Wajtaoa LAEBRI LONG INTENET
Wajtaoa
LAEBRI LONG INTENET
Bislama
  • BAEBOL
  • OL BUK
  • OL MITING
  • w97 8/15 pp. 12-17
  • ?Yumi Laef Blong Tede Nomo No Blong Wan Fyuja We i No Save Finis?

I no gat video yet long haf ya.

Sori, i gat problem taem i stap lodem video ya.

  • ?Yumi Laef Blong Tede Nomo No Blong Wan Fyuja We i No Save Finis?
  • Wajtaoa i Talemaot Kingdom Blong Jehova—1997
  • Ol Sabtaetol
  • Sem Samting
  • “Yufala i Mas Lukaotgud”
  • Ol Risen Blong Bilif Long Laef We i No Save Finis
  • ?I Stap Longwe Long Fyuja Nomo?
  • Wan Wajman We Yumi Save Trastem
  • Laef Naoia Blong Kasem Wan Fyuja We i No Save Finis
  • Wok Wetem Wajman
    Wajtaoa i Talemaot Kingdom Blong Jehova—2000
  • “God Bambae i Mekem Ol Ded Man Oli Laef Bakegen”
    Wajtaoa i Talemaot Kingdom Blong Jehova—1998
  • Laef Blong Olwe Long Wol—?Wan Promes We i Stret Long Ol Kristin?
    Wajtaoa i Talemaot Kingdom Blong Jehova—2009
  • “Yufala i Mas Lukaot Gud”
    Wajtaoa i Talemaot Kingdom Blong Jehova—2000
Luk Moa Samting
Wajtaoa i Talemaot Kingdom Blong Jehova—1997
w97 8/15 pp. 12-17

?Yumi Laef Blong Tede Nomo No Blong Wan Fyuja We i No Save Finis?

“God i sevem yumi finis long hop ya.”​—ROM 8:​24, NW.

1. ?Ol Epicuren oli tijim wanem, mo olsem wanem save blong ol waesman ya i gat paoa long samfala Kristin?

APOSOL Pol i raet i go long ol Kristin long Korin, i se: “?From wanem sam long yufala i stap talem se ol dedman oli no save laef bakegen long ded?” (1 Korin 15:12) I luk olsem se sam tingting blong waesman ya blong Gris, Epicurus, we oli olsem posen, oli bin gat paoa long sam Kristin blong faswan handred yia. From samting ya, Pol i tokbaot wan tijing blong Epicurus we i se: “I gud yumi gohed, yumi kakae, yumi dring, from we tumora bambae yumi ded.” (1 Korin 15:32) Ol man we oli folem waesman ya oli sakemaot bilif se i gat wan hop blong laef bakegen long ded. Olgeta ya oli bilif se nambawan no stampa samting, hemia blong mekem ol pleplei mo ol narafala samting we oli haremgud blong mekem. (Ol Wok 17:18, 32) Waes blong Epicurus i pulum ol man blong tingbaot olgeta nomo, mo blong mekem ol samting nomo we oli save kasem wan gudfala samting from. Tingting ya i save lidim ol man blong mekem ol samting blong sem nomo long laef blong olgeta.

2. (a) ?From wanem i denja long wan Kristin blong no bilif long laef bakegen long ded? (b) ?Olsem wanem Pol i mekem bilif blong ol Kristin long Korin i strong bakegen?

2 Ol man ya we oli no bilif long laef bakegen, oli no save bilif long sam narafala impoten trutok tu. Pol i mekem olgeta oli tingtinggud, i se: “Sipos tok ya i tru se ol dedman oli no save laef bakegen long ded, hemia i min se God i no mekem Kraes i laef bakegen long ded. Mo sipos Kraes i no laef bakegen long ded, ale, mifala i stap talemaot gud nyus ya blong nating nomo, mo yumi stap bilif blong nating nomo. . . . Sipos yumi stap putum hop blong yumi long Kraes, be blong laef naoia nomo, man, sore tumas long yumi. Hemia, yumi kasem trabol we i bitim ol narafala man long wol.” (1 Korin 15:​13-​19, NW) Yes, sipos i no gat hop ya blong laef olwe long fyuja, ale Kristin fasin blong laef i blong “nating nomo.” I olsem we hem i no gat wan stampa mining blong hem. Ale, yumi no sapraes se, tingting blong ol hiten man ya i mekem plante problem i kamaot insaed long Kristin kongregesena long Korin. (1 Korin 1:​11; 5:1; 6:1; 11:​20-​22) Taswe, Pol i traehad blong mekem bilif blong olgeta long saed blong laef bakegen long ded, i kam strong. Hem i yusum sam tok we i isi nomo blong kasem save long hem be i gat paoa tu, wetem sam vas blong Baebol mo sam pijatok, blong pruvum klia se hop blong laef bakegen i no wan kastom store, be i wan trufala samting we i sua blong kamtru. Hop ya i save pulum ol Kristin brata blong hem blong mekem olsem: “Yufala i mas stanap strong. Yufala i mas no slak bakegen. Oltaem yufala i mas wok strong long ol wok ya blong Masta blong yumi. Yufala i save finis se taem yufala i wok blong Masta ya blong yumi, be wok ya bambae i gat frut blong hem.”​—1 Korin 15:​20-​58.

“Yufala i Mas Lukaotgud”

3, 4. (a) Folem tok blong Pita, ?wanem nogud tingting bambae i winim sam man long ol las dei ya? (b) ?Yumi mas stap tingbaot wanem oltaem?

3 Tede, plante man oli no gat gudfala tingting long saed blong fyuja, oli jes mekem ol samting blong traem haremgud long laef evri dei. (Efesas 2:2) I olsem aposol Pita i talem finis. Hem i tokbaot sam man we ‘oli laf, oli askem se “?Olsem wanem nao? ?Hem i promes finis blong kam, be hem i stap wea? Ol olfala blong yumi, ol man oli berem olgeta finis, be i no gat wan samting i jenis, i stat bifo olgeta, taem we God i mekem wol ya fastaem, i kam kasem tede. Evri samting oli stap olsem nomo.”’ (2 Pita 3:​3, 4) Sipos ol trufala man blong wosip oli stat blong tingting olsemia, maet oli kam olsem we oli ‘stap nating nomo mo oli no karem frut’ long laef blong olgeta. (2 Pita 1:8) Yumi glad se bighaf blong ol man blong God tede oli no gat tingting olsemia.

4 I no rong blong wantem save moa long saed blong en blong rabis wol blong naoia. Tingbaot ol aposol blong Jisas we oli bin soem bigfala intres long saed ya, oli se: ‘?Masta, i stret taem nao blong yu stanemap Kingdom long Isrel bakegen, no i no taem blong hem yet?’ Jisas i ansa se: “I no blong yufala i save ol taem ya mo ol dei ya we Papa blong mi nomo i gat raet blong jusumaot.” (Ol Wok 1:​6, 7) Ol tok ya oli karem semfala tingting we Jisas i bin talemaot antap long Bigfala Hil blong ol Oliftri: “Yufala i no save long wanem dei, mi, mi Masta blong yufala, bambae mi kamtru. . . . mi, mi Pikinini blong Man, bambae mi kamtru long taem we yufala i no tingbaot.” (Matyu 24:42, 44) !Advaes ya i mas stap long tingting blong yumi oltaem! Maet samfala oli kasem wan tingting we i pulum olgeta, olsem se, ‘Ating i moagud we mi go sloslou nomo mo mi no wari tumas long saed blong en blong wol ya.’ !Hemia wan bigfala mastik ya sipos yumi tingting olsem! Tingbaot Jemes mo Jon, ol ‘Pikinini blong Tanda.’​—Mak 3:​17.

5, 6. ?Store blong Jemes mo Jon i save lanem yumi long wanem samting?

5 Yumi save se Jemes i wan aposol we i wok strong. (Luk 9:​51-​55) Afta we Kristin kongregesen i stanap, i luk olsem we hem i bin mekem plante bigfala wok insaed long hem. Be, taem Jemes i no olfala yet, Herod Agripa 1 i sanem ol man blong hem blong kilim hem i ded. (Ol Wok 12:​1-3) ?Yu ting se taem Jemes i harem we bambae hem i ded, hem i sore se hem i bin wok strong, mo i bin traehad tumas long wok blong God? !No gat! I sua se hem i glad tumas we hem i bin spenem ol beswan yia blong sotfala laef blong hem long wok blong Jeova. Naoia, i no gat wan long yumi we i save se laef blong hem bambae i gohed kasem tumora no nogat. (Eklesiastis 9:​11; skelem wetem Luk 12:20, 21.) Taswe, i klia se, yumi waes sipos yumi gohed oltaem blong wok strong mo stap bisi long wok blong Jeova. Long rod ya, bambae yumi holemtaet gudnem we yumi gat wetem Hem, mo bambae yumi laef wetem tingting we i stap oltaem long wan fyuja we i no save finis.​—Eklesiastis 7:1.

6 Yumi save lanem wan narafala samting tu, long store blong aposol Jon, we hem i stap taem Jisas i givim advaes ya se, “Yufala i mas lukaot gud.” (Matyu 25:13; Mak 13:37; Luk 21:34-​36) Jon i lesin long advaes ya mo blong plante yia, hem i gohed blong wok wetem glad. Yes, i luk olsem se hem nao i laef longtaem moa i bitim ol narafala aposol. Taem Jon i kam olfala finis, hem i save tingtingbak long olgeta yia we hem i bin wok strong. ?Hem i gat tingting ya se hem i bin mekem i rong blong wok strong olsemia? ?Hem i ting se hem i bin folem rong rod, mo i bin bitim mak long saed blong wok blong God? !No gat! Hem i gohed nomo blong lukluk i go long fyuja. Taem Jisas, we i laef bakegen long ded finis, i talem se, “I tru. Bambae i no longtaem, mi mi kamtru,” wantaem nomo Jon i ansa se, “Amen. Jisas, Masta, plis yu kam.” (Revelesen 22:20) I klia se Jon i no laef jes blong naoia nomo, olsem we i wantem wan laef we i slou, i kwaet, mo ‘i isi.’ No gat. Tingting blong hem i strong blong gohed blong wok wetem ful laef mo paoa blong hem, nomata wetaem bambae Masta i kamtru. ?Olsem wanem long yumi?

Ol Risen Blong Bilif Long Laef We i No Save Finis

7. (a) ?Olsem wanem hop blong laef we i no save finis i wan promes blong ‘bifo olgeta, taem we wol i no stap yet’? (b) ?Olsem wanem Jisas i givim moa save long saed blong hop ya blong laef we i no save finis?

7 Yumi save bilif strong se hop ya blong laef we i no save finis, i no wan drim no kastom store we man nomo i mekemap. Olsem Taetas 1:2 i talem, fasin blong yumi blong fasgud long God i stanap long hop blong ‘laef ya we i no save finis, we bifo olgeta, taem wol ya i no stap yet, God ya we i no save gyaman, hem i promes finis blong givim.’ Stampa tingting blong God fastaem olgeta, hemia se olgeta man we oli obei long hem bambae oli laef blong olwe. (Jenesis 1:​28) I no gat wan samting we i save spolem stampa tingting ya blong hem, mo fasin rebel we Adam mo Iv tufala i bin mekem i no spolem tu. Jenesis 3:​15 i soemaot se, kwiktaem nomo afta we tufala i rebel, God i mekem promes blong wan “laen” we bambae i karemaot olgeta trabol soa blong ol man. Taem “laen” ya, no Mesaea, Jisas, i kamtru, hop ya blong laef we i no save finis i olsem wan stampa tijing blong hem. (Jon 3:​16; 6:​47, 51; 10:28; 17:3) Taem Kraes i givim laef blong hem we i stret olgeta blong pemaot ol man, hem i kasem raet, folem rod we i stret long loa, blong givim laef we i no save finis long ol man. (Matyu 20:28) Sam disaepol blong hem, hemia 144,000, bambae oli laef blong olwe long heven. (Revelesen 14:​1-4) !Long rod ya, sam man we fastaem bodi blong olgeta i blong lus nomo, bambae oli ‘jenis mo kasem wan bodi we i no moa save lus samtaem’!​—1 Korin 15:​53.

8. (a) ?Wanem ya bodi “we i no moa save lus samtaem,” mo from wanem Jeova i givim presen ya long ol 144,000? (b) ?Wanem hop we Jisas i givim long ol ‘narafala sipsip’?

8 “No moa save lus samtaem” i no minim nomo se oli no moa save ded samtaem. Hem i minim tu se, ‘paoa blong laef we i no gat wan samting i save spolem.’ (Hibrus 7:​16; skelem wetem Revelesen 20:6.) Be, ?from wanem God i givim nambawan presen ya long olgeta? Tingbaot tok we Setan i sakem long God se Hem i no save trastem wan long ol man we Hem i bin wokem. (Job 1:​9-​11; 2:​4, 5) Taem God i givim bodi ya we i no moa save lus samtaem long 144,000 man, hem i soemaot se hem i trastem fulwan, kampani ya we i daonemgud ol tok blong Setan. Be, ?olsem wanem long ol narafala man? Jisas i talem long ol faswan memba blong ‘smol kampani’ ya we bambae oli rul long Kingdom, se bambae oli ‘sidaon long ol jea blong king blong jajem ol twelef laen blong Isrel.’ (Luk 12:32; 22:30) Samting ya i soem se i gat plante narafala man we bambae oli kasem laef we i no save finis long wol ya aninit long Kingdom ya. Nating se ol ‘narafala sipsip’ ya oli no kasem wan bodi we i no save lus samtaem, be oli kasem ‘laef we i no save finis.’ (Jon 10:16; Matyu 25:46) Taswe, laef we i no save finis hem i hop blong evri Kristin. Hem i no wan drim be hem i wan trufala samting we “God ya we i no save gyaman,” i mekem strong promes blong givim, mo we hem i pem wetem blad blong Jisas we i sas tumas.​—Taetas 1:2.

?I Stap Longwe Long Fyuja Nomo?

9, 10. ?Wanem ol klia pruf blong soemaot se yumi stap kolosap tumas long en?

9 Aposol Pol i talemaot se taem ‘laef blong wol ya i kam strong tumas,’ hemia bambae i soemaot klia se yumi stap long ol ‘las dei.’ Laef blong ol man raonabaot long yumi i stap kam nogud moa long saed blong fasin blong no laekem narafala, griri fasin, fasin blong mekem ol samting nomo we oli haremgud long hem, mo fasin blong no tingbaot God. ?Yumi luksave from ol samting ya se dei blong Jeova blong jajem rabis wol ya i stap kam kwik? Taem yumi luk se raf fasin mo fasin blong agensem narafala i stap kam antap, ?yumi luksave se ol tok blong Pol oli stap kamtru se: “Ol man nogud, mo ol man blong gyaman oli save gohed moa yet”? (2 Timote 3:​1-5, 13) Sam man we oli traem lukluk long fyuja wetem hop, maet oli singaot se ‘Pis mo seftaem,’ be olgeta hop ya blong pis bambae oli lus, taem ‘bigfala trabol i kasem mo spolem olgeta wantaem nomo, olsem we woman i harem nogud blong bonem pikinini, mo bambae oli no save ronwe.’ Yumi no olsem ol man we oli stap long tudak. Yumi kasem save long mining blong ol samting we oli stap hapen long taem ya blong yumi. Taswe, “i stret blong yumi wekap, we hed blong yumi i klia gud.”​—1 Tesalonaeka 5:​1-​6.

10 Mo tu, Baebol i soemaot se ol las dei oli blong “smol taem nomo.” (Revelesen 12:12; skelem wetem 17:10.) I luk olsem se, bighaf blong “smol taem” ya i pas finis. Eksampel, profet tok blong Daniel i eksplenem long fasin we i stretgud, faet we i stap gohed yet bitwin long “king blong not” mo “king blong saot.” (Daniel 11:​5, 6) Samting we i no kamaot yet long profet tok ya, hemia laswan faet blong “king blong not” ya, we Daniel 11:​44, 45 i tokbaot.​—Blong save moa long profet tok ya, lukluk Wajtaoa blong Julae 1, 1987 (Engglis mo Franis), mo Novemba 1, 1993.

11. (a) ?Matyu 24:14 i kamtru finis go kasem wanem mak? (b) ?Ol tok blong Jisas long Matyu 10:23 oli soemaot wanem?

11 I gat profet tok blong Jisas tu, se ‘bambae ol man oli stap talemaot gud nyus ya blong kingdom blong God long olgeta ples long wol, blong oli wetnes blong hem long fes blong olgeta man. Nao biaen, bambae en i save kam.’ (Matyu 24:14) Tede, ol Wetnes blong Jeova oli mekem wok blong olgeta long 233 kantri, aelan, mo teritori. I tru se, i gat sam ples we oli no go long hem yet, be maet long stret taem blong Jeova, bambae oli gat jans blong go long ol ples ya. (1 Korin 16:9) Nating se i olsem wanem, ol tok blong Jisas long Matyu 10:23 oli mekem yumi tinghevi, oli se: “Bambae yufala i no save finisim ol velej long Isrel yet, gogo mi, mi Pikinini blong Man, bambae mi kamtru.” I sua se, gud nyus ya bambae i goraon long ful wol, be i no minim se bambae yumi go long olgeta wanwan ples blong wol wetem mesej blong Kingdom, bifo we Jisas i “kamtru” olsem Man blong Givim Panis.

12. (a) ?Revelesen 7:3 i tokbaot wanem kaen ‘mak’? (b) ?From we namba blong ol tabu man we oli stap yet long wol i stap godaon, samting ya i soem wanem?

12 Tingbaot Revelesen 7:​1, 3, we i talem se ol enjel oli stap blokem ol “fo win” blong spolem ol samting, ‘gogo God i putum mak blong hem long fes blong ol man blong wok blong hem.’ Vas ya i no stap tokbaot faswan taem we olgeta ya oli kasem mak, hemia taem we God i jusumaot ol 144,000 blong oli go long heven. No gat. (Efesas 1:​13) Vas ya i stap tokbaot laswan taem we oli kasem mak, hemia taem we God i putum mak we i no save lus long olgeta, blong soemaot se oli ol ‘slef blong hem’ we oli kasem traem finis mo oli stanap strong. Namba blong ol trufala pikinini blong God we tabu speret i makemaot olgeta, mo we oli stap yet long wol, i stap godaon bigwan. Mo tu, Baebol i talemaot klia se bambae God i “katem taem” blong faswan haf blong bigfala trabol ya, “blong bambae i sevem ol man we hem i jusumaot olgeta.” (Matyu 24:21, 22) Bighaf blong ol man we oli talem se oli blong grup ya we tabu speret i makemaot olgeta, oli olfala finis nao. Samting ya i soemaot bakegen se, en i kolosap nomo.

Wan Wajman We Yumi Save Trastem

13, 14. ?Wanem impoten wok blong grup ya we i olsem wajman?

13 Taem yumi wet blong ol samting ya oli hapen, i gud yumi folem rod we ‘slef ya we i stret’ i soemaot long yumi. (Matyu 24:45) I bitim wan handred yia finis, ‘slef ya’ long taem blong yumi i gohed blong mekem wok olsem wan “wajman.” (Esikel 3:​17-​21) Wajtaoa blong Janewari 1, 1984, (Engglis) i eksplenem se: “Wajman ya i stap lukluk olsem wanem ol samting we oli stap hapen long wol ya oli laenap wetem profet tok blong Baebol. Hem i givim woning se ‘bigfala trabol ya we neva man i luk bifo’ i stap kam kolosap. Mo tu, hem i stap talemaot ‘gud nyus blong wan samting we i moagud.’”​—Matyu 24:21; Aesea 52:7.

14 Rimemba se: Wok blong wajman i blong talemaot “olgeta samting we hem i luk.” (Aesea 21:​6-8) Long taem we oli raetem Baebol, wan wajman i mas talemaot woning long ol man nating sipos samting we hem i luk i stap longwe yet, mo nating sipos hem i no save makemaot gud se hem i wanem. (2 King 9:​17, 18) I tru se, sam woning we wajman i givim long taem ya bifo, oli blong nating nomo from we i no gat samting i kamtru. Be, wan gudfala wajman i neva fraet blong talemaot woning, hem i neva ting se maet hem i save sem sipos i no gat samting i kamtru mo woning blong hem i blong nating nomo. Sipos faea i stap bonem haos blong yu, ?wanem filing blong yu sipos ol man blong kilim faea oli no kamtru from we oli ting se maet toktok we oli kasem i gyaman nomo? !Yumi save se ol man ya oli tekem aksin kwiktaem folem enikaen mesej blong denja! Long sem fasin, grup we i olsem wajman tede, oli no fraet blong tok taem oli luk se i gat wan samting we oli mas talemaot.

15, 16. (a) ?From wanem samtaem yumi mas stretem sam save we yumi gat long mining blong ol profet tok? (b) ?Yumi save lanem wanem from eksampel blong ol man blong God bifo we oli bin mekem mastik long saed blong samfala profet tok?

15 Save we yumi gat long ol profet tok i kam klia moa taem plante moa samting oli hapen long wol ya. Ol store blong bifo oli soem se i no plante taem, maet i neva bin hapen, we ol man oli kasem save long ol profet tok blong God fulwan bifo we oli kamtru. God i talemaot klia long Ebram hamas yia stret we laen blong hem bambae i stap olsem ‘strenja long wan narafala kantri,’ hemia 400 yia. (Jenesis 15:13) Be taem Moses i kamtru, hem i wantem sevem ol man Isrel bifo we ol yia ya oli finis fulwan.​—Ol Wok 7:​23-​30.

16 Mo tu, tingbaot ol profet tok long saed blong Mesaea. Taem yumi tingtingbak, i klia nomo se ol profet tok oli bin talemaot we Mesaea bambae i ded mo i laef bakegen. (Aesea 53:​8-​10) Nating se i olsem, ol disaepol blong Jisas oli no kasem save long poen ya. (Matyu 16:21-​23) Oli no luksave se Daniel 7:​13, 14 bambae i kamtru long fyuja nomo, long pa·rou·siʹa blong Kraes, hemia taem Kraes i kamtru mo i “stap.” (Matyu 24:​3, NW) Taswe, ol disaepol ya oli kwik tumas taem oli askem long Jisas se, ‘?Masta, i stret taem nao blong yu mekem kingdom i stanap bakegen long Isrel, no i no taem blong hem yet?’ Kolosap 2,000 yia biaen nomo, Jisas i stanap long kingdom blong hem. (Ol Wok 1:6) Afta we Kristin kongregesen i stanap strong finis, long taem ya tu, ol rong tingting long saed blong stret taem we ol profet tok oli mas kamtru, oli gohed blong kamaot. (2 Tesalonaeka 2:​1, 2) !Be, nating se sam man blong bilif long faswan handred yia oli mekem sam mastik olsem, Jeova i blesem bigwan wok blong olgeta!

17. ?Yumi mas gat wanem tingting taem sam jenis oli kamaot long saed blong save blong yumi long Baebol?

17 Long sem fasin, grup we i olsem wajman tede, i luk se sam samtaem hem i nidim blong stretem tingting blong hem tu. Be, ?i gat wan man we i save talem se Jeova i no bin blesem wok blong ‘slef ya we i stret’? Antap long hemia, taem yumi tingtinggud long evri samting, bighaf blong ol jenis we yumi bin mekem oli smol nomo, ?i tru? Stampa save blong yumi long saed blong Baebol, i no jenis. !Bilif blong yumi se yumi stap long ol las dei, i strong moa naoia i bitim olgeta taem bifo!

Laef Naoia Blong Kasem Wan Fyuja We i No Save Finis

18. ?From wanem yumi no mas laef blong haremgud naoia nomo?

18 Maet ol man blong wol oli talem se, ‘I gud yumi kakae mo yumi dring, from we tumora bambae yumi ded,’ be yumi no mas gat tingting olsemia. I moagud we yumi wokhad blong kasem wan fyuja we i no save finis, i bitim we yumi traehad blong nating nomo blong mekem ol samting blong haremgud long laef naoia. Hop ya blong yumi i no wan drim no kastom store, nomata se i blong laef long heven wetem wan bodi we i no save lus, no laef long wol ya we i no save finis. Hem i wan trufala samting, wan promes blong God ya “we i no save gyaman.” (Taetas 1:2) !Ol pruf oli fulap mo oli klia tumas se kolosap nao bambae hop blong yumi i kamtru! “Yumi no gat plante taem i stap yet.”​—1 Korin 7:​29.

19, 20. (a) ?Wanem tingting blong Jeova long saed blong ol samting we yumi bin livim from Kingdom? (b) ?From wanem yumi mas laef wetem tingting we i stap oltaem long laef we i no save finis?

19 Tru tumas, wol blong naoia i bin gohed longtaem moa i bitim wanem we yumi bin tingting fastaem. Maet sam blong yumi oli harem se sipos oli bin save samting ya bifo finis, maet oli no bin lego sam samting we olgeta oli wantem mekem, from trutok. Be yumi no mas sore we yumi bin mekem olsem. Fasin ya blong lego samting we yumi nomo i wantem, hem i wan impoten fasin we evri Kristin i mas folem. Yes, olgeta Kristin oli ‘blokem ol samting we olgeta nomo oli wantem.’ (Matyu 16:24) Yumi neva mas tingting se ol traehad blong yumi blong mekem God i glad, oli blong nating nomo. Jisas i promes se: “Man we i livim haos blong hem, no brata no sista blong hem, no papa no mama blong hem, no pikinini blong hem, no graon blong hem, from we i man blong mi, no from we i man blong gud nyus blong mi, hem bambae i no save sot long ol samting ya. Tru mi talem long yufala, long wol ya bambae hem i save kasem wan handred taem antap bakegen, . . . Be long nyufala wol ya we bambae i kam, hem bambae i gat laef we i no save finis.” (Mak 10:​29, 30) Wan taosen yia long fyuja, ?yu ting se wok blong yu, haos blong yu, mo mane blong yu naoia, bambae oli impoten? No gat. !Be, wan milyan yia long fyuja​—yes, wan bilyan yia long fyuja​—fasin blong yu blong lego plante samting blong mekem wok blong Jeova, bambae i stap yet olsem wan impoten samting! “Oltaem God i stap mekem i stret nomo. Mo hem i no save fogetem ol wok ya we yufala i mekem.”​—Hibrus 6:​10.

20 Taswe, yumi mas laef wetem tingting ya se bambae yumi gohed blong laef gogo i no save finis. Yumi no mas putum tingting blong yumi i stap oltaem long ‘ol samting we yumi save luk long ae blong yumi. Yumi mas tingbaot ol samting we yumi no save luk. From we ol samting ya we yumi save luk long ae blong yumi, oli blong stap smoltaem nomo. Be ol samting ya we yumi no save luk, oli blong stap oltaem, gogo i no save finis.’ (2 Korin 4:​18) Profet Habakuk i raetem se: “Vison ya bambae i kamtru long stret taem blong hem nomo. Bambae hem i hareap blong kasem en blong hem, mo hem i no save gyaman. Nating sipos hem i tektaem, be yu mas rere. From we bambae hem i kamtru. Hem i no save let.” (Habakuk 2:3) Sipos yumi ‘stap rere’ oltaem from en ya, ?olsem wanem samting ya i save gat paoa long fasin blong yumi blong mekem ol wok blong yumi wanwan mo insaed long famle? Nekis stadi bambae i tokbaot kwestin ya.

[Futnot]

a Wan grup blong man we oli joen wanples blong wosip.

Sam Poen Blong Tingtingbak

◻ ?Wanem tingting blong samfala tede taem oli luk se en blong wol ya i tektaem tumas?

◻ ?Hop blong yumi blong laef we i no save finis i stanap long wanem samting?

◻ ?Yumi mas gat wanem tingting long saed blong ol samting we yumi bin livim blong mekem wok blong Kingdom?

[Tok blong pija long pej 15]

Wok blong prij long fulwol i mas finis bifo we en i kam

    Ol buk long Bislama (1987-2026)
    Logaot
    Login
    • Bislama
    • Serem
    • Setemap Olsem Yu Wantem
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Ol Rul
    • Privacy Policy
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Login
    Serem