Ol Wetnes Agensem Ol Gyaman God
“Tok blong Jeova i olsem: ‘Yufala i wetnes blong mi, yes yufala i man ya blong wok blong mi we mi mi jusumaot.’”—AESEA 43:10.
1. ?Hu ya trufala God, mo olsem wanem hem i hae moa long olgeta god we ol man oli stap wosipim tede?
?HU YA trufala God? Tede, kwestin ya we i impoten tumas, i stap fored long olgeta man long wol. Nating se ol man oli stap wosipim plante kaen god, i gat wan God nomo we i save givim laef mo wan hapi fyuja long yumi. Ol tok ya oli stret long God ya nomo: ‘From Hem, yumi gat laef, yumi stap wokbaot, mo yumi stap mekem evri samting.’ (Ol Wok 17:28) Yes, i gat wan God nomo we i gat raet blong kasem wosip blong ol man. Olsem singsing we i kamaot long heven we buk blong Revelesen i tokbaot, i talem: “Yu yu Masta blong mifala, yu yu God blong mifala. Yu yu mekem olgeta samting blong wol fastaem, mo from we yu yu wantem olsem, yu holem olgeta samting ya oli stap, mo yu givim laef long olgeta. From samting ya, i stret nomo blong ol man oli leftemap nem blong yu, mo blong oli foldaon, oli ona long yu, mo blong oli stap aninit long paoa blong yu oltaem.”—Revelesen 4:11.
2, 3. (a) ?Olsem wanem Setan i gyaman long saed blong raet we Jeova i gat blong kasem wosip long ol man? (b) ?Wanem frut we Iv mo ol pikinini blong hem oli kasem from sin blong hem, mo wanem frut we Setan i kasem?
2 Long garen blong Iden, Setan i yusum gyaman toktok blong hem blong agensem raet we Jeova i gat blong kasem wosip blong ol man. Hem i tok tru long wan snek, ale hem i talem long Iv se sipos hem i no moa obei long loa blong Jeova, nao hem i kakae frut blong tri ya we Jeova i putum tabu long hem, bambae hem i save kam olsem God nomo. Hem i talem se: “[God] i save se sipos yutufala i kakae frut ya, bambae yutufala i kam waes. Nao bambae yutufala i olsem hem, we i save ol fasin we i gud mo ol fasin we i nogud.” (Jenesis 3:5) Iv i bilivim snek ya mo i kakae frut ya we God i putum tabu long hem.
3 Yumi save se Setan i gyaman nomo. (Jon 8:44) Taem Iv i sin, hem i kam ‘olsem God’ long wan fasin nomo, hemia we hem i mekem prapa disisen blong hem se wanem i stret mo wanem i no stret, wan samting we Jeova nomo i gat raet blong mekem. Mo biaen, Iv i ded, nating se Setan i talem narafala samting. Taswe, sin blong Iv i givhan long wan man nomo, hemia Setan. Yes, tingting blong Setan taem hem i pulum Iv blong sin, i blong mekem hem wan i kam wan god. Taem Iv i sin, hem i kam faswan long wol ya blong folem Setan, mo i no longtaem, Adam tu i joenem hem. Ol pikinini blong tufala oli bon wetem ‘sin,’ mo plante oli letem Setan i lidim olgeta. Long wan sot taem nomo, ful wol i kam olsem we ol man blong hem oli stap longwe long trufala God.—Jenesis 6:5; Ol Sam 51:5.
4. (a) ?Hu ya god blong wol ya? (b) ?I gat bigfala nid blong mekem wanem naoia?
4 Bigfala Wora we i ron i spolem wol ya blong bifo. (2 Pita 3:6) Afta we Bigfala Wora i ron, wan narafala wol i stanap we hem tu i seraot long Jeova. Wol ya i stap yet tede. Long saed blong wol ya, Baebol i talem se: “Olgeta man blong wol oli stap long paoa blong Setan.” (1 Jon 5:19) From we wol ya i stap agensem ol tingting mo tok long loa blong Jeova, hem i stap givhan long Setan blong kasem samting we hem i wantem. Setan i god blong wol ya. (2 Korin 4:4) Be rili, hem i wan god we i slak. Hem i no save mekem ol man oli hapi no givim laef long olgeta. Jeova nomo i save mekem olsem. Taswe, ol man we oli wantem se laef blong olgeta i gat mining mo wol i kam moa gud, oli mas lanem fastaem se Jeova hem i trufala God. Mo tu, oli mas lanem blong mekem wil blong hem. (Ol Sam 37:18, 27, 28; Eklesiastis 12:13) From samting ya, i gat bigfala nid se ol man mo woman we oli gat bilif, oli wetnes, no talemaot trutok, long saed blong Jeova.
5. ?Pol i tokbaot wanem “bigfala kampani blong ol wetnes”? Talem nem blong sam man we hem i tokbaot.
5 Stat long taem bifo olgeta, i gat sam man blong bilif we oli laef long wol ya. Long Hibrus japta 11, aposol Pol i talem nem blong plante blong olgeta ya, mo i kolem olgeta “ol wetnes ya blong God, . . . we kampani blong olgeta i bigfala tumas.” (Hibrus 12:1) Sekenbon pikinini blong Adam mo Iv, Ebel, hem i faswan we Pol i tokbaot. Hem i tokbaot Inok mo Noa tu, we oli stap bifo we Bigfala Wora i ron. (Hibrus 11:4, 5, 7) Wan we hem i tokbaot plante, hemia Ebraham, we hem i bubu blong olgeta man Jyu. Ebraham, we i olsem ‘fren blong Jeova,’ hem i kam bubu blong Jisas, we hem i “tru wetnes ya we i no save tanem tok blong hem.”—Jemes 2:23; Revelesen 3:14.
Wetnes We Ebraham i Givim Long Saed Blong Trutok
6, 7. ?Olsem wanem laef mo fasin blong Ebraham i givim wetnes se Jeova i trufala God?
6 ?Olsem wanem Ebraham i givim wetnes? From strong bilif mo fasin obei blong hem long Jeova. Taem God i talem long Ebraham blong lego bigfala taon blong Ur mo go stap long wan narafala kantri longwe go kasem en blong laef blong hem, hem i obei. (Jenesis 15:7; Ol Wok 7:2-4) Plante taem, ol man we oli stap wokbaot oltaem, oli lego laef ya, nao oli go stapgud long wan taon, we laef i moa isi. Taswe, taem Ebraham i aot long taon blong go laef long ol haos tapolen, hem i givim strongfala pruf se hem i trastem Jeova God. Fasin obei blong hem i olsem wan wetnes long olgeta man we oli luk. Jeova i blesem Ebraham bigwan from bilif blong hem. Nating se hem i stap laef long ol haos tapolen nomo, hem i kasem plante samting. Taem sam man oli kam tekem Lot mo famle blong hem blong holem olgeta olsem we oli kalabus, Jeova i mekem se Ebraham i save kasem ol man ya, mo i sevem Lot mo famle blong hem. Waef blong Ebraham i karem wan pikinini boe taem hem i olfala finis. Olsem nao, promes blong Jeova se bambae Ebraham i gat pikinini, i kamtru. Tru long Ebraham, ol man oli luksave se Jeova i God ya we i laef mo we i mekem olgeta promes blong hem oli kamtru.—Jenesis 12:1-3; 14:14-16; 21:1-7.
7 Taem Ebraham i sevem Lot finis mo i stap gobak, hem i mitim Melkisedek, king blong Salem (biaen taon ya i kam Jerusalem). Hem i welkamem Ebraham, i talem se: “Presem Ebram blong God ya we i Antap Olgeta.” (NW) King blong Sodom tu i mitim hem mo i wantem givim ol presen long hem. Ebraham i no wantem. ?From wanem? Hem i no wantem se ol man oli no sua long saed blong hu nao i Stampa blong ol blesing we hem i kasem. Hem i talem se: “Mi tru, mi talem nem blong Hae God ya we i Antap Tumas, we i mekem skae mo graon. Mi promes long fes blong hem, se bambae mi no save holem wan samting nating we i blong yu. Nating we i strap nomo blong sandel we i blong yu fastaem, be bambae i mas gobak long yu bakegen. Nao bambae yu yu no save talem samtaem, se ‘Mi nao mi mekem Ebram ya i kam rijman.’” (Jenesis 14:17-24) !Ebraham i rili givim wan nambawan wetnes!
Wan Nesen Blong Ol Wetnes
8. ?Olsem wanem Moses i soemaot strongfala bilif long Jeova?
8 Moses, wan man long laen blong Ebraham, i stap wetem ol wetnes we Pol i tokbaot. Moses i tanem baksaed blong hem long olgeta rij samting long Ijip. Mo biaen, hem i no fraet blong go stanap long fored blong king blong kantri ya we i gat bigfala paoa, blong mekem rod blong hem i save lidim ol pikinini blong Isrel oli gofri. ?Wanem samting i mekem se hem i no fraet? Bilif blong hem. Pol i talem se: “[Moses] i stap gohed olwe nomo, olsem we i stap luk God ya we man i no save luk long ae blong hem.” (Hibrus 11:27) Ol man Ijip oli save luk mo tajem ol god blong olgeta. Tede tu, ol god blong olgeta we oli wokem long ston, oli mekem ol man oli sapraes. Nating se Moses i no save luk Jeova, be hem i bilif se Jeova i laef, i no olsem ol narafala god ya. Tingting blong Moses i no hafhaf long saed ya se, Jeova i stap, mo se bambae hem i blesem olgeta man we oli wosipim Hem. (Hibrus 11:6) Moses i kam wan nambawan wetnes.
9. ?Nesen blong Isrel i mas mekem wok blong Jeova olsem wanem?
9 Afta we Moses i lidim ol man Isrel oli gofri, hem i kam olsem man we i tekem olgeta man long laen blong Ebraham we i pastru long Jekob, oli kam joen long wan kontrak wetem Jeova. From samting ya, nesen blong Isrel i stat, olsem wan spesel samting we i blong Jeova. (Eksodas 19:5, 6) Hemia faswan taem we wan ful nesen i givim wetnes. Ol tok we Jeova i talem tru long Aesea, samwe 800 yia biaen, oli kamtru fastaem long nesen ya taem i jes stat: “Tok blong Jeova i olsem: ‘Yufala i wetnes blong mi, yes, yufala i man ya blong wok blong mi we mi mi jusumaot, blong yufala i save mo yufala i bilif long mi, mo yufala i kasem save we mi mi sem God ya.’” (Aesea 43:10) ?Olsem wanem nyufala nesen ya i save wok olsem ol wetnes blong Jeova? From bilif mo fasin obei blong olgeta, mo from olgeta samting we Jeova i mekem blong givhan long olgeta.
10. ?Olsem wanem ol bigbigfala wok we Jeova i mekem long ol man Isrel oli givim gudfala wetnes, mo wanem frut i kamaot from?
10 Samwe 40 yia afta we nesen blong Isrel i stat, hem i stap rere blong tekem Promes Lan i blong olgeta. Oli sanem sam spae blong go lukluk taon blong Jeriko. Rehab, wan woman long taon ya Jeriko, i haedem olgeta. ?From wanem? Hem i talem se: “Mifala i harem olsem wanem Jeova i mekem wora blong Red Si i kam drae long fored blong yufala taem yufala i kamaot long Ijip. Mo mifala i harem samting we yufala i mekem long tufala king ya blong ol man Amoraet we oli stap long narasaed blong Jodan, hemia, Saehon mo Og, yufala i spolemgud tufala. Taem mifala i harem nyus ya, hat blong mifala i kam slak, mo from nyus long saed blong yufala, i no gat wan long mifala we tingting blong hem i strong bakegen, from we Jeova, God blong yufala, hem i God long heven antap mo long wol ya daon.” (Josua 2:10, 11) Ripot blong ol nambawan wok we Jeova i mekem wetem bigfala paoa blong hem, i pulum Rehab mo famle blong hem blong lego Jeriko mo ol gyaman god blong hem, mo blong joen wetem ol man Isrel blong wosipim Jeova. I klia se, Jeova i bin givim wan strongfala wetnes long ol man tru long Isrel.—Josua 6:25.
11. ?Wanem wok we olgeta papa mama long Isrel oli gat long saed blong givim wetnes?
11 Taem ol man Isrel oli stap yet long Ijip, Jeova i sanem Moses i go long Fero. Hem i talem se: “Yu go luk king. Mi mi mekem finis we hem wetem ol haeman blong hem oli mekemhed, blong mi save mekem ol merikel ya long fes blong olgeta, mo blong yufala i save talemaot long ol pikinini blong yufala mo long ol smol bubu blong yufala, we mi mi mekful long ol man Ijip ya taem mi wokem ol merikel ya long fes blong olgeta. Nao from samting ya, bambae yufala evriwan i save we mi mi Hae God.” (Eksodas 10:1, 2) Ol man Isrel we oli gat fasin obei, oli storeyan long ol pikinini blong olgeta long ol bigbigfala wok we Jeova i mekem. Biaen, ol pikinini blong olgeta oli talem long ol pikinini blong olgeta bakegen, mo i gohed olsem long ol handred yia we oli kam biaen. Taswe, ol man bambae oli rimemba oltaem ol bigbigfala wok we Jeova i bin mekem. Long sem fasin tede, ol papa mama oli gat wok ya blong givim wetnes long ol pikinini blong olgeta.—Dutronome 6:4-7; Proveb 22:6.
12. ?Olsem wanem ol blesing we Jeova i givim long Solomon mo Isrel, oli givim wetnes?
12 Olgeta rij blesing we Jeova i givim long Isrel taem oli stap tru long hem, oli olsem wan wetnes long olgeta nesen raonabaot. Olsem Moses i talem afta we hem i talem bakegen olgeta blesing we Jeova i promes blong givim, i se: “Olgeta man long wol bambae oli luksave se yufala i karem nem blong Jeova, mo bambae oli fraet long yufala.” (Dutronome 28:10) Solomon i kasem waes mo plante rij samting from bilif blong hem. Nesen we i stap aninit long hem i gat plante samting, mo oli haremgud long pis we i stap blong wan longfala taem. Long saed blong taem ya, yumi ridim se: “Olgeta man long olgeta ples oli stap kam blong harem ol waes tok blong Solomon, olgeta king blong wol tu we oli bin harem waes blong hem, oli kam.” (1 King 4:25, 29, 30, 34) Wan long olgeta we oli kam luk Solomon, hemia kwin blong Seba we ol man oli save long hem. Afta we hem wan i luk olgeta blesing we Jeova i givim long nesen ya mo king blong hem, hem i talem se: “Jeova, God blong yu, bambae i kasem bigfala ona, from we hem i glad long yu nao i putum yu yu sidaon long jea blong king, olsem king we i rul long nem blong Jeova, God blong yu; from we God blong yu i laekem Isrel tumas.”—2 Kronikel 9:8.
13. ?Wanem wan samting we Isrel i mekem blong givim wetnes we maet i gat moa paoa bitim ol narafala samting, mo olsem wanem samting ya i givhan long yumi tede?
13 Aposol Pol i tokbaot wan samting we ol man Isrel oli mekem, we maet i givim wan wetnes we i bigwan moa long ol narafala samting. Taem hem i stap toktok long grup blong ol Kristin long Rom, hem i tokbaot ol prapa man Isrel, i se: ‘God i putum tabu tok blong hem long han blong olgeta.’ (Rom 3:1, 2) Stat long Moses, i gat samfala man Isrel we oli strong long bilif, we Jeova i pusum olgeta blong raetemdaon olgeta samting we hem i mekem long ol man Isrel, wetem ol advaes, ol loa, mo ol profet tok blong hem. Tru long ol tok ya we oli raetemdaon, oli givim wetnes long olgeta man we bambae oli kamaot biaen long olgeta, wetem ol man long taem blong yumi tu. Oli wetnes se i gat wan God nomo, we nem blong hem Jeova.—Daniel 12:9; 1 Pita 1:10-12.
14. ?From wanem ol man oli mekem trabol long samfala we oli givim wetnes long nem blong Jeova?
14 Sore tumas, plante taem Isrel i no holemtaet bilif, nao Jeova i mas sanem sam wetnes i go long prapa nesen ya blong hem. Oli mekem trabol long plante long ol wetnes ya. Pol i talem se, “ol man oli stap laf nogud long olgeta, mo oli stap wipim olgeta . . . oli fasem olgeta long jen, oli putum olgeta long kalabus.” (Hibrus 11:36) !Ol wetnes ya oli rili gat strong bilif! !Sore tumas se, plante taem, ol man blong semfala nesen ya nomo we Jeova i bin jusum, oli stap spolem olgeta ya! (Matyu 23:31, 37) Yes, sin blong nesen ya i kam bigwan tumas, mekem se long yia 607 B.K.T., Jeova i karem ol man Babilon oli kam blong spolem Jerusalem wetem haos prea blong hem, mo blong karem bighaf blong ol man Isrel we oli laef i stap, oli go kalabus. (Jeremaea 20:4; 21:10) ?Hemia en blong wetnes we nesen ya i givim long saed blong nem blong Jeova? No gat.
Wan Traem Long Olgeta God
15. ?Olsem wanem ol man Isrel oli givim wetnes taem oli stap kalabus long Babilon?
15 Nating se oli stap kalabus long Babilon, i gat sam memba blong nesen ya we oli gat strong bilif, nao oli gohed nomo blong givim wetnes se Jeova i trufala God, mo long saed blong paoa blong hem. Wan eksampel, Daniel i no fraet blong talemaot mining blong ol drim blong Nebukadnesa. Hem i eksplenem long Belsasa, mining blong ol hanraet we oli stap long wol. Mo hem i no lego strong bilif blong hem blong folem loa we Darias i putumap long saed blong prea. Ol trifala Hibru man tu, oli givim wan nambawan wetnes long Nebukadnesa, taem oli no wantem bodaon long wan aedol.—Daniel 3:13-18; 5:13-29; 6:4-27.
16. ?Olsem wanem Jeova i talemaot se bambae ol man Isrel oli gobak long ples blong olgeta, mo wanem bigfala risen blong oli gobak?
16 Be, stampa tingting blong Jeova, hemia se nesen ya bambae i givim wetnes bakegen long graon blong ol man Isrel. Esikel, we i stap talemaot ol profet tok long ol man Jyu taem oli stap kalabus long Babilon, i tokbaot strong tingting we Jeova i gat long saed blong ples blong olgeta we ol ami oli spolem finis. Hem i raetem se: “Bambae mi mi mekem yufala i kam plante, fulwan laen blong Isrel, olgeta evriwan, mo olgeta taon bambae oli kam fulap long ol man, mo ol ples we ol narafala oli spolem finis, bambae ol man oli bildim bakegen.” (Esikel 36:10) ?From wanem Jeova i wantem mekem olsem? Fastaem, hemia blong givim wetnes long nem blong hem. Tru long Esikel, hem i talem se: “Mi no mekem olsem from yufala, O haos blong Isrel, be from tabu nem blong mi, we yufala i daonem long fored blong olgeta nesen.”—Esikel 36:22; Jeremaea 50:28.
17. ?Ol vas raonabaot long Aesea 43:10 oli tokbaot wanem samting?
17 Taem profet Aesea i stap talemaot profet tok ya se ol man Isrel bambae oli kam fri long kalabus blong Babilon mo gobak long ples blong olgeta, God i pulum hem blong raetem ol tok blong Aesea 43:10, we i talem se Isrel hem i wetnes blong Jeova, man blong wok blong hem. Aesea japta 43 mo 44 i tokbaot Jeova olsem Man we i Wokem Isrel, we i Stanemap nesen ya, we i God blong olgeta, i Tabu Man blong olgeta, i Sevem olgeta, i Pemaot olgeta, i King blong olgeta, mo i Mekem olgeta. (Aesea 43:3, 14, 15; 44:2) Jeova i letem ol man Isrel oli go kalabus from we nesen ya i mestem plante taem, blong leftemap hem olsem Man we Aesea i tokbaot. Be, oli stap olsem ol man blong hem yet. Jeova i bin talem long olgeta se: “Yufala i no mas fraet, from we mi mi pemaot yufala finis. Mi singaotem yufala long nem blong yufala. Yufala i blong mi.” (Aesea 43:1) Bambae ol man Isrel oli aot long kalabus long Babilon.
18. ?Olsem wanem fasin we ol man Isrel oli gofri long Babilon i pruvum se Jeova nomo i trufala God?
18 Yes, taem Jeova i mekem ol man Isrel oli fri long Babilon, hem i traem ol god. Hem i talem long ol gyaman god blong ol nesen, blong oli soemaot ol wetnes blong olgeta, mo hem i talemaot ol man Isrel olsem ol wetnes blong hem. (Aesea 43:9, 12) Taem hem i mekem ol man Isrel oli gofri, hem i pruvum se ol god blong Babilon oli no ol trufala god nating, mo se hem nomo hem i trufala God. (Aesea 43:14, 15) Samwe 200 yia bifo we oli gofri, hem i talemaot nem blong man Pesia ya, Saeras, olsem man blong wok blong hem we bambae i mekem ol man Jyu oli fri. Samting ya i givim moa pruf se hem i trufala God. (Aesea 44:28) Isrel bambae i kam fri. ?Blong wanem? Jeova i eksplenem se: “Blong bambae olgeta ya [ol man Isrel] oli save talemaot ol store blong presem mi bakegen.” (Aesea 43:21) Bambae oli gat jans blong givim moa wetnes bakegen.
19. ?Wanem wetnes i kamaot taem Saeras i talem se ol man Isrel oli fri blong gobak long Jerusalem, mo from ol wok blong ol man Jyu we oli gat strong bilif afta we oli gobak?
19 Taem stret taem i kamtru, Saeras blong Pesia i winim Babilon, olsem profet tok i bin talem. Nating se Saeras i wan hiten man, hem i talemaot se Jeova i trufala God, taem hem i talem long ol man Jyu we oli stap long Babilon se: “Evriwan we oli stap wetem yufala we oli man blong hem, bambae God blong olgeta i stap wetem olgeta. Taswe oli mas gobak long Jerusalem, we i stap long Juda, mo bildimap bakegen haos blong Jeova, God blong Isrel, we hem i trufala God. Haos ya i bin stap long Jerusalem.” (Esra 1:3) Plante man Jyu oli obei long tok ya. Oli wokbaot i gobak long Promes Lan mo oli stanemap wan olta long ples we haos prea i stap long hem bifo. Nating se i gat sam samting we i mekem tingting blong olgeta i foldaon mo plante man oli agensem olgeta tu, be oli bildim bakegen haos prea mo taon blong Jerusalem. Olsem Jeova hem wan i bin talem, olgeta samting ya oli kamaot, “i no from ol ami, no from paoa blong man, be from speret blong [hem] nomo.” (Sekaraea 4:6) Olgeta samting ya oli pruvum bakegen se Jeova i trufala God.
20. ?Nating se ol man Isrel oli mestem plante taem, yumi save talem wanem long saed blong wetnes we oli givim blong leftemap nem blong Jeova long taem bifo?
20 Olsem nao, Jeova i gohed blong yusum Isrel olsem wetnes blong hem, nating se nesen ya i no stretgud olgeta mo samtaem oli mekem stronghed. Bifo long Kristin taem, nesen ya wetem haos prea mo ol pris blong hem, i olsem stampa blong trufala wosip long ful wol. Eni man we i ridim Hibru haf blong Baebol long saed blong ol wok we Jeova i mekem long Isrel, i no save hafhaf long bilif blong hem se i gat wan trufala God nomo, mo nem blong hem, Jeova. (Dutronome 6:4; Sekaraea 14:9) Be biaen, wan wetnes we i bigwan moa i kamaot blong leftemap nem blong Jeova. Bambae yumi tokbaot samting ya long nekis haf.
?Yu Yu Rimemba?
◻ ?Olsem wanem Ebraham i givim wan wetnes se Jeova i trufala God?
◻ ?Wanem nambawan fasin blong Moses we i mekem se hem i givim wetnes wetem strong bilif?
◻ ?Olsem wanem Isrel i givim wetnes long saed blong Jeova olsem wan nesen?
◻ ?Olsem wanem fasin we ol man Isrel oli kam fri long Babilon i soemaot se Jeova nomo i trufala God?
[Tok blong pija long pej 10]
Tru long bilif mo fasin obei, Ebraham i givim wan nambawan wetnes se Jeova i trufala God