Wajtaoa LAEBRI LONG INTENET
Wajtaoa
LAEBRI LONG INTENET
Bislama
  • BAEBOL
  • OL BUK
  • OL MITING
  • w97 8/15 pp. 17-22
  • Holem Tingting We i Kwaet Mo i Kliagud’ From We En i Kolosap Finis

I no gat video yet long haf ya.

Sori, i gat problem taem i stap lodem video ya.

  • Holem Tingting We i Kwaet Mo i Kliagud’ From We En i Kolosap Finis
  • Wajtaoa i Talemaot Kingdom Blong Jehova—1997
  • Ol Sabtaetol
  • Sem Samting
  • ‘Tingting We i Kwaet Mo i Kliagud’ Long Fasin We Yumi Mekem Long Narafala
  • ‘Tingting We i Kwaet, i Kliagud’ Mo Wok Insaed Long Famle
  • ‘Tingting We i Kwaet Mo i Kliagud’ Long Saed Blong Edukesen
  • ‘Yu No Mas Lukaot Ol Gudfala Samting’
  • Beswan Rod Blong Yusumgud Smol Taem We i Stap
  • Gohed Blong Laef Wetem ‘Tingting We i Kwaet Mo i Kliagud’
  • Traem Lukluk Ol Narafala Olsem We Jeova i Lukluk Olgeta
    Wajtaoa i Talemaot Kingdom Blong Jehova—2003
  • Jona i Kasem Save Long Fasin Sore Blong Jeova
    Wajtaoa i Talemaot Kingdom Blong Jehova—1996
  • Jehova i Gat Longfala Tingting Mo i Sore Long Jona
    ?Yu Lanem Wanem Long Ol Stori Blong Baebol?
  • ?From We Dei Blong Jeova i Klosap Tumas Yumi Mas Tingbaot Ol Man Olsem Wanem?
    Wajtaoa i Talemaot Kingdom Blong Jehova—2003
Luk Moa Samting
Wajtaoa i Talemaot Kingdom Blong Jehova—1997
w97 8/15 pp. 17-22

Holem Tingting We i Kwaet Mo i Kliagud’ From We En i Kolosap Finis

“Yumi kam kolosap finis long taem we ol samting blong wol ya bambae i lus. From samting ya, yufala i mas mekem we tingting blong yufala i stap kwaet, mo i klia gud.”​—1 PITA 4:7.

1. ?I minim wanem se yumi gat wan ‘tingting we i kwaet mo i kliagud’?

OL TOK blong aposol Pita antap, oli mas gat bigfala paoa long fasin we ol Kristin oli folem long laef blong olgeta. Be, Pita i no talem long ol man we oli ridim tok blong hem, blong lego ol wok mo ol narafala samting we oli mas mekem evri dei long laef. Hem i no talem tu se oli mas fraet mo wari bitim mak from we rabis fasin blong wol ya bambae i lus i no longtaem nao. No gat. Hem i talem se: ‘Yufala i mas mekem we tingting blong yufala i kwaet mo i kliagud.’ Blong gat wan ‘tingting we i kwaet mo kliagud’ i minim se yumi skelemgud ol samting, yumi tingtinggud, yumi lukaotgud, mo yumi soem waes long ol toktok mo aksin blong yumi. I minim se yumi letem Tok blong God i bos long ol tingting mo aksin blong yumi. (Rom 12:2) Yumi laef “long medel blong ol man we oli kruked mo krangke nomo,” taswe yumi nidim wan tingting we i kwaet mo i kliagud, blong blokem problem mo hadtaem.​—Filipae 2:​15, NW.

2. ?Olsem wanem longfala tingting blong Jeova i karem blesing i kam long ol Kristin tede?

2 Mo tu, wan ‘tingting we i kwaet mo i kliagud’ i halpem yumi blong tinghevi long laef, mo blong gat stret tingting we yumi no leftemap yumi tumas. (Taetas 2:​12; Rom 12:3) Samting ya i impoten tumas taem yumi tingbaot ol tok long 2 Pita 3:​9 se: ‘Sam man oli ting se Jeova i stap tektaem tumas, i no mekem promes blong hem i kamtru kwik, be i no olsem. Hem i stap mekem tingting blong hem i longfala blong wet long yufala, from we hem i no wantem blong ol man oli lus. Hem i wantem blong olgeta man bambae oli tanem tingting blong olgeta from ol sin blong olgeta.’ Makemgud se Jeova i no jes gat longfala tingting wetem ol man we oli no bilif nomo, be wetem “yufala” tu​—hemia ol memba blong Kristin kongregesen. ?From wanem? From we “hem i no wantem blong ol man oli lus.” Maet samfala oli nidim yet blong jenisim no stretem sam samting blong bambae oli naf blong kasem presen ya blong laef we i no save finis. Taswe, yumi mas lukluk long sam samting we maet yumi nidim blong jenisim yet.

‘Tingting We i Kwaet Mo i Kliagud’ Long Fasin We Yumi Mekem Long Narafala

3. ?Wanem sam kwestin we ol papa mama oli save tingbaot long saed blong ol pikinini blong olgeta?

3 Famle i mas stap olsem wan stampa ples blong faenem pis. Be sam famle oli “fulap long . . . rao.” (Proveb 17:1) ?Olsem wanem long famle blong yu? ?Long haos blong yu, yufala i stap ‘kros, sakem tok i go antap, mo tok nogud long yufala’? (Efesas 4:​31) ?Olsem wanem long ol pikinini blong yu? ?Oli haremsave se yu yu laekem olgeta mo yu glad long olgeta? (Skelem wetem Luk 3:​22.) ?Yu yu stap faenem taem blong tijim mo trenem olgeta? ?Yu yu stap ‘stretem olgeta long fasin we i stretgud’ i bitim we yu faerap mo stretem olgeta long fasin kros? (2 Timote 3:​16) From we ol pikinini oli “wan presen we Hae God i givim long yumi,” hem i intres bigwan long fasin we yumi mekem long olgeta.​—Ol Sam 127:3.

4. (a) ?Wanem i save kamaot sipos wan hasban i mekem i strong tumas long waef blong hem? (b) ?Olsem wanem ol waef oli save leftemap pis wetem God mo glad fasin insaed long famle?

4 ?Olsem wanem long hasban no waef blong yu? ‘Man i mas laekem woman blong hem, i mas lukaotgud long hem, olsem we i stap lukaotgud long bodi blong hem nomo. Taem man i stap lukaotgud long woman blong hem, i olsem we hem i stap lukaotgud long bodi blong hem nomo. Nao i no gat man we i stap lukluk nogud long bodi blong hem, i stap spolem bodi blong hem, no gat. Ol man oli stap kakae gud blong mekem bodi blong olgeta i strong. Mo oli stap lukaotgud long bodi blong olgeta, olsem we Kraes i stap lukaotgud long kongregesen.’ (Efesas 5:​28, 29) Wan man we i tok nogud long woman blong hem, i mekem bigfala bos, mo i mekem i strong tumas long woman blong hem, i save spolem pis long haos blong hem, mo tu, i save spolem fasin fren blong hem wetem God. (1 Pita 3:7) ?Olsem wanem long ol waef? Olgeta oli mas ‘ona long man blong olgeta, olsem we oli stap ona long Masta blong yumi.’ (Efesas 5:​22) Sipos wan waef i tingting oltaem se hem i wantem mekem God i glad, samting ya bambae i halpem hem blong no jajem hasban blong hem from ol slak fasin blong hem. Samting ya bambae i halpem hem tu blong no harem nogud from we hem i mas stap daon long hasban blong hem. Samtaem, maet wan waef i harem se i mas talemaot tingting blong hem long saed blong wan samting. Proveb 31:26 i tokbaot wan gudfala waef, i se: “Hem i openem maot blong hem long waes fasin, mo loa blong lav we i kaengud i stap long tang blong hem.” Taem hem i soem kaen fasin mo respek long hasban blong hem, hem i holemtaet pis wetem God mo hem i leftemap glad insaed long famle.​—Proveb 14:1.

5. ?From wanem ol yangfala oli mas folem advaes blong Baebol long saed blong fasin we oli mekem long papa mama blong olgeta?

5 Ol yangfala, ?yufala i mekem wanem fasin long papa mama blong yufala? ?Yufala i toktok long fasin we i jikim mo i no soem respek long tufala, olsem ol yangfala blong wol oli stap mekem? ?No yufala i stap obei long oda blong Baebol se: “Yufala pikinini, from we yufala i joen long Masta blong yumi, yufala i mas obei long papa mo mama blong yufala. Hemia i stret fasin blong yufala. Loa ya we i talem se ‘Yufala i mas ona long papa mo mama blong yufala,’ hemia faswan long ol loa ya we i gat promes i stap long hem. Biaen, hem i talem bakegen se ‘Blong bambae ol samting blong laef blong yufala oli save rongud, mo blong bambae laef blong yufala long graon ya, i longfala’”?​—Efesas 6:​1-3.

6. ?Olsem wanem yumi save traehad blong gat pis wetem ol Kristin brata mo sista blong yumi?

6 Yumi soemaot tu se ‘tingting blong yumi i kwaet mo i kliagud’ taem yumi “lukaot laef we i kwaet, mo traehad blong kasem” pis wetem ol Kristin brata mo sista blong yumi. (1 Pita 3:​11) Sam samtaem, maet yumi no agri long tingting blong wan long olgeta, no maet yumi no kasem save long tingting blong wan. (Jemes 3:2) Sipos yumi letem kros i gru, samting ya i save spolem pis blong ful kongregesen. (Galesia 5:​15) Taswe, stretem ol rao kwiktaem. Traem faenem rod blong winim trabol long kwaet fasin.​—Matyu 5:​23-​25; Efesas 4:​26; Kolosi 3:​13, 14.

‘Tingting We i Kwaet, i Kliagud’ Mo Wok Insaed Long Famle

7. (a) ?Olsem wanem Pol i pulum yumi blong soem ‘tingting we i kwaet mo i kliagud’ long ol wok we yumi mekem evri dei long laef? (b) ?Wanem tingting we ol Kristin hasban mo waef oli mas gat long saed blong ol wok blong olgeta insaed long famle?

7 Aposol Pol i givim advaes long ol Kristin se oli mas ‘laef wetem wan tingting we i kwaet mo i kliagud.’ (Taetas 2:​12) Yumi intres long ol tok raonabaot long vas ya tu. Pol i talem long ol woman ‘blong laekem tumas man blong olgeta wetem ol pikinini blong olgeta, blong gat wan tingting we i kwaet mo i kliagud, wan laef we i klingud, mo blong lukaotgud long haos blong olgeta.’ (Taetas 2:​4, 5) Pol i raetem tok ya long ol yia 61 K.T.a kasem 64 K.T., sam yia nomo bifo we olfala fasin blong laef blong ol man Jyu i lus. Nating se i olsem, ol wok ya olsem ol wok long haos, oli impoten yet. Taswe, ol hasban wetem waef blong olgeta tu, oli mas holem tingting we i stret mo i gud long saed blong ol wok we oli mas mekem long famle mo haos blong olgeta, blong “bambae i no gat man i save tok nogud long tok blong God.” Hed blong wan famle i talem sore long wan man we i kam visitim hem, from we haos blong hem i nogud. Hem i eksplenem se haos ya i olsem “from we hem i stap paenia” mo i no gat taem blong fiksimap. I gud tumas taem yumi lego samting we yumi nomo i wantem blong mekem moa long wok blong Kingdom, be yumi mas lukaot se samting we yumi lego, i no ol wok we yumi nidim blong mekem blong lukaotgud long famle blong yumi.

8. ?Olsem wanem hed blong famle i save soem stret tingting taem hem i givim ol samting we famle blong hem i nidim?

8 Baebol i talem se ol papa oli mas tingbaot nid blong famle blong olgeta fastaem. Hem i se, sipos wan man i no givim ol samting we famle blong hem i nidim, hem i “stap longwe moa long God, i winim man we i no bilif nating.” (1 Timote 5:8) Sam kantri oli rij moa i bitim ol narafala kantri. Nating se i olsem, i gud blong holem fasin we yumi no wantem plante tumas sas samting. Man we i raetem Proveb 30:8 i askem long prea se: “Mekem se mi no pua mo mi no rij tu.” Be, i tru se ol papa mama oli mas tingbaot ol samting we ol pikinini blong olgeta oli nidim blong laef. Eksampel, ?i waes sipos wan man i no givim ol stampa samting we famle i nidim blong laef, from we hem i wantem kasem sam spesel tiokratik wok? Ating samting ya i save mekem ol pikinini blong hem oli harem nogud mo oli kros. Proveb 24:27 i talem se: “Mekemrere wok blong yu afsaed long haos, mo mekem i rere long yu wan long ples blong wokem garen. Biaen yu mas bildimap famle blong yu tu.” Yes, yu mas tingbaot ol samting blong laef we yufala i nidim, be wok blong “bildimap famle blong yu”​—long saed blong speret mo filing​—i impoten tu.

9. ?From wanem i waes we ol hed blong famle oli tingbaot se maet oli sik bigwan no oli save ded?

9 ?Yu yu mekem plan finis blong famle blong yu bambae i stapgud sipos yu yu ded long wan akseden? Proveb 13:22 i talem se: “Wan gudfala man bambae i livim gudfala samting i stap blong ol pikinini blong hem.” Wan samting we ol papa mama oli save livim blong ol pikinini blong olgeta, hemia stret save long saed blong Jeova mo wan gudfala fasin fren wetem hem, we oli givhan long ol pikinini ya blong kasem. Be antap long samting ya, oli mas wantem blong livim sam samting long saed blong laef tu, blong ol pikinini blong olgeta. Long plante kantri, ol hed blong famle we oli wantem mekemgud wok blong olgeta, oli traehad blong putum smol mane i stap, no blong gat wan insurens, no raetem wan pepa folem loa blong mekem se olting mo mane blong olgeta oli go long ol pikinini afta we oli ded. I stret blong mekem olsem, from we “ol taem mo ol samting we man i no save long hem,” oli stap kasem ol man blong God tu. (Eklesiastis 9:​11) Mane i blong “lukaotgud long man,” mo plante taem, fasin blong plangud i save blokem hadtaem. (Eklesiastis 7:​12) Long ol kantri we gavman i no pem meresin mo hospital blong ol man, maet samfala oli putum smol mane i stap blong pem ol samting we oli nidim sipos i gat problem long saed blong helt, no maet oli karem wan insurens long saed blong helt.b

10. ?Olsem wanem ol Kristin papa mama oli save ‘hivimap sam samting i stap’ blong ol pikinini blong olgeta?

10 Baebol i talem tu se: ‘I no wok blong ol pikinini blong hivimap ol samting i stap blong papa mo mama blong olgeta. I wok blong papa mo mama nomo, blong hivimap ol samting i stap blong ol pikinini blong tufala.’ (2 Korin 12:14) Long wol ya, plante papa mama oli putum smol mane i stap blong pikinini i save yusum long fyuja blong skulgud no taem hem i mared. Long rod ya, oli givhan long pikinini blong i no gat wan had laef taem hem i yangfala yet. ?Yu yu tingting finis blong putum sam samting i stap we oli save givhan long pikinini blong yu long saed blong speret long fyuja? Tingbaot sipos wan pikinini we i bigwan finis i wantem joen long wok blong fultaem paenia. I tru se, ol fultaem paenia oli no mas ting se ol narafala oli mas sapotem olgeta long saed blong mane. Be, maet sam papa mama we oli gat lav, oli mekem disisen blong ‘serem olting blong olgeta blong givhan’ long pikinini blong olgeta blong gohed long wok blong fultaem paenia.​—Rom 12:13; 1 Samuel 2:​18, 19; Filipae 4:​14-​18.

11. ?Sipos yumi tingbaot mane olsem wan samting we yumi nidim long laef, samting ya i minim se yumi no gat bilif? Eksplenem.

11 Sipos yumi luksave se yumi nidim mane, samting ya i no minim se yumi no bilif we rabis wol ya blong Setan bambae i lus i no longtaem. No gat. Hemia i minim se yumi gat “waes we i wokgud” mo fasin blong skelemgud ol samting long laef. (Proveb 2:7; 3:​21) Jisas i bin talem se “ol man blong wol . . . oli gat hed moa, i winim ol man blong laet” long saed blong fasin blong yusum mane. (Luk 16:8) Taswe, yumi no sapraes se, samfala Kristin oli luksave se oli mas stretem fasin blong olgeta blong yusum mane, blong oli save lukaot long famle blong olgeta long fasin we i moagud.

‘Tingting We i Kwaet Mo i Kliagud’ Long Saed Blong Edukesen

12. ?Olsem wanem Jisas i tijim ol disaepol blong hem blong jenisim sam samting long laef blong olgeta folem ol samting we oli hapen raonabaot long olgeta?

12 ‘Wol ya wetem ol fasin blong hem i stap jenis.’ Plante bigfala jenis oli stap kamaot kwiktaem long saed blong mane, mo long ol nyufala teknik we man i yusum blong wokem ol samting. (1 Korin 7:​31) Jisas i tijim long ol disaepol blong hem se oli mas rere blong jenisim sam samting long laef blong olgeta folem ol samting we oli hapen raonabaot long olgeta. Long fastaem we hem i sanemaot olgeta blong prij, hem i se: “Bambae yufala i no holem mane long paos blong yufala. Bambae yufala i no karem basket blong yufala long rod, mo yufala i no tekem tu klos mo sandel mo wokingstik blong yufala. Taem we wan man i mekem wok blong ol man, i stret blong ol man oli givim kakae long hem.” (Matyu 10:​9, 10) Be, samtaem biaen, Jisas i talem long olgeta bakegen se: “Man we i gat paos blong hem mo basket blong hem i mas karem.” (Luk 22:36) ?Wanem samting i jenis? Laef raonabaot long olgeta nao i jenis. I gat moa man blong ol narafala skul we oli agensem olgeta, taswe naoia oli mas lukaot long prapa nid blong olgeta.

13. ?Wanem stampa risen blong edukesen, mo olsem wanem ol papa mama oli save sapotem ol pikinini blong olgeta long saed ya?

13 Long sem fasin tede, ol papa mama oli nidim blong tingbaot ol hadtaem we oli save kamaot long saed blong mane. Eksampel, ?yu yu meksua se ol pikinini blong yu oli stap kasem naf edukesen? Stampa risen blong edukesen hemia blong wan yangfala i save kam nafgud blong mekem wok blong Jeova. Mo edukesen we i impoten moa, hemia edukesen long saed blong speret. (Aesea 54:13) Ol papa mama oli mas tingbaot tu sipos ol pikinini blong olgeta oli naf blong winim mane blong sapotem laef blong olgeta wanwan. Taswe, lidimgud ol pikinini blong yu, halpem olgeta blong jusum ol gudfala kos long skul, mo storeyan wetem olgeta blong luk sipos i waes we oli kasem moa edukesen long haeskul no nogat. Hemia disisen we ol wanwan famle oli mas mekem, mo ol narafala oli no mas toktok smol agensem disisen we oli mekem. (Proveb 22:6) ?Olsem wanem long olgeta we oli mekem disisen ya se pikinini blong olgeta bambae i skul long haos nomo?c Plante papa mama oli mekemgud wok ya, be samfala oli faenem se i moa had bitim wanem we oli bin tingbaot fastaem. From samting ya, ol pikinini blong olgeta oli no gat jans blong skulgud. Taswe, sipos yu stap tingbaot blong givim edukesen long pikinini blong yu long haos, fastaem yu mas skelemgud bisnes ya blong luksave sipos yu yu naf blong tijim ol pikinini blong yu, mo blong gohed blong folem wan strong program olsem evri dei.​—Luk 14:28.

‘Yu No Mas Lukaot Ol Gudfala Samting’

14, 15. (a) ?Olsem wanem Baruk i lusum stret tingting long saed blong speret? (b) ?From wanem i no waes nating we hem i traem ‘lukaot ol gudfala samting’?

14 From we en blong rabis fasin blong wol ya i no kam yet, maet samfala oli stat intres long ol samting we oli save faenem long wol​—wok we i givim haenem, rod blong winim plante mane, mo ol sas samting. Tingbaot sekretari blong Jeremaea, nem blong hem Baruk. Hem i krae se: “!Trabol i kam long mi naoia from we Jeova i mekem mi mi krae, antap long soa we mi gat finis! Mi kam slak from we mi harem nogud, mo mi no save faenem wan ples blong spel.” (Jeremaea 45:3) Baruk i taed. Wok ya we hem i mekem olsem sekretari blong Jeremaea, i had mo i hevi long hem. (Jeremaea 36:​14-​26) Mo i luk olsem se bambae ol hevi wok ya oli neva finis. I gat 18 moa yia bifo we Jerusalem i lus.

15 Jeova i talem long Baruk se: “!Luk! Samting we mi mi bildimap, mi stap brekemdaon, mo samting we mi planem, mi stap pulumaot, yes, olgeta graon ya tu. Be, long saed blong yu, yu stap lukaot ol gudfala samting blong yu wan nomo. Yu no mas gohed blong lukaot ol samting ya.” Baruk i no moa gat stret tingting. Hem i stat blong ‘lukaot ol gudfala samting blong hem wan nomo,’ maet mane, haenem, no ol sas samting we hem i ting se bambae oli mekem hem i stap sefgud. Be Jeova i stap ‘pulumaot olgeta samting wetem graon ya tu.’ Taswe i blong nating nomo we Baruk i traehad blong kasem ol samting ya. Ale, Jeova i givim woning long Baruk, se: “Yu luk, mi mi rere blong givim panis long ol laef samting . . . , mo bambae mi mi sevem laef blong yu long olgeta ples we yu yu go long hem, olsem wan presen we man i kasem taem hem i win long faet.” !Olgeta sas samting oli no save stap sef tru long taem ya we ol ami oli spolem Jerusalem! Jeova i talem se wan samting nomo bambae Hem i sevem, hemia ‘laef blong hem, olsem wan presen we man i kasem taem hem i win long faet.’​—Jeremaea 45:​4, 5.

16. ?Ol man blong Jeova tede, oli save lanem wanem from store blong Baruk?

16 Baruk i lesin long tok blong Jeova we i stretem hem, mo olsem Jeova i bin promes, Baruk i no ded long taem blong bigfala trabol ya. (Jeremaea 43:​6, 7) !Hemia wan strongfala lesen long ol man blong Jeova tede! Naoia i no taem blong ‘lukaot ol gudfala samting blong yumi wan nomo.’ ?From wanem? From we “wol ya wetem ol samting we ol man blong hem oli wantem, oli stap lus.”​—1 Jon 2:​17.

Beswan Rod Blong Yusumgud Smol Taem We i Stap

17, 18. (a) ?Jona i mekem wanem taem ol man Nineve oli tanem tingting blong olgeta from sin blong olgeta? (b) ?Jeova i tijim wanem lesen long Jona?

17 Ale, ?wanem beswan rod blong yusum smol taem we i stap? Store blong profet Jona i save tijim yumi long poen ya. Hem “i go long Nineve . . . , mo i stap talemaot se: ‘I gat fote dei nomo i stap, nao Nineve bambae i lus.’” !Jona i sapraes bigwan taem ol man Nineve oli lesin long mesej ya mo oli tanem tingting blong olgeta from ol sin blong olgeta! Ale, Jeova i no moa folem tingting blong hem blong spolem taon ya. ?Wanem tingting blong Jona? “O Jeova, plis, yu tekemaot laef blong mi. I moagud we mi mi ded, i bitim we mi stap laef.”​—Jona 3:​3, 4; 4:3.

18 Nao Jeova i tijim Jona long wan impoten samting. Hem i “mekem wan rop i gru, i go antap long haos we Jona i wokem, blong haedem hem long san . . . Mo Jona i glad tumas long sado blong rop ya.” Be, glad blong Jona i blong smoltaem nomo, from we rop ya i kam drae. Nao Jona i kam “kros bitim mak” from we i no moa gat sado blong rop ya blong mekem hem i haremgud. Jeova i makemgud lesen we hem i stap tijim long Jona, i se: “Yu, yu sore long tri ya, . . . long saed blong mi, ?mi no save sore long bigfala taon ya Nineve, we i gat bitim wan handred twante taosen man long hem we oli no save nating se raethan blong olgeta i defren long lefhan, mo sore long ol anamol blong olgeta tu?”​—Jona 4:​6, 7, 9-​11.

19. ?Wanem fasin blong tingbaot yumi nomo we yumi no mas gat?

19 !Tru ya, tingting blong Jona i stap long samting we hem nomo i wantem! Hem i save sore long rop ya, be hem i no gat sore nating long ol man Nineve​—ol man ya we, long saed blong speret, oli ‘no save nating se raethan blong olgeta i defren olsem wanem long lefhan blong olgeta.’ !Long sem fasin, maet yumi wantem tumas se rabis wol ya i lus kwiktaem, mo i stret nomo we yumi wantem olsem! (1 Tesalonaeka 1:8) Be, taem yumi stap wet, yumi gat wan wok blong mekem, hemia blong halpem ol man we oli gat gudhat, mo we long saed blong speret, oli no save ‘se raethan blong olgeta i defren olsem wanem long lefhan blong olgeta.’ (Matyu 9:​36; Rom 10:​13-​15) ?Bambae yu yusum smoltaem we i stap yet, blong halpem plante moa man blong kasem save blong Jeova we i nambawan tumas? ?I gat wan narafala wok we i save givim bigfala glad long yumi bitim glad we yumi kasem taem yumi halpem wan man blong faenem rod blong laef?

Gohed Blong Laef Wetem ‘Tingting We i Kwaet Mo i Kliagud’

20, 21. (a) ?Wanem sam rod blong soemaot ‘tingting we i kwaet mo i kliagud’ long ol dei we oli stap kam? (b) ?Wanem blesing bambae i kamaot sipos yumi laef wetem ‘tingting we i kwaet mo i kliagud’?

20 Wol blong Setan i stap gohed folem rod ya we i blong go lus olgeta. Long smol taem we i stap yet, yumi save sua se bambae yumi kasem sam moa traem. Seken Timote 3:​13 i talem se: “Ol man nogud, mo ol man blong gyaman oli save gohed moa yet.” Be yumi no mas ‘kam taed, we bilif mo tingting blong yumi i kam slak.’ (Hibrus 12:3) Dipen long Jeova blong kasem paoa. (Filipae 4:​13) Lanem blong jenisim sam samting long laef blong yu taem wol ya i stap kam moa nogud. Yu no mas tingting oltaem long ol samting blong bifo. (Eklesiastis 7:​10) Yusum waes we i wokgud, mo folem advaes we ‘slef we i stret mo waes’ i stap givim.​—Matyu 24:45-​47.

21 Yumi no save se taem we i stap yet i longfala olsem wanem. Be, yumi suagud se “yumi kam kolosap finis long taem we ol samting blong wol ya bambae i lus.” Go kasem en ya, i gud we yumi laef wetem wan ‘tingting we i kwaet mo i kliagud’ long saed blong fasin we yumi mekem long narafala, fasin blong lukaot long famle blong yumi, mo ol narafala wok blong yumi evri dei. !Sipos yumi mekem olsem, yumi save bilif se taem en i kamtru, ‘bambae laef blong yumi i klingud long fes blong God, i no gat poen i stap long yumi, mo yumi gat kwaet tingting’!​—2 Pita 3:​14.

[Ol futnot]

a K.T. i minim Kristin Taem.

b Eksampel, long Yunaeted Stet, plante man oli gat wan insurens long saed blong helt, nating se samtaem i sas blong mekem olsem. Sam famle we oli Wetnes, oli faenem se sam dokta oli rere moa blong no givim blad be blong yusum ol narafala meresin, taem oli luk se ol famle ya oli gat wan helt insurens. Plante dokta oli agri blong karem mane we kampani blong insuren i pem olgeta no we gavman i pem olgeta folem helt plan blong olgeta.

c Disisen ya blong mekem skul long haos i stap long yumi wanwan. Lukluk haf ya “Ol Pikinini Oli Skul Long Haos Nomo​—?Plan Ya i Gud Long Yufala?” we i kamaot long Wekap! blong Epril 8, 1993 (Engglis mo Franis).

Sam Poen Blong Tingtingbak

◻ ?Olsem wanem yumi save soemaot ‘tingting we i kwaet mo i kliagud’ long fasin we yumi mekem long famle mo ol fren blong yumi?

◻ ?Olsem wanem yumi save soemaot stret tingting long ol wok blong yumi insaed long famle?

◻ ?From wanem ol papa mama oli intres long edukesen blong ol pikinini blong olgeta?

◻ ?Yumi lanem wanem lesen from store blong Baruk mo Jona?

[Tok blong pija long pej 18]

Taem hasban mo waef tufala i no mekem i stret long tufala, tufala i stap spolem fasin fren blong tufala wetem Jeova

[Tok blong pija long pej 20]

Ol papa mama oli mas intres long edukesen blong ol pikinini blong olgeta

    Ol buk long Bislama (1987-2026)
    Logaot
    Login
    • Bislama
    • Serem
    • Setemap Olsem Yu Wantem
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Ol Rul
    • Privacy Policy
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Login
    Serem