Wan Buk Blong Waes Tok We i Gat Wan Mesej Blong Tede
MAN ya Job, we i rij moa i winim ol narafala man long taem blong hem, i talem se: “Wan bag we i fulap long waes, praes blong hem i winim praes blong wan bag we i fulap long perel.” (Job 1:3; 28:18, NW; 42:12) I tru se waes i sas moa, i winim ol samting blong laef. Hem i save givhan long man blong mekem laef blong hem i ron gud. Waes King Solomon i talem se: “Mane i save givhan blong mekem laef blong yu i gud, be waes tu i save mekem samting ya, mo hem i save go moa. Hem i save mekem we laef blong yu bambae i stap gud olwe.”—Prija 7:12.
?Be tede, yumi save faenem waes ya long weples? Samfala man, taem oli kasem problem, oli lukluk i go long ol man blong givim advaes, ol man blong stadi long tingting blong man, mo ol dokta. Samfala, oli askem advaes long enikaen man olsem ol man blong katem hea mo ol draeva blong taksi. Mo plante man blong hae save oli rere blong givim advaes long eni man we i kasem problem, sipos oli pem olgeta from. Be plante taem, ol “waes” tok ya oli mekem tingting i foldaon, mo oli givim trabol long man. ?Taswe, olsem wanem yumi save faenem trufala waes?
Wan dei, Jisas Kraes, we i savegud laef blong ol man, i talem se: “Ol gudfala wok blong ol man we oli stap folem waes blong God, oli stap soemaot we waes ya i tru.” (Matiu 11:19) Bambae yumi tokbaot sam problem we oli kamaot oltaem long laef blong ol man, mo bambae yumi luk ol waes tok we oli rili givhan long ol man ya, we i pruvum long olgeta se praes blong waes i winim praes blong “wan bag we i fulap long perel.” Yu tu, yu save faenem “bag we i fulap long waes” mo hem i save givhan long yu.
?Yu Stap Safa From Tingting We i Foldaon?
Niuspepa ya blong London, International Herald Tribune, i talem se: “Sipos ol yia 1900 oli statem wan niufala Taem blong Wari, ale long en blong ol yia 1900, bambae yumi luk wan Taem blong Bigfala Wari.” Niuspepa ya i gohed se: “Faswan bigfala stadi we ol man oli mekem long olgeta we tingting blong olgeta i foldaon bigwan, i soemaot se raon long wol, namba blong ol man we oli gat bigfala wari i stap gohed blong kam antap. Long ol nesen we oli gat bigfala wari, olsem Taewan, Lebanon, mo Nyusilan, ol man we oli stap gru i kam antap, bambae oli gat moa wari.” Samfala man oli talem se olgeta we oli bon afta long 1955, bambae oli safa bigwan from tingting we i foldaon. Bambae oli safa tri taem moa i bitim ol olfala bubu blong olgeta.
Hemia nao wanem we i hapen long woman ya, Tomoe. Tingting blong Tomoe i foldaon bigwan, mo klosap evridei, hem i stap slip nomo. Hem i no save lukaot long pikinini boe blong hem we i gat tu yia. Taswe, hem i gobak long haos blong papa mama blong hem. Long ples ya, i gat wan woman we i gat wan pikinini gel we yia blong hem i sem mak long boe blong Tomoe. Smoltaem biaen, woman ya i frengud wetem Tomoe. Ale, Tomoe i talem long woman ya se hem i harem se hem i nating nomo. Nao, woman ya i soem long hem wan tok we i stap long wan buk. Tok ya i talem se: “Ae blong mi i no save talem long han blong mi se, ‘Mi mi no wantem yu.’ Mo hed blong mi i no save talem long leg blong mi se, ‘Mi mi no wantem yu.’ Hem i no olsem. Ol haf blong bodi ya blong yumi we yumi stap ting se oli no gat paoa, be olgeta ya oli mas stap.”a Taem Tomoe i luksave se evriman i gat ples blong hem long wol ya, mo se ol narafala oli nidim hem, wota blong ae blong hem i ron.
Woman ya i talem long Tomoe blong lukluk moa insaed long buk we tok ya i stap long hem. Ale, Tomoe i agri. Kam kasem taem ya, hem i no bin save mekem wan samting, olsem wan promes nomo, be hem i no naf blong mekem. Woman ya i givhan long Tomoe blong pem olting long stoa, mo evridei, hem i givhan long Tomoe blong kukum kakae. Wan manis biaen, Tomoe i stat blong girap evri moning, wasem ol klos, klinim haos, pem olting long stoa, mo kukum kakae, stret olsem ol narafala woman oli stap mekem. Hem i mas winim plante hadtaem, be hem i talem se, “Mi trastem fulwan se sipos mi folem ol waes tok ya we mi faenem, hemia nomo i save givhan long mi.”
Taem Tomoe i folem ol waes tok ya we hem i faenem, hem i winim tingting we i foldaon bigwan. Naoia, Tomoe i stap wok fultaem blong halpem ol narafala blong folem ol sem tok we oli bin givhan long hem blong winim ol problem blong hem. Ol waes tok ya oli stap insaed long wan buk blong bifo. Buk ya i gat wan mesej blong olgeta man tede.
?Yu Stap Fesem Ol Problem Long Famle Blong Yu?
Raon long wol, namba blong divos i stap kam antap bigwan. Long ol kantri blong Is, we bifo oli haremgud long fasin joen blong famle, naoia, olgeta tu oli kasem plante problem long famle. ?Weples yumi save faenem ol waes advaes we oli save givhan blong gat wan gudfala mared?
Tingbaot man ya Shugo mo waef blong hem Mihoko. Tufala i kasem plante problem long mared blong tufala. Tufala i rao from evri smosmol samting. Shugo i save kros kwik, mo evri taem, Mihoko i kwik blong ansa bak taem hasban blong hem i faenem wan poen long hem. Mihoko i stap tingting tu se, ‘Neva bambae mitufala i save agri long wan samting.’
Wan dei, wan woman i visitim Mihoko. Woman ya i ridim tok ya long Mihoko, we i talem se: “Yufala i mas mekem i gud long ol narafala man, olsem we yufala i wantem blong olgeta oli mekem long yufala.”b Nating se Mihoko i no intres long skul, be hem i agri blong stadi long buk we ol tok ya oli kamaot long hem. Hem i wantem tumas blong mekem famle blong hem i kam gud moa. Taswe, taem woman ya i singaot hem blong kam long wan miting, blong joen long wan stadi we oli mekem long buk ya Making Your Family Life Happyy,c Mihoko mo hasban blong hem, tufala i glad blong joen.
Shugo i luk se olgeta we oli stap long miting ya oli glad tumas from we oli mekem ol samting we oli stap lanem i wok long laef blong olgeta. Ale, hem i mekem disisen blong lukluk insaed long buk ya we waef blong hem i stap stadi long hem. Kwiktaem nomo, hem i luk wan tok we i kasem tingting blong hem. Tok ya i olsem: “Man we i no save kros kwik, hem i waes we i waes, be man we i stap faerap kwiktaem nomo, hem i soemaot we hem i no gat hed nating.”d Nating se i -tekem taem blong hem i folem rul ya long laef blong hem, be olgeta we oli stap raonabaot long hem, mo waef blong hem tu, oli luksave se fasin blong hem i stap jenis sloslou.
Taem Mihoko i luk se fasin blong hasban blong hem i jenis, hem tu i stat blong mekem ol samting we hem i stap lanem i wok long laef blong hem. Wan rul we i givhan bigwan long hem, hemia se: “Bambae yufala i no jajem narafala man, i nogud God i jajem yufala. Fasin we yufala i folem blong jajem man, hemia sem fasin nomo we God bambae i folem blong jajem yufala.”e Mihoko mo hasban blong hem, tufala i mekem disisen se bambae tufala i no moa traem faenem poen long tufala, be bambae tufala i storebaot ol gudfala fasin blong tufala mo olsem wanem tufala i save kam gud moa long ol fasin ya. ?Wanem frut i kamaot from? Mihoko i talem se: “Fasin ya i mekem mi mi haremgud tumas. Evri naet, long taem blong kakae, mitufala i storeyan olsem. Smol boe blong mitufala we hem i gat tri yia, hem tu i joen long storeyan ya. !Fasin ya i rili mekem se mifala i harem gud!”
Taem famle ya i folem ol gudfala advaes we oli kasem, oli winim ol problem we i bin spolem fasin joen blong olgeta mo we i mekem se klosap famle blong olgeta i brok. ?Yu ting se praes blong samting ya i no sas moa, i winim praes blong wan bag we i fulap long perel?
?Yu Yu Wantem Mekem Laef Blong Yu i Kam Gud?
Faswan samting long laef blong plante man tede, hemia blong hivimap ol rij samting. Be long Yunaeted Stet, wan rij bisnesman we i bin givim plante milyan dola blong givhan long ol puaman, i talem se: “Mane i gat bigfala paoa long samfala man, be i no gat wan man we i save putum 4 sus wantaem.” Smol man nomo oli luksave samting ya, mo i no gat plante man nating we oli lego fasin ya blong ronem ol rij samting.
Hitoshi i pua, taswe hem i wantem kam rij. Hem i luk se ol bisnesman oli stap rabem gud ol man we oli gat kaon long olgeta. Taswe, hem i mekem disisen ya se: “Man we i kasem moa mane, hem nao i win.” Hitoshi i bilif strong long paoa blong mane. Long tingting blong hem, man i save pemaot laef blong hem wetem mane. Hitoshi i traehad blong hivimap plante rij samting. Hem i spenem fultaem blong hem long bisnes blong hem blong fiksimap paep blong wota, mo hem i wok evri dei long ful yia, we hem i neva tekem wan dei blong spel. Hitoshi i wok had tumas, be smoltaem biaen, hem i luksave se hem, we i mekem wok blong narafala man, bambae i neva save kam olsem olgeta ya we oli givim wok long hem. Evri dei, hem i wari mo i fraet se bambae bisnes blong hem i brokdaon.
Wan dei, wan man i kam long doa blong Hitoshi mo i askem hem sipos hem i save se Jisas Kraes i ded blong sevem hem. Hitoshi i ting se i no gat man i save ded blong sevem wan man olsem hem. From samting ya, hem i wantem tumas blong kasem save mo storeyan moa long saed ya. Long wik we i kam biaen, hem i go lesin long wan pablik tok mo i sapraes blong harem advaes ya blong ‘gat ae we i klia gud.’ Man we i givim tok ya i eksplenem se ae we i ‘klia gud,’ hemia ae we i stap lukluk i go long ol samting long saed blong spirit. Be ae we ‘i no klia gud,’ hemia ae we i stap lukluk long ol samting we bodi i wantem mo ol samting we oli blong naoia nomo. Wan advaes we i kasem hat blong hem, hemia se: “Weples we ol gudgudfala samting blong yufala oli stap long hem, be oltaem tingting blong yufala tu i stap long ples ya.”f !I gat wan samting we i moa impoten, i winim ol rij samting we yumi kasem! Hem i neva harem wan tok olsem.
Ol tok ya oli kasem hat blong Hitoshi. Ale, hem i stat blong mekem ol samting we hem i stap lanem oli wok long laef blong hem. Nao, hem i no moa harem nogud from mane, be hem i stat putum ol sas samting long saed blong spirit long fasples long laef blong hem. Mo tu, hem i spenem taem blong lukaot long nid blong famle blong hem long saed blong spirit. Samting ya i minim se hem i katem taem we hem i stap spenem long wok blong hem. Nating se i olsem, be bisnes blong hem i rongud. ?From wanem?
Taem Hitoshi i obei long ol advaes we hem i kasem, fasin blong hem i jenis, nao hem i no moa strong tumas long narafala, be hem i kaen gud. Advaes ya i kasem hat blong hem se: “Yufala i mas sakemaot olgeta oli gowe long laef blong yufala. Bambae yufala i no moa kros. Bambae yufala i no moa faerap. Bambae yufala i no moa badfren long yufala. Bambae yufala i no moa tok agens long narafala man, mo yufala i no moa yusum ol doti tok. Bambae yufala i no moa giaman long yufala, from we yufala i sakemaot olfala laef ya blong yufala finis, wetem ol fasin blong hem, mo yufala i putum niufala laef ya blong yufala, olsem prapa klos blong yufala. Niufala laef ya, God nomo i stamba blong hem. Mo oltaem, hem i stap mekem laef ya i kam niuwan bakegen, blong mekem yufala i savegud hem, mo blong mekem yufala i kam moa olsem hem.”g Taem Hitoshi i folem advaes ya, hem i no kam rij, be “niufala laef” blong hem i gat paoa long ol man we oli stap pem olting long hem, mo naoia, oli trastem hem moa. Yes, ol waes tok we hem i faenem oli halpem hem blong mekem laef blong hem i gud. Long tingting blong hem, praes blong ol waes tok ya i winim praes blong wan bag we i fulap long perel no mane.
?Bambae Yu Openem Bag Ya?
?Yu yu luksave bag ya we i fulap long waes, we i bin givhan bigwan long ol man we yumi tokbaot finis? Hemia waes we yumi faenem long Baebol, wan buk we ol man oli seremaot moa bitim ol narafala buk long wol, mo ol man oli ridim hem moa bitim ol narafala buk. Maet yu gat wan Baebol finis, no maet i isi blong kasem wan Baebol long ples blong yu. Be, sipos wan man i gat wan bag we i fulap long ol sas perel, be hem i no yusumgud, bambae ol perel ya oli no save givhan long hem. Samting ya i sem mak long Baebol. Sipos yumi gat wan Baebol, be yumi no yusum, hem i no save givhan long yumi. ?From wanem yu no wantem openem bag ya, mo folem ol waes advaes blong Baebol we oli stret long taem blong yumi? Bambae yu luk olsem wanem hem i save halpem yu blong winim ol problem blong laef.
?Bambae yu mekem wanem sipos yu kasem wan bag we i fulap long perel? ?Bambae yu glad tumas mo yu traem save man we i givim samting ya long yu, blong yu save talem tangkiu long hem? ?Yu yu save man we i givim Baebol?
Baebol i soemaot Stamba blong ol waes tok blong hem, taem hem i talem se: “Olgeta tok blong Baebol oli kamaot long God fastaem. Hem i putum long tingting blong ol man ya bifo, nao oli raetem long buk. Ol tok ya i stret gud blong tijim yumi.” (2 Timoti 3:16) Baebol i talem long yumi tu se, “tok blong God i wan samting we i laef, mo i stap wok.” (Hibrus 4:12) Hemia nao from wanem ol waes tok we yumi faenem long Baebol oli stret mo oli wok gud long taem blong yumi tede. Bambae ol Witnes blong Jeova oli glad blong halpem yu blong lanem moa long saed blong Jeova, God ya we i stap givhan long yumi long gladhat blong hem. Long rod ya, bambae yu kasem blesing from “bag we i fulap long waes,” hemia Baebol—wan buk blong waes tok we i gat wan mesej blong olgeta man tede.
[Ol futnot]
a Tok ya i kamaot long 1 Korin 12:21, 22.
c Wan buk we Watchtower Bible and Tract Society of New York, Inc., i wokem.
f Matiu 6:21-23, NW, futnot.
[Bokis blong pija long pej 4]
Ol Waes Tok Blong Bos Long Filing Blong Yumi
“?Sipos yu stap raetemdaon ol sin blong mifala, hu bambae i save stanap long fes blong yu, we yu yu no save jajem hem? Be yu yu stap fogivim mifala, yu stap tekemaot ol sin blong mifala, nao mifala i stap bodaon long yu, mifala i stap ona long yu.”—Ol Sam 130:3, 4.
“Sipos man i harem gud, ol man oli luksave long fes blong hem, be sipos hem i harem nogud, tingting blong hem i foldaon, mo fes blong hem tu i kam nogud.”—Ol Proveb 15:13.
“I nogud yu stap traehad tumas blong kam gud moa, no blong kam waes moa, gogo i bitim mak. ?From wanem yu wantem kilim yu yu ded?”—Prija 7:16.
“Man we i stap givim presen i go, hem i save harem gud moa, i winim man we i stap kasem presen blong hem.”—Ol Wok 20:35.
“Sipos yufala i kros, yufala i no letem we kros ya i lidim yufala, blong yufala i mekem sin. Mo yufala i no stap kros, gogo kasem san i godaon.”—Efesas 4:26.
[Bokis blong pija long pej 5]
Ol Waes Tok Blong Gat Wan Hapi Famle
“Olgeta plan blong man oli save foldaon sipos oli no toktokgud tugeta fastaem.”—Ol Proveb 15:22, NW.
“Ol man we oli gat gud hed, oltaem nomo oli wantem tumas blong lan, mo oli rere oltaem blong kasem save.”—Ol Proveb 18:15.
“Tok we wan man i talem long stret taem blong hem, i olsem sam gol apol long wan plet we oli wokem long silva.”—Ol Proveb 25:11, NW.
“Yufala i mas givgivhan long yufala, mo taem wan long yufala i gat sam poen agens long narawan, tufala i mas fofogivim tufala. Yufala i mas fofogivim yufala, long sem fasin ya we Masta blong yumi i fogivim yumi. Mo wetem ol fasin ya, yufala i mas lavem ol man, from we fasin ya blong lavem man, hem i save joenemgud olgeta samting, blong oli kam wan.”—Kolosi 3:13, 14.
“Ol gudfala brata mo sista. Bambae yufala i no fogetem samting ya. Yufala evriwan i mas rere oltaem blong lesin, be yufala i no mas hareap blong toktok. Mo yufala i no mas hareap blong kros.”—Jemes 1:19.
[Bokis blong pija long pej 6]
Ol Waes Tok Blong Mekem Laef Blong Yu i Kam Gud
“Hae God i no laekem nating, fasin ya we man i stap jenisim bol blong skel blong i giaman long ol man. Hem i wantem fasin ya we man i stap yusum skel we i stret gud nomo.”—Ol Proveb 11:1.
“Man we i praod bambae i kasem trabol we i spolemgud hem, mo man we i flas tumas bambae i foldaon we i foldaon olgeta.”—Ol Proveb 16:18.
“Sipos yu no save holem kros blong yu, bambae i no gat man i save givhan long yu. Bambae yu kam olsem wan taon we i no gat bigfala stonwol i goraon long hem, we i isi nomo blong ol enemi blong hem oli kam mekem faet long hem.”—Ol Proveb 25:28.
“I nogud yu yu man blong kros kwik. Mo i nogud yu holem kros blong yu i stap longtaem, from we hemia i fasin blong man we i no gat hed.”—Prija 7:9.
“I gud yu stap mekem bisnes wetem ol narafala kantri. Sipos yu mekem olsem, bambae yu save win gud long bisnes blong yu.”—Prija 11:1.
“Long ol toktok blong yufala, yufala i no mas talem ol rabis tok we i save spolem man. Yufala i mas talem ol gudfala tok we i save mekem ol man we oli slak oli kam strong moa. Tok olsem i save givhan moa long ol man we oli harem.”—Efesas 4:29
[Tok Blong Pija Long Pej 7]
Stadi long Baebol i faswan step blong kasem “bag we i fulap long waes”