting, ale oli ting se oli hae moa long ol narafala man. No gat. Oli mekem olsem from we oli bin mekem dip stadi long Tok blong God, Baebol, mo oli folem tok blong hem nomo, olsem samting we yumi save yusum blong skelemgud skul.
Ol faswan Kristin oli tokbaot bilif blong olgeta olsem “trutok.” (1 Timote 3:15; 2 Pita 2:2; 2 Jon 1) Samting we i trutok long olgeta, i mas trutok long yumi tede tu. Ol Wetnes blong Jeova oli askem long evri man blong stadi Baebol blong pruvum samting ya. Mifala i hop se bambae yu tu yu mekem olsem. Olsemia nao, bambae yu save glad from we yu faenem wan skul we i moagud bitim ol narawan. !Be tu, yu save glad from we yu faenem trutok!
[Bokis blong pija long pej 5]
WAES BLONG WOL AGENSEM TRUTOK
POSITIVISM: Hemia wan bilif se olgeta tingting long saed blong skul, oli krangke tok nomo we i no gat pruf blong olgeta. Mo tu, oli talem se, stadi long ol waes blong wol i wantem joenem ol gudfala sayens, blong oli kam wan nomo.
EKSISTENSELISM: Ol man we oli sapotem tingting ya, oli bin harem nogud from ol rabis samting we i hapen long Namba Tu Bigfala Faet blong Wol. Ale, oli stat blong tingting nogud long laef. Oli ting se i impoten blong luklukgud long fasin we man i stap harem nogud long ded, mo fasin we laef i no gat mining. Jean-Paul Sartre, wan man blong raetem buk, we hem i gat tingting blong eksistenselism, i talem se, from we i no gat God, man i stap hem wan nomo long wan wol we i no intres long hem.
SKEPTISISM: I tijim se, tru long fasin blong lukluk mo tingting, yumi no save kasem stret save we i sem mak long evri ples long heven mo wol—eni kaen trutok—long saed blong laef.
PRAGMATISM: Tijing ya i jajem bilif blong yumi se i gud no i nogud, from wan samting nomo: sipos hem i halpem ol man long ol intres blong olgeta, olsem we i mekem edukesen, ol fasin blong laef, mo politik, i kamgud moa. Hem i no ting se trutok hem wan i impoten.
[Foto Credit Line long pej 2]
Page 3: Second from left: Courtesy of The British Museum; Right: Sung Kyun Kwan University, Seoul, Korea