Wajtaoa LAEBRI LONG INTENET
Wajtaoa
LAEBRI LONG INTENET
Bislama
  • BAEBOL
  • OL BUK
  • OL MITING
  • w97 1/1 pp. 26-29
  • Yumi Mas No Laekem Nating Ol Fasin We Oli Nogud

I no gat video yet long haf ya.

Sori, i gat problem taem i stap lodem video ya.

  • Yumi Mas No Laekem Nating Ol Fasin We Oli Nogud
  • Wajtaoa—1997
  • Ol Sabtaetol
  • Sem Samting
  • Holem Kongregesen i Stap Klin
  • Ol Frut We Man i No Save Blokem
  • Taem Wan Kristin We i Givim Laef Blong Hem Long God i Sin
  • ?Olsem Wanem Long Man We i Mekem Nogud Wetem Pikinini?
  • Faenemaot Slak Fasin, Fasin Nogud, Mo Fasin Blong Tanem Tingting From Sin
    Wajtaoa—1995
  • Jeova i Fogivim Man Olgeta
    Wajtaoa—1992
  • Oltaem Yu Mas Letem Jeova i Stretem Yu
    Wajtaoa—2006
  • ?Yu Yu Bin Mekem Sin Agensem Tabu Spirit?
    Wajtaoa—2007
Luk Moa Samting
Wajtaoa—1997
w97 1/1 pp. 26-29

Yumi Mas No Laekem Nating Ol Fasin We Oli Nogud

JEOVA i wan God we i tabu tumas. Long taem bifo, hem i ‘God blong ol man Isrel, mo hem i tabu tumas.’ Taswe, hem i talem long ol man Isrel se oli mas klin, we i no gat wan samting nating i spolem olgeta. (Ol Sam 89:18) Hem i talem long ol man we hem i jusumaot olgeta, se: “Yufala i mas stap tabu mo klingud, from we mi mi tabu mo klingud.” (Levitikas 11:45) Man we i wantem “go antap long hil blong Hae God,” hem i mas “man we tingting blong hem i klin mo laef blong hem i stret.” (Ol Sam 24:​3, 4) Samting ya i minim moa i bitim fasin blong stap longwe long ol sin. Man ya i mas “no laekem nating ol samting we i nogud.”​—Proveb 8:​13.

Wetem fasin lav, Jeova i givim ol klia loa long nesen blong Isrel, blong oli save wanem nao ol fasin we oli nogud mo we oli mas stap longwe long olgeta. (Rom 7:​7, 12) Sam long ol loa ya oli ol strong rul long saed blong seks. Oli makemaot klia, fasin blong slip wetem man no woman blong narafala, fasin blong man i slip wetem man, fasin blong slip wetem wan memba blong prapa famle, mo fasin blong mekem nogud wetem anamol, se oli no tabu, oli olsem posen long saed blong speret. (Levitikas 18:23; 20:10-​17) Ol man Isrel oli kilim i ded ol man we oli mekem ol doti fasin ya insaed long nesen blong olgeta.

Taem kongregesena blong ol tabu Kristin i kam “Isrel blong God,” oli kasem ol semkaen rul long saed blong rabis fasin. (Galesia 6:​16) Ol Kristin tu oli “mas agens long ol fasin we i nogud.” (Rom 12:9) Tok blong Jeova long Isrel i stret long olgeta Kristin tu, se: “Yufala i mas tabu, yufala i mas klin gud, olsem we mi mi tabu, mi mi klin gud.” (1 Pita 1:​15, 16) Kristin kongregesen i no mas kam doti from ol fasin we oli no tabu, olsem fasin blong slip olbaot, fasin blong slip wetem man no woman blong narafala, fasin blong man i slip wetem man, fasin blong man we i mekem nogud wetem anamol, mo fasin blong slip wetem wan memba blong prapa famle blong olgeta. Sipos ol man oli no sakemaot ol fasin ya, bambae oli no save go insaed long Kingdom blong God. (Rom 1:​26, 27; 2:​22; 1 Korin 6:​9, 10; Hibrus 13:4) Long ‘ol las dei ya,’ ol semfala rul oli stret long “ol narafala sipsip.” (2 Timote 3:1; Jon 10:16) From samting ya, ol tabu Kristin mo ol narafala sipsip oli ol klin mo gudfala man, mo oli save karem nem blong God blong olgeta, olsem ol Wetnes blong Jeova.​—Aesea 43:10.

Holem Kongregesen i Stap Klin

Long defren fasin, wol i agri long enikaen rabis fasin long saed blong seks. Nating se ol trufala Kristin oli defren, be olgeta oli no mas fogetem se plante man we oli stap wosip long Jeova naoia, oli bin folem ol fasin blong wol bifo. Plante we oli Kristin naoia, bifo oli no save God blong yumi we i tabu. Taswe, oli no luksave from wanem oli no mas folem ol nogud tingting long saed blong seks, mo ol samting we bodi blong olgeta we i gat sin, i wantem. Oli bin joen fulwan wetem ‘ol hiten man long ol fasin blong olgeta we oli no tingbaot wan samting.’ (1 Pita 4:4) Aposol Pol i tokbaot ol rabis fasin blong ol hiten man we oli doti. Afta long samting ya, hem i talem se: “Bifo, sam long yufala oli olsem nomo.” Nating se i olsem, hem i talem se: “Be nao, God i wasemaot ol sin blong yufala blong mekem yufala i klin. Hem i mekem yufala i tabu, yufala i man blong hem. Mo hem i mekem yufala i stret man long fes blong hem, from nem blong Jisas Kraes, Masta blong yumi, mo from Speret blong God blong yumi.”​—1 Korin 6:​11.

!Tok ya i mekem man i haremgud! Nomata wanem samting wan man i bin mekem bifo, hem i jenisim fasin blong hem taem nambawan gud nyus blong Kraes i gat paoa long hat blong hem. Hem i soem bilif mo hem i givim laef blong hem long Jeova God. Stat long taem ya, hem i folem ol fasin we oli klingud mo tabu, mo laef blong hem i kam klin long ae blong God. (Hibrus 9:​14) God i fogivim ol sin we hem i mekem bifo, mo hem i save gohed blong ‘traehad blong kasem ol samting we oli stap long fes blong hem.’b​—Filipae 3:​13, 14; Rom 4:​7, 8.

Jeova i fogivim Deved taem hem i tanem tingting blong hem from sin ya we hem i kilim wan man i ded, mo i stilim woman blong man ya. Jeova i fogivim Manase tu, taem hem i tanem tingting blong hem from sin ya we hem i wosip long ol aedol, mo i kilim plante man i ded. (2 Samuel 12:​9, 13; 2 Kronikel 33:​2-6, 10-​13) Yumi save gat bigfala tangkyu from we Jeova i rere blong fogivim yumi tu, sipos yumi tanem tingting blong yumi from ol sin blong yumi, mo yumi prea long hem wetem fulhat blong yumi mo wetem tingting daon. Nating se Jeova i fogivim Deved mo Manase, be tufala man ya wetem olgeta man Isrel tu, oli mas laef wetem ol frut we i kamaot from sin blong tufala. (2 Samuel 12:11, 12; Jeremaea 15:​3-5) Taswe, Jeova i save fogivim ol sinman we oli tanem tingting blong olgeta, be maet oli kasem ol nogud frut we oli no save blokem, from sin we oli bin mekem.

Ol Frut We Man i No Save Blokem

Eksampel, maet wan man i mekem ol rabis fasin long saed blong seks nao hem i kasem sik ya AIDS. Biaen, maet hem i bilif long trutok mo jenisim laef blong hem, ale hem i givim laef blong hem long God mo tekem baptaes. Long taem ya, hem i wan Kristin we i klin long saed blong speret, i gat wan fasin fren wetem God mo wan nambawan hop blong fyuja. Be, hem i gat sik ya AIDS yet. Sore tumas, biaen, maet hem i ded from sik ya, olsem wan nogud frut we hem i no save blokem, we i kamaot from fasin blong laef blong hem bifo. Samfala Kristin, oli save kasem frut blong rabis fasin we oli mekem bifo, long sam narafala rod. Plante yia afta we oli baptaes, maet long ful laef blong olgeta long wol ya, oli mas gohed blong faet agensem ol strong filing blong bodi we i pulum olgeta blong gobak long rabis laef we oli gat bifo. Wetem help blong speret blong Jeova, plante oli naf blong winim ol samting ya. Be oli mas faet oltaem.​—Galesia 5:16, 17.

Olgeta ya oli no mekem sin sipos oli save bos long ol strong filing we oli pulum olgeta. Be maet oli mekem disisen long waes fasin blong no ‘traehad blong kasem’ wok blong lukaot long kongregesen, taem oli stap gohed yet blong faet agensem ol strongfala filing blong bodi. (1 Timote 3:1) ?From wanem? From we oli save se kongregesen i trastem fulwan ol elda. (Aesea 32:​1, 2; Hibrus 13:17) Oli save se evriwan oli kam luk ol elda blong tokbaot ol prapa bisnes blong olgeta mo blong stretem ol problem we oli joen wetem filing blong olgeta. Sipos wan man i stap faet oltaem agensem ol tingting long saed blong bodi we oli pulum hem blong wantem mekem rabis fasin, i no waes, mo i no soem lav mo stret tingting, blong hem i traehad blong kasem wan wok insaed long kongregesen.​—Proveb 14:16; Jon 15:12, 13; Rom 12:1.

Sipos wan man i bin mekem nogud long saed blong seks wetem pikinini bifo we hem i baptaes, wan narafala frut i save kamaot from. Taem hem i lanem trutok, hem i tanem tingting blong hem mo i jenisim laef blong hem. Olsem nao, hem i no karem nogud sin ya i kam insaed long kongregesen. Biaen, hem i save gohedgud, winim ol strong filing blong hem we oli nogud, mo tu, hem i save soem se hem i stap ‘traehad blong kasem’ wan wok insaed long kongregesen. ?Be, olsem wanem sipos ol man raonabaot oli stap tingbaot yet we hem i bin mekem nogud long saed blong seks wetem pikinini bifo? ?I stret blong talem se hem i “no gat poen long hem nating, . . . wan man we ol man we oli no Kristin oli save talem se ‘Man ya i wan gudfala man,’ . . . hem i naf”? (1 Timote 3:​1-7, 10; Taetas 1:7) No gat. Taswe, bambae hem i no naf blong kasem wok insaed long kongregesen.

Taem Wan Kristin We i Givim Laef Blong Hem Long God i Sin

Jeova i kasem save se yumi no strong mo yumi save foldaon long sin afta we yumi baptaes. Aposol Jon i raetem leta long ol Kristin long taem blong hem se: “Mi mi stap raetem ol tok ya i go long yufala blong blokem yufala, blong yufala i no mekem sin. Be sipos wan long yumi i mekem sin, i gat Jisas Kraes i stap, we fasin blong hem i stret gud, mo hem i man blong stanap long saed blong yumi blong tok from yumi long Papa blong yumi. Kraes ya, hem i man we i ded blong mekem rod blong God i tekemaot ol sin blong yumi. Mo i no blong yumi nomo, i blong olgeta man long wol.” (1 Jon 2:​1, 2) Yes, tru long sakrifaes blong Jisas, bambae Jeova i fogivim ol Kristin we oli baptaes mo we oli foldaon long sin​—sipos oli rili tanem tingting blong olgeta mo lego nogud rod we oli folem.

Yumi save luk wan eksampel blong samting ya long kongregesen blong Korin long faswan handred yia. Long kongregesen ya we i jes stanap, aposol Pol i harem se wan man i stap mekem rabis fasin ya we i slip wetem wan memba blong prapa famle blong hem. Nao hem i givim advaes long kongregesen blong putumaot man ya. Biaen, sinman ya i tanem tingting blong hem, mo Pol i talem long kongregesen blong karembak hem. (1 Korin 5:​1, 13; 2 Korin 2:​5-9) Olsem nao, from lav mo kaengud fasin blong Jeova we i gat paoa blong mekem man i kamgud bakegen, mo from ransom sakrifaes blong Jisas we i gat bigfala paoa, man ya i save kam klin long sin blong hem. Semfala samting i save hapen tede. Be, bakegen, sipos wan man we i baptaes i mekem wan bigfala sin, mo hem i tanem tingting blong hem nao Jeova i fogivim hem, maet hem i gohed longtaem blong kasem ol nogud frut blong sin blong hem.​—Proveb 10:16, 17; Galesia 6:7.

Eksampel, sipos wan gel we i givim laef blong hem long God i slip wetem wan man bifo we hem i mared, hem i save harem nogud mo sore tumas from rong ya we hem i mekem. Biaen, kongregesen i save givhan long hem blong kamgud bakegen long saed blong speret. ?Be olsem wanem sipos hem i gat bel from sin ya we hem i mekem? Bambae ful laef blong hem i jenis from samting ya we hem i mekem. Wan man we i slip wetem wan woman we i no woman blong hem, i save tanem tingting blong hem, nao maet kongregesen i no sakemaot hem. Be waef blong man ya i no gat fol, taswe Baebol i givim raet long waef ya blong mekem divos long hem, mo maet waef i jusum rod ya. (Matyu 19:9) Sipos hem i mekem olsem, man ya bambae i kasem nogud frut ya blong sin blong hem long ful laef blong hem, nating se Jeova i fogivim hem finis.​—1 Jon 1:9.

?Olsem wanem sipos wan man i folem rod we i no soem lav nating, ale hem i mekem divos long woman blong hem jes blong mared long wan narafala woman? Maet bambae hem i tanem tingting blong hem mo kongregesen i karembak hem. Long ol yia we oli kam biaen, maet hem i gohedgud mo “kam bigman long Kraes.” (Hibrus 6:1) Be sipos faswan waef blong hem i no mared bakegen, man ya i no save kasem wok blong lukaot long kongregesen. Hem i no stap olsem we i “gat wan woman blong hem nomo,” from we hem i mekem divos long faswan waef blong hem, be hem i no gat risen we i stanap long Baebol blong mekem olsem.​—1 Timote 3:​2, 12.

?Yu agri se, hemia sam strongfala risen blong wan Kristin i mas wokem fasin blong no laekem nating ol samting we oli nogud?

?Olsem Wanem Long Man We i Mekem Nogud Wetem Pikinini?

?Olsem wanem sipos wan Kristin we i baptaes finis i mekem nogud long saed blong seks wetem wan pikinini? ?Sin ya i nogud tumas we Jeova i neva save fogivim man ya? Maet i no olsem. Jisas i talem se man we i ‘tok nogud long tabu speret’ nao, bambae hem i no save kasem fogif. Mo Pol i talem se i no moa gat wan sakrifaes blong kavremap sin blong man we i wantem gohed blong mekem sin, nating se hem i save trutok finis. (Luk 12:10; Hibrus 10:26, 27) Be, i no gat ples long Baebol we i talem se wan Kristin we i mekem nogud long saed blong seks wetem pikinini​—long prapa famle blong hem no afsaed long famle​—i no save kasem fogif. Yes, God i save wasemaot sin blong hem sipos hem i tanem tingting blong hem wetem fulhat blong hem, mo sipos hem i jenisim nogud fasin ya blong hem fulwan. Be, maet hem i mas gohed blong faet agensem ol strong nogud filing long saed blong bodi we hem i stap folem bifo. (Efesas 1:7) Mo tu, i save gat ol nogud frut we hem i no save blokem.

I dipen long loa blong kantri we hem i stap long hem, man blong mekem nogud long pikinini long saed blong seks i save go long kalabus no kasem ol narafala panis. Bambae kongregesen i no blokem hem long ol panis ya. Mo tu, man ya i soemaot wan bigfala slak fasin we hem i gat, ale biaen, kongregesen i mas tingbaot samting ya. Sipos i luk olsem se hem i tanem tingting blong hem, bambae kongregesen i leftemap tingting blong hem blong gohed long saed blong speret, joen long wok blong prij, mo tu, blong mekem tok long Tiokratik Skul mo sam haf long Miting blong Kingdom Wok we oli no blong tijim kongregesen. Be, samting ya i no minim se hem i naf blong holem wok insaed long kongregesen. ?Wanem ol risen we Baebol i givim long saed ya?

Wan risen se, wan elda i mas “blokem ol samting we hem nomo i wantem.” (Taetas 1:8) I tru, i no gat wan long yumi we i stretgud olgeta long fasin ya blong blokem ol samting we hem nomo i wantem. (Rom 7:​21-​25) Be, wan Kristin we i givim laef blong hem long God mo we i foldaon long sin blong mekem nogud long saed blong seks wetem pikinini, hem i bin letem bodi blong hem i pulum hem blong mekem samting we i no stret nating wetem filing we God i putum insaed long man. Ol ripot oli soem se wan man olsem i save mekem nogud fasin ya bakegen wetem sam narafala pikinini. I tru se, i no evri man we bambae i mekem sin ya bakegen, be plante oli mekem olsem. Mo kongregesen i no save ridim hat blong man blong talem hu i save mekem mo hu i no save mekem nogud wetem pikinini bakegen. (Jeremaea 17:9) Taswe, advaes blong Pol long Timote i stret moa long ol man we oli baptaes mo we oli mekem nogud wetem pikinini: “Bambae yu no hareap tumas blong putum han blong yu long hed blong man blong putumap hem long wok blong God. Mo yu no go joen long narafala man, blong go insaed long sin we hem i stap mekem.” (1 Timote 5:​22) Wan man we ol narafala oli save se hem i bin mekem nogud wetem pikinini bifo, hem i no naf blong kasem wok insaed long kongregesen. Samting ya i blong protektem ol pikinini blong yumi. Mo tu, hem i no save wok olsem paenia no mekem wan narafala spesel, fultaem Kristin minista wok.​—Skelem wetem rul long Eksodas 21:28, 29.

Maet samfala oli talem se, ‘I gat samfala we oli bin mekem sam narafala sin, mo i luk olsem we oli tanem tingting blong olgeta, be biaen oli mekem sin ya bakegen, ?no?’ Si, hemia i bin hapen. Be i gat sam narafala samting we yumi mas tingbaot. Eksampel, sipos wan man i traem mekem nogud fasin blong seks wetem narafala we i bigwan finis, narafala ya i naf blong blokem hem. Be i isi tumas blong trikim wan pikinini, mekem tingting blong hem i fasfas, mo mekem hem i fraet. Baebol i talem se pikinini i no gat waes fasin. (Proveb 22:15; 1 Korin 13:11) Jisas i makemgud fasin blong ol pikinini blong gat tingting daon mo blong no gat save long saed blong ol rabis fasin. (Matyu 18:4; Luk 18:16, 17) Pikinini i no save ol rabis fasin from we i no gat plante save long saed blong laef yet. Bighaf blong ol pikinini oli no haedem wan samting, mo oli wantem tumas blong mekem narafala i glad. Taswe, i isi nomo blong wan bigman we pikinini i save hem mo i trastem hem, blong mekem wan rabis plan mo mekem nogud long saed blong seks wetem hem. From samting ya, kongregesen i gat wok long fored blong Jeova blong protektem ol pikinini insaed long hem.

Ol pikinini we oli kasem gudfala tijing, oli lanem blong obei mo givim ona long papa mama blong olgeta, ol elda, mo ol narafala bigman. (Efesas 6:​1, 2; 1 Timote 5:​1, 2; Hibrus 13:7) Bambae i nogud we i nogud sipos wan bigman we pikinini i respektem hem, i yusum tras mo gudfala tingting we pikinini i gat long hem, blong pulum no fosem pikinini blong mekem nogud long saed blong seks wetem hem. Olgeta we narafala i bin spolem olgeta taem oli smol, plante taem oli mas faet strong blong plante yia blong winim ol filing blong olgeta we oli trabol tumas, from samting ya we i bin hapen. Taswe, kongregesen bambae i stretem long strong fasin, mo putum sam strong rul long wan man we i mekem nogud long saed blong seks wetem pikinini. I no hae ples blong hem long kongregesen we i impoten, be blong mekem kongregesen i stap klin, we i no gat doti nating long hem.​—1 Korin 5:6; 2 Pita 3:​14.

Sipos wan man we i mekem nogud long saed blong seks wetem pikinini i tanem tingting blong hem wetem fulhat blong hem, bambae hem i luksave se i waes blong folem ol rul blong Baebol. Sipos hem i rili lanem blong no laekem nating ol samting we oli nogud, bambae hem i no laekem nating rong ya we hem i bin mekem, mo bambae hem i faet strong blong no mekem sin ya bakegen. (Proveb 8:​13; Rom 12:9) Mo tu, bambae hem i talem bigfala tangkyu long Jeova from bigfala lav blong Hem. Taswe, wan man olsem, we i tanem tingting blong hem from sin blong hem, i save gohed blong wosipim God blong yumi we i tabu mo klingud, mo hem i gat hop blong stap wetem ol “stret man” we bambae oli laef blong olwe long wol ya.​—Proveb 2:​21.

[Ol futnot]

a Wan grup blong man we oli joen wanples blong wosip.

b Lukluk “Wan Kwestin” long Wajtaoa blong Mei 1, 1996.

[Tok makem poen long pej 28]

Jeova i save fogivim ol sinman we oli tanem tingting blong olgeta, be maet oli kasem ol nogud frut we oli no save blokem, from sin we oli bin mekem

    Ol buk long Bislama (1987-2026)
    Logaot
    Login
    • Bislama
    • Serem
    • Setemap Olsem Yu Wantem
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Ol Rul
    • Privacy Policy
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Login
    Serem