Wajtaoa LAEBRI LONG INTENET
Wajtaoa
LAEBRI LONG INTENET
Bislama
  • BAEBOL
  • OL BUK
  • OL MITING
  • w96 2/1 pp. 4-8
  • ?Yumi Mas Mekem Wanem Blong God i Sevem Yumi?

I no gat video yet long haf ya.

Sori, i gat problem taem i stap lodem video ya.

  • ?Yumi Mas Mekem Wanem Blong God i Sevem Yumi?
  • Wajtaoa—1996
  • Ol Sabtaetol
  • Sem Samting
  • Folem Jisas
  • Bilif i Pulum Man Blong Mekem Wok
  • Ol Prapa Mesej Blong Jisas
  • Kristin Fasin Blong Wok Strong
  • ‘Tok Blong God i Laef’
  • Jisas i Sevem Ol Man—?Hem i Mekem Olsem Wanem?
    Ansa We Baebol i Givim
  • ?I Tru Se Baebol i Tijim Se ‘Taem God i Sevem Man, Man Ya i Sef Blong Olwe’?
    Ansa We Baebol i Givim
  • ?Yu Yu Gat Tangkyu Long Ol Samting We God i Mekem Finis?
    Wajtaoa—1991
  • God i Sevem Man—?Wanem Trufala Mining Blong Tok Ya?
    Wajtaoa—1997
Luk Moa Samting
Wajtaoa—1996
w96 2/1 pp. 4-8

?Yumi Mas Mekem Wanem Blong God i Sevem Yumi?

WAN man i askem long Jisas se: “?Masta, ol man we God bambae i sevem olgeta, bambae plante man, no smol nomo?” ?Jisas i ansa olsem wanem? ?Hem i talem se: ‘Tekem mi long laef blong yu olsem Masta mo Sevya blong yu, nao bambae yu yu sef’? !No gat! Jisas i talem se: “Mi mi talem long yufala, yufala i mas traehad blong pas long doa ya we i smol nomo, blong go insaed. From we i gat plante man we bambae oli traem go insaed, be oli no save go.”​—⁠Luk 13:​23, 24.

?Jisas i givim wan stret ansa long kwestin blong man ya? Yes. Man ya i no askem long hem se bambae i hadwok olsem wanem blong kam naf blong God i sevem hem. Hem i askem sipos namba blong ol man we God i sevem olgeta bambae i smol no i plante. Taswe, Jisas i talem nomo se namba blong ol man we bambae oli traehad blong kasem nambawan blesing ya, i smol moa bitim hemia we yumi tingting long hem.

Be maet samfala we oli stap ridim haf ya oli talem se: ‘Hemia i no sem mak long samting we oli bin tijim mi long hem.’ Maet oli talem Jon 3:16 se: “God i laekem wol ya tumas, nao hem i givim stret pikinini Boe blong hem. Olgeta man we oli bilif long hem bambae oli no save lus, be bambae oli kasem laef we i no save finis.” (King James Version) Maet yumi askem se: ‘?Oraet, wanem samting we yumi mas bilif long hem? ?Se Jisas i rili bin laef bifo? Yes. ?Se hem i Pikinini blong God? !Yes! Baebol i singaotem Jisas se “Tija” mo “Masta.” ?Samting ya i minim se yumi mas bilif tu long ol tijing blong hem, obei long hem, mo folem hem?’​—⁠Jon 13:⁠13; Matyu 16⁠:16.

Folem Jisas

!Long ples ya nao problem i kamaot! Plante man we ol lida blong skul oli talem long olgeta se God i “sevem” olgeta finis, oli no gat tingting blong folem mo obei long Jisas. Yes, wan lida blong Protestan jyos i raetem se: “I tru se bilif blong yumi long Kraes i mas gohed. Be, Baebol i no sapotem tingting ya nating se hem i nidim blong gohed, mo se bambae i gohed oltaem.”

Defren olgeta, Baebol i givim wan lis blong ol rabis fasin we plante man tede oli stap folem, nating we oli ting se God i “sevem” olgeta finis. Baebol i givim advaes long ol Kristin, long samting we oli mas mekem long wan man we i gohed blong folem ol fasin ya, i se: “Yufala i mas putumaot man ya we i stap mekem sin oltaem, bambae hem i no moa stap wetem yufala.” !I klia se God i no wantem we ol rabis man oli mekem Kristin kongregesena blong hem i doti!​—⁠1 Korin 5:​11-13.

Ale, ?i minim wanem blong folem Jisas? ?Mo olsem wanem yumi save mekem olsem? Tingbaot, ?Jisas i mekem wanem? ?Hem i mekem rabis fasin? ?Hem i mekem nogud wetem woman? ?Hem i stap dring we i lusum hed? ?Hem i gyaman? ?Hem i stap stilim mane blong ol man taem hem i mekem bisnes? !No gat! Maet yu askem se: ‘Be, ?mi mi mas tekemaot olgeta samting ya long laef blong mi?’ Blong kasem ansa, ridim Efesas 4:17 go kasem 5:5. Ol vas ya oli no talem se God bambae i agri long yumi nomata wanem samting we yumi mekem. No gat. Oli talem se yumi mas stap defren long ol nesen blong wol ya we “oli no moa gat sem nating, nao oli stap gohed olbaot . . . be long Kraes, yufala i no lanem wan fasin nating olsem . . . Yufala i mas finis long olfala laef ya blong yufala bifo, we yufala i stap folem ol fasin blong yufala nomo. . . . Man we bifo i man blong stil, hem i mas finis long stil. . . . From we yufala i tabu, yufala i man blong God, i no stret nating blong yufala i stap tokbaot ol rabis fasin. Fasin we man i ronem woman, mo ol fasin nogud blong man wetem woman, mo fasin blong man we i wantem evri samting, bambae yufala i no tokbaot . . . Mi mi talem long yufala. Man we i stap ronem woman, mo man we i stap mekem ol fasin nogud blong man wetem woman mo man we i stap wantem evri samting, hem bambae i lus. Man we i stap wantem evri samting, hem i olsem nomo long man we i stap mekem wosip long ol narafala god. I no gat wan man olsem we bambae i save go insaed samtaem long nyufala wol ya we Kraes mo God, tufala i king long hem.”

?Yumi rili biaen long Jisas sipos yumi no stap traehad blong folem eksampel blong hem? ?Yumi mas hadwok blong mekem laef blong yumi i laenap moa wetem fasin blong Kraes? Plante man oli neva tingbaot impoten kwestin ya. Oli gat sem tingting olsem smol pepa blong wan jyos, se: “Kam long Kraes naoia​—⁠olsem we yu stap.”

Wan disaepol blong Jisas i givim woning se ol man we oli no obei long God, oli “tanem gladhat blong God blong yumi i kam olsem eskyus blong mekem nogud. Mo oli gyaman long Masta blong yumi, Jisas Kraes we yumi blong hem nomo.” (Jud 4, NW) ?Olsem wanem yumi save tanem gladhat blong God “i kam olsem eskyus blong mekem nogud”? Yumi save mekem olsem sipos yumi stap ting se sakrifaes blong Kraes i tekemaot olgeta sin we yumi wantem gohed nomo blong mekem, nating we yumi save se oli rong. Be samting we i tru se, sakrifaes ya i tekemaot ol sin we yumi mekem from we yumi sinman nomo, ol sin we yumi stap traehad blong winim olgeta. Yumi no save agri wetem wan bigfala prija long Amerika, we i bin talem se yu no nid blong “klinim laef blong yu, lego sam fasin, mo jenisim laef.”​—⁠Ridim narafala tingting we i stap long Ol Wok 17:30; Rom 3:25; Jemes 5:​19, 20.

Bilif i Pulum Man Blong Mekem Wok

Ol lida blong skul oli talem long plante man se, blong “bilif long Jisas” oli nidim blong mekem wan smol wok nomo, mo se bilif blong yumi i no nid blong kam strong gud we i pusum yumi blong obei. Be, Baebol i no agri long tingting ya. Jisas i no talem se ol man we oli jes stat blong folem Kristin rod, God i sevem olgeta finis. Hem i talem se: “Man we i stanap strong gogo i finis, bambae God i sevem hem.” (Matyu 10:22) Baebol i tokbaot laef blong wan Kristin olsem wan resis, mo praes long en blong resis ya, hemia se God bambae i sevem yumi. Baebol i pulum yumi se: “Yufala i mas mekem olsem we yufala i resis blong kasem praes blong yufala.”​—⁠1 Korin 9:⁠24.

Taswe, “tekem Jisas” i kam long laef blong yumi, i no minim se yumi agri nomo long olgeta blesing we nambawan sakrifaes blong hem i save givim. No gat. Antap long samting ya, i nidim fasin obei. Aposol Pita i talem se fastaem, jajmen bambae i stat long ‘haos blong God.’ Mo hem i gohed olsem: “Sipos hem i jajem yumi fastaem, long en blong hem, ?bambae i olsem wanem long olgeta we oli no obei long gud nyus blong hem?” (1 Pita 4:​17, NW) Taswe, yumi mas mekem moa bitim we yumi harem mo bilif nomo. Baebol i talem se ‘i nogud yumi stap gyaman nomo long yumi, we yumi stap lesin long tok ya blong God, be yumi no mekem. Yufala i mas mekem ol samting we tok ya i talem.’​—⁠Jemes 1:⁠22.

Ol Prapa Mesej Blong Jisas

Buk blong Revelesen long Baebol i tokbaot ol mesej we Jisas i givim long Jon, blong raetem olgeta i go long seven faswan Kristin kongregesen. (Revelesen 1:​1, 4) ?Jisas i talem se from we ol man insaed long ol kongregesen ya oli bin “tekem” hem i go finis long laef blong olgeta, se samting ya nomo i naf? No gat. Hem i leftemap olgeta from gudfala wok blong olgeta, ol traehad blong olgeta mo fasin blong olgeta blong stanap strong longtaem, mo hem i tokbaot lav, bilif, mo minista wok blong olgeta. Hem i talem tu se Setan bambae i traem olgeta, mo se bambae oli kasem ‘pei evriwan wanwan, stret long mak blong fasin blong olgeta.’​—⁠Revelesen 2:​2, 10, 19, 23.

Taswe, long vas ya, Jisas i tokbaot wan wok we i bigwan moa. I no olsem samting we plante man oli tingbaot, taem ol lida blong jyos oli talem se ‘wok blong God blong sevem olgeta i finis’ long prea miting ya we oli “tekem Jisas” i kam long laef blong olgeta. No gat. Jisas i talem se: ‘Man we i wantem kam biaen long mi i mas blokem ol samting we hem nomo i wantem, nao i mas karem pos blong hem, i mas biaen long mi. From we man we i wantem sevem laef blong hem, bambae i lusum laef blong hem. Be man we i lusum laef blong hem from mi, hem bambae i kasem laef blong hem.’​—⁠Matyu 16:​24, 25.

?Blokem ol samting we hem nomo i wantem? ?Biaen long Jisas oltaem? Samting ya i minim se yumi mas wok. Mo tu, yumi mas jenisim laef blong yumi. Be, ?Jisas i minim se maet sam long yumi oli mas ‘lusum prapa laef blong olgeta’​—⁠olsem se oli mas ded from hem? Yes, strong bilif olsem i save kamaot nomo from ol nambawan samting we yu lanem tru long stadi long Tok blong God. Bilif olsem i kamaot klia long dei ya we ol krangke man blong skul oli stonem Steven i ded, from we ‘tabu speret i mekem Steven i waes tumas, nao taem hem i tok, oli no save winim tok blong hem.’ (Ol Wok 6:​8-12; 7:​57-60) Mo long taem blong yumi tu, plante handred Wetnes blong Jeova oli soemaot bilif ya taem oli ded long ol rabis kalabus blong ol Nasi, from we oli no wantem brekem loa blong Baebol mo spolem gudfala tingting we oli gat.b

Kristin Fasin Blong Wok Strong

Baebol i talem se yumi save foldaon. Tingting ya i no sem mak long samting we yu save harem long sam jyos no long sam jyos program long televisin. Baebol i tokbaot sam Kristin we oli lego “stret rod.” (2 Pita 2:​1, 15) Taswe, yumi nidim blong ‘stap hadwok yet, olsem we yumi fraet long God, yumi stap seksek from, blong yumi finisim wok ya we hem i stap mekem blong sevem yumi.’​—⁠Filipae 2:12; 2 Pita 2:⁠20.

Ol Kristin long faswan handred yia, olgeta we oli harem ol tijing blong Jisas mo ol aposol blong hem, ?oli bilif olsem tok ya i talem? Yes. Oli save se oli mas mekem wan samting. Jisas i talem se: “Yufala i mas go long ol man long olgeta ples long wol, blong pulum olgeta oli kam man blong mi, . . . yufala i mas tijim olgeta blong oli folem olgeta tok ya we mi mi givim finis long yufala. Mo yufala i mas save, bambae mi mi stap wetem yufala oltaem, gogo wol ya i finis.”​—⁠Matyu 28:​19, 20.

Sam wik afta we Jisas i talem tok ya, 3,000 man oli tekem baptaes long wan dei nomo. Namba blong ol man we oli bilif, i gru kwiktaem i go kasem 5,000. Olgeta we oli bilif, biaen, oli tijim ol narafala man bakegen. Taem samfala oli ronem olgeta oli go wanwan, samting ya i givhan blong mekem mesej blong olgeta i goaot moa long ol narafala ples. Baebol i talem se i no ol lida blong olgeta nomo, be ‘olgeta we oli go wanwan, oli goaot long evri ples, mo oli talemaot gud nyus blong Mesaea.’ Taswe, samwe long 30 yia biaen, aposol Pol i save raetemdaon se gud nyus i go “finis long olgeta man long wol.”​—⁠Ol Wok 2:41; 4:4; 8:4; Kolosi 1:⁠23.

Pol i no pulum ol man long sem fasin olsem sam prija long televisin oli mekem, wetem ol toktok ya, se: ‘Tekem Jisas long laef blong yu naoia, mo God bambae i sevem yu blong olwe.’ Mo hem i no gat sem bilif olsem wan pasta long Amerika we i raetem se: “Taem mi no gat 20 yia yet, . . . be God i sevem mi finis.” Bitim 20 yia afta we Jisas i jusum Pol blong karem Kristin mesej i go long ol man we oli no man Jyu, aposol ya we i wokhad oltaem i talem se: “Mi stap faetem bodi blong mi blong mekem bodi blong mi i stap kwaet, blong bambae i save mekem olsem we mi mi wantem. Mi mi singaot plante narafala man finis blong oli kam joen long resis ya. Be mi no wantem brekem rul blong resis, nao bambae oli sakemaot mi mi lus.”​—⁠1 Korin 9:⁠27; Ol Wok 9:​5, 6, 15.

Fasin ya we God i sevem man, i wan presen we God i givim i fri nomo. Hem i no wan samting we man i save wok blong kasem. Nating se i olsem, i nidim blong yumi traehad from. Sipos wan man i singaot yu blong kam karem wan sas presen we hem i wantem givim long yu, be yu yu no go, maet man ya i givim presen ya long wan narafala man, from we yu soem se yu no gat tangkyu long hem. Ale, ?blad blong Jisas Kraes i sas olsem wanem? Hem i wan presen we i fri, be yumi mas soemaot bigfala fasin tangkyu from.

Ol trufala Kristin oli save stap olsem we God i sevem olgeta sipos oli holem wan gudnem long fored blong God. Olgeta ya olsem wan grup, i sua se God bambae i sevem olgeta. Be olgeta wanwan, oli mas obei long ol loa blong God. Yumi save foldaon, from we Jisas i talem se: ‘Sipos laef blong wan man i no joen long laef blong mi, hem i olsem wan han blong rop we oli sakemaot finis, i kam drae.’​—⁠Jon 15:⁠6.

‘Tok Blong God i Laef’

Storeyan we i stap long stat blong faswan haf blong Wajtaoa ya i kamaot kolosap 60 yia i pas finis. Johnny i stap bilif yet se God i sevem man tru long Jisas Kraes nomo, be hem i luksave se yumi mas traehad blong kasem samting ya. Hem i bilif yet se Baebol nomo i stampa blong trufala hop blong ol man, mo se yumi mas stadi long nambawan buk ya, mo letem tok blong hem i kasem hat blong yumi. Nao bambae tok ya i save pusum yumi blong mekem ol wok we oli soemaot lav, bilif, kaen fasin, fasin obei, mo fasin blong stanap strong longtaem. Johnny i tijim ol pikinini blong hem blong bilivim sem samting. Mo naoia, hem i glad blong luk se oli stap tijim ol pikinini blong olgeta bakegen long sem fasin. Hem i wantem se olgeta man oli gat bilif olsem. Mo hem i mekem olgeta samting we hem i naf blong mekem, blong putum bilif ya long hat mo tingting blong ol narafala man.

Tabu speret i pusum aposol Pol blong raetem se: “Tok blong God i wan samting we i laef, mo we i stap wok.” (Hibrus 4:12) Tok blong God i save jenisim laef blong man. Hem i save pusum yu blong mekem wok wetem fulhat blong yu, blong soemaot lav, bilif, mo fasin obei. Be yu mas mekem moa i bitim we yu “tekem” ol tok blong Baebol i go long tingting blong yu nomo. Stadi long hem mo letem hem i pulum yu blong mekem wok wetem fulhat blong yu. Letem waes blong hem i lidim yu. Samwe long 5 milyan Wetnes blong Jeova long bitim 230 kantri, oli rere blong mekem fri Baebol stadi wetem ol man long haos blong olgeta. Blong luk wanem samting yu save lanem long wan stadi olsem, raet i kam long ol man we oli wokem buk ya. !Bambae yu haremgud tumas long bilif mo paoa long saed blong speret we yu save kasem!

[Ol futnot]

a Wan grup blong man we oli joen wanples blong wosip.

b Long buk ya The Nazi State and the New Religions: Five Case Studies in Non-Conformity, Dokta Christine E. King i talem se: “Stret haf blong olgeta Wetnes [blong Jeova] long Jemani oli go long kalabus, mo wan long evri fo i ded.”

[Bokis blong pija long pej 7]

?From Wanem Yumi Mas ‘Faet Strong Blong Holem Bilif’?

Buk blong Jud long Baebol i go long olgeta ‘we God i singaot olgeta . . . , mo i holem olgeta oli stapgud blong Jisas Kraes.’ ?Samting ya i minim se from we oli ‘tekem Jisas i go long laef blong olgeta,’ oli save sua se God i sevem olgeta? No gat. Jud i talem long ol Kristin ya se oli ‘mas faet strong blong holem trutok ya we oli bilif long hem finis.’ Hem i givim tri risen from wanem oli mas mekem olsem. Faswan, God “i sevem ol man Isrel, hem i tekemaot olgeta long Ijip,” be biaen, plante long olgeta oli lego trufala bilif. Namba tu risen, hemia se sam enjel tu oli rebel agensem God nao oli kam ol rabis enjel. Namba tri samting, God i spolem Sodom mo Gomora from rabis fasin long saed blong seks we ol man long tufala taon ya oli stap mekem. Jud i talem olgeta store ya blong Baebol blong oli stap olsem ‘wan woning long yumi.’ Yes, ol man blong bilif we ‘God i holem olgeta oli stap gud blong Jisas Kraes,’ olgeta ya tu oli mas lukaotgud blong oli no lego trufala bilif.​—⁠Jud 1-7.

[Bokis blong pija long pej 8]

?Weswan i Stret?

Baebol i talem se: “God i stap mekem ol man oli stret man long fes blong hem from we oli bilif, i no from we oli mekem ol samting we Loa i talem.” Be hem i talem tu se: “God i mekem man i stret man long fes blong hem from fasin blong laef blong hem, i no from fasin blong bilif blong hem nomo.” ?Weswan nao i stret? ?Yumi kam stret man long fes blong God from bilif blong yumi no from ol wok we yumi mekem long laef blong yumi?​—⁠Rom 3:28; Jemes 2:⁠24.

Baebol i soem se tufala tugeta i stret.

Long plante handred yia finis, Loa we God i givim tru long Moses i talem long olgeta man Jyu blong givim ol defren samting, mo mekem ol sakrifaes oli go long God, blong wosip long Hem. Oli mas mekem sam spesel lafet, blokem sam kaen kakae, mo folem plante narafala rul bakegen. Afta we Jisas i givim nambawan sakrifaes blong hem we i stretgud olgeta, i no moa nidim olkaen “fasin blong Loa” ya no ol “wok” ya.​—⁠Rom 10:⁠4.

I tru se nambawan sakrifaes blong Jisas i tekem ples blong olgeta wok ya we ol man oli mas mekem aninit long Loa blong Moses. Be samting ya i no min se yumi no mas obei long ol advaes blong Baebol. Baebol i talem se: ‘Blad blong Kraes, hem i save mekem wok we i strong moa, i winim wok blong ol samting ya blong bifo . . . hem i save mekem we tingting blong yumi i no moa stikim yumi from ol samting blong ded we yumi mekem [bifo], blong bambae yumi mekem ol wok blong God ya we i laef, we i no save ded.’​—⁠Hibrus 9:⁠14.

?Olsem wanem yumi save “mekem ol wok blong God ya we i laef”? Antap long ol narafala samting, Baebol i talem long yumi blong faet agensem ol rabis fasin we bodi blong yumi nomo i wantem, mo blong agensem ol rabis fasin blong wol ya, mo ol trap blong hem. Hem i se: ‘Faet strong long gudfala faet ya blong bilif,’ sakemaot “ol sin we oli stap holemtaet yumi,” mo “resis long rod ya we i stap long fes blong yumi. Mo oltaem yumi mas stap luk long Jisas we fasin ya blong bilif blong yumi i stap kamaot long hem nomo.” Mo Baebol i talem se ‘tingting blong yumi i mas stap strong, nao bambae yumi no save lego fasin ya blong bilif.’​—⁠1 Timote 6:12; Hibrus 12:​1-3; Galesia 5:​19-21.

Sipos yumi mekem olgeta wok ya, yumi no save winim laef olsem wan pei from ol wok ya. I no gat wan man we i save mekem naf wok blong pem nambawan blesing ya. Be, sipos yumi no soemaot lav mo fasin obei tru long fasin blong mekem olgeta samting we Baebol i talem se God mo Kraes oli wantem yumi blong mekem, yumi no naf blong kasem nambawan presen ya. Sipos yumi no mekem ol wok we oli soemaot bilif blong yumi, yumi stap gyaman nomo se yumi man blong Jisas. Baebol i talemaot klia se: “Fasin blong bilif blong yumi i olsem. Sipos hem i stap hem wan, i no gat ol gudfala fasin i stap wetem, hem i ded nomo.”​—⁠Jemes 2:⁠17.

[Tok Blong Pija Long Pej 7]

Stadi Baebol mo letem hem i pulum yu blong mekem wok

    Ol buk long Bislama (1987-2026)
    Logaot
    Login
    • Bislama
    • Serem
    • Setemap Olsem Yu Wantem
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Ol Rul
    • Privacy Policy
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Login
    Serem