?Baebol i Bitim Mak Taem i Tokbaot Ol Sas Samting Blong King Solomon?
“Mo olgeta gol we Solomon i kasem long wan yia, i hevi olsem sikis handred mo sikiste sikis talen.”—1 King 10:14.
!FOLEM samting we vas ya blong Baebol i talem, King Solomon i kasem bitim 25 tan blong gol long wan yia nomo! Tede, ol gol ya i samting olsem 2,400,000,000 vatu. Namba ya i tu taem antap long olgeta gol we man i bin digim long olgeta ples blong wol long yia 1800. ?I tru se Solomon i kasem plante gol olsem? ?Ol man we oli digim graon blong faenem ol samting blong bifo, oli faenem wanem pruf blong samting ya? Oli soemaot klia se Baebol i tru nomo taem hem i talem se Solomon i rij we i rij. Biblical Archaeology Review i talem se:
◻ King Thutmose 3 blong Ijip (2000 kasem 1000 B.K.T.a) i givim raonabaot 13 mo haf tan blong ol samting we oli wokem long gol, i go long haos prea blong Amon-Ra long Kanak—mo hemia i jes wan haf nomo blong presen ya we hem i givim.
◻ Sam hanraet blong ol man Ijip oli tokbaot King Osorkon 1 (kolosap long 1000 B.K.T.) we i givim sam presen blong gol mo selva i go long ol god blong olgeta. Gol mo selva ya i hevi olsem 383 tan.
Mo tu, buk ya Classical Greece, we i wan long ol buk ya we oli kolem Great Ages of Man, i givim ripot ya se:
◻ Long Pangaem long Tres, ol man oli digim bitim 37 tan blong gol evri yia blong givim long King Philip 2 (359-336 B.K.T.).
◻ Taem pikinini blong Philip, Bigfala Aleksanda (336-323 B.K.T.) i winim Susa, bigfala taon blong ol man Pesia, hem i faenem ol sas samting we oli olsem 1,200 tan blong gol.
Taswe, taem Baebol i tokbaot ol sas samting we King Solomon i gat, hem i no gyaman. Tingbaot tu, se Solomon i “gat moa sas samting mo waes i bitim olgeta narafala king blong wol” long taem blong hem.—1 King 10:23.
?Olsem wanem Solomon i yusum ol sas samting blong hem? Jea blong king we hem i sidaon long hem, oli kavremap fulwan wetem “gol we i beswan.” Mo olgeta kap blong hem blong dring, oli wokem “long gol.” Mo hem i gat 200 bigfala sil mo 300 smol sil we oli kavremap long “gol we i meks wetem aean.” (1 King 10:16-21) Antap long olgeta samting ya, oli yusum gol blong Solomon long haos prea blong Jeova long Jerusalem. Ol ples blong putum laet long haos prea ya mo ol narafala tabu samting, olsem ol fok, plet, kap, mo ol besin, oli wokem long gol mo selva. Tufala jerubim we oli hae olsem 4 mo haf mita, insaed long Tabu ples we i Tabu Tumas, mo olta blong bonem insens, wetem olgeta ples insaed long haos ya, oli kavremap wetem gol.—1 King 6:20-22; 7:48-50; 1 Kronikel 28:17.
?Olsem wanem long haos prea we oli kavremap long gol, hem i tru? Yumi intres blong luk se, fasin ya blong yusum gol, hem i no wan narakaen fasin long tingting blong ol man blong bifo. Buk ya Biblical Archaeology Review i talem se Amenophis 3 blong Ijip “i ona long bigfala god ya Amun long wan haos prea long Tebes. Oli ‘kavremap haos ya wetem gol long olgeta haf blong hem. Floa blong hem oli flasemgud wetem selva, [mo] olgeta doa blong hem oli kavremap wetem elektram’ ”—hemia gol we i meks wetem selva. Mo tu, Esar-haddon blong Asiria (700 kasem 600 B.K.T.) i kavremap olgeta doa mo wol blong haos wosip blong Ashur, wetem gol. Nabonidus blong Babilon (600 kasem 500 B.K.T.) i tokbaot haos prea blong god ya Sin long Haran, i se: “Mi kavremap ol wol blong hem wetem gol mo selva, mo mi mekem oli saen olsem san.”
Taswe, ol store blong histri oli soemaot se tok we Baebol i talem long saed blong ol sas samting blong King Solomon, i no bitim mak.
[Futnot]
a B.K.T. i minim Bifo Kristin Taem.