“Jeova Hem Wan i Givim Waes”
?YU YU stap spenem bighaf blong taem mo paoa blong yu blong ronem wanem samting? ?Yu yu wari bigwan blong kasem wan gudfala nem long fes blong ol man? ?Yu yu traehad blong hivimap plante sas samting long saed blong bodi? ?Yu yu stap traehad blong kam gud moa long wan wok blong winim mane no blong kasem moa save blong mekem bisnes? ?Fasin frengud wetem ol narafala i impoten long tingting blong yu? ?Yu yu wari oltaem blong gat gudfala helt?
Ating yumi save talem se ol samting ya oli impoten lelebet. Be, ?wanem samting i mas stap olsem namba wan samting we i impoten? Baebol i ansa se: “Fasin waes i fasin namba wan. Traehad blong kasem waes.” (Ol Proveb 4:7, NW) Taswe, ?olsem wanem blong kasem waes, mo wanem ol gudfala frut blong fasin ya? Japta tu long buk blong Ol Proveb i givim ansa.
“Lesingud Long Ol Waes Tok”
Waes man ya Solomon, we i King blong Isrel bifo, i toktok olsem wan papa we i gat lav, hem i se: “Pikinini blong mi, sipos yu kasem gud ol tok blong mi, mo yu holem gud ol loa blong mi oli stap klosap long yu, blong mekem se sora blong yu i lesingud long ol waes tok, mo hat blong yu i lukaot fasin luksave. Mo tu, sipos yu gohed blong singaot long dip save, mo yu singaot strong long fasin luksave, blong oli kam long yu. Sipos yu stap lukaot samting ya olsem silva, yu traem faenem olgeta olwe we yu no spel, olsem ol sas samting we oli haed. Long rod ya nomo, bambae yu kasem save long fasin fraet gud long Jeova, mo bambae yu kasem stret, save blong God.”—Ol Proveb 2:1-5, NW.
?Yu yu luk se i wok blong hu blong traehad blong kasem waes? Long ol vas ya, tok ya “sipos yu” i kamaot tri taem. I klia se, i dipen long yumi wanwan blong lukaot waes fasin mo ol narafala fasin we oli laenap wetem waes—hemia fasin luksave mo dip save. Be, fastaem, yumi nidim blong mekem se tingting blong yumi i “kasem gud” mo i “holem gud” ol waes tok blong Baebol. Blong mekem olsem yumi nidim blong stadi Baebol.
Waes, hemia fasin blong yusum gud ol save we God i givim, mo mekem i wok long laef blong yumi. !Baebol i givim waes long wan fasin we i nambawan! Yes, Baebol i holem ol waes tok, olsem ol tok we oli stap long buk blong Ol Proveb mo Prija. Yumi mas lesin gud long ol tok ya. Mo tu, yumi faenem plante eksampel long Baebol we oli soemaot ol gudfala frut we yumi save kasem taem yumi folem ol rul blong Baebol mo ol trap we yumi save foldaon long olgeta taem yumi no obei long ol rul ya. (Rom 15:4; 1 Korin 10:11) Tingbaot stori blong griri man ya Gehasi, we hem i wok blong profet Elisa. (2 King 5:20-27) Stori ya i tijim yumi se i waes blong no gat fasin griri. Mo ?olsem wanem long trabol we i kamaot long Daena from we hem i go “luk ol woman Kenan,” olsem se i no gat denja nating long kampani ya? (Jenesis 34:1-31) I isi nomo blong kasem save long stori ya se i krangke blong joen wetem ol nogud fren—Ol Proveb 13:20; 1 Korin 15:33.
Blong lesingud long waes fasin i nidim blong kasem fasin luksave mo dip save. Folem Webster’s Revised Unabridged Dictionary, fasin luksave i minim “paoa no wok we tingting i mekem blong makemaot wan samting se i defren long wan narafala samting.” Fasin luksave we i kamaot long God, i givhan long man blong skelem wanem fasin i gud mo wanem fasin i nogud, mo biaen hem i naf blong jusum stret rod. Sipos “hat blong yu” i no “lukaot” fasin luksave, we i minim se yu wantem tumas blong kasem fasin ya, ?yu ting se bambae yu save stap long ‘rod we i blong go kasem laef’? (Matiu 7:14; skelem wetem Dutronome 30:19, 20.) Taem yumi stadi long Baebol mo yumi folem ol rul blong hem, yumi kasem fasin luksave ya.
?Olsem wanem blong “singaot long dip save”—fasin ya we i givhan long yumi blong luk olsem wanem olgeta haf blong wan bisnes oli joen tugeta? I tru se taem ol yia oli pas mo yumi kasem ekspiryens long laef, samting ya i givim moa dip save long yumi—be samting ya i no tru oltaem. (Job 12:12; 32:6-12) Man we i raetem Sam i talem se: “Mi mi stap obei long ol loa blong yu [Jeova] nao mi mi waes moa, i winim ol olfala.” Mo tu hem i sing se: “Taem mining blong ol tok blong yu i klia, hem i givim laet long man, mo i mekem man we i no gat save i kam waes.” (Ol Sam 119:100, 130) Jeova hem i “Olfala ya we i stap fastaem bifo olgeta,” mo dip save blong hem i bitim dip save blong ol man long wol. (Daniel 7:13) God i givim dip save long man we i no gat save, nao hem i mekem se dip save blong man ya i bitim olgeta we oli olfala. Taswe, yumi mas traehad blong stadi mo obei long Tok blong God, Baebol.
Tok ya “sipos yu” i kamaot bakegen long stat blong japta tu blong Ol Proveb. Biaen i gat ol narafala tok olsem “kasem gud,” “holem gud,” “gohed blong singaot,” “stap lukaot,” “traem faenem.” ?From wanem man we i raetem buk ya i yusum ol tok ya we oli makem tingting blong yumi? Wan buk i talem se: “[Long ples ya] waes man ya i makemgud se i nidim strong tingting mo fasin blong wok had blong kasem waes.” Yes, yumi mas wok had blong kasem waes mo ol narafala fasin we oli joen wetem hem—fasin luksave mo dip save.
?Bambae Yu Yu Traehad?
Wan impoten rod blong kasem waes i blong stadi oltaem long Baebol. Be stadi ya i no jes blong rid blong hivimap moa save nomo. Taem yumi stadi Baebol, i impoten tumas blong tingting dip long wanem we yumi ridim. Blong kasem waes mo fasin luksave i nidim blong tingbaot olsem wanem blong yusum save ya we yumi lanem, blong winim ol problem mo mekem ol disisen. Blong kasem dip save yumi mas tingbaot olsem wanem niufala save ya i joen wetem save we yumi kasem finis. !Tru ya i nidim taem mo fasin traehad bigwan, blong stadi long Baebol mo tingting dip! Taem mo paoa we yumi spenem i sem mak long taem mo paoa we man i spenem blong ‘lukaot silva mo blong traem faenem ol sas samting we oli haed.’ ?Bambae yu yu rere blong traehad olsemia? ?Bambae yu ‘yusum evri janis we yu kasem’ blong mekem samting ya?—Efesas 5:15, 16.
Tingbaot ol sas samting we yumi save kasem sipos hat blong yumi i rili wantem go dip moa insaed long Baebol. !Tru ya, bambae yumi “faenem save blong God”—save ya we i no jenis, save ya blong God we i givim laef! (Jon 17:3) “Fasin fraet gud long Jeova” tu i wan sas samting we yumi mas traehad blong kasem. !Fasin ya i nambawan tumas from we hem i mekem se yumi soem bigfala ona long hem! Hemia wan fasin fraet we i kamaot from we yumi no wantem mekem wan samting we bambae God i harem nogud from. Fasin ya i mas bos long evri haf blong laef blong yumi, mo i mekem se yumi tingbaot God long olgeta samting we yumi mekem.—Prija 12:13.
Yumi mas gat wan strong filing olsem faea we i pusum yumi blong lukaot mo digimaot ol sas samting long saed blong spirit. Jeova i givim ol stret tul we yumi nidim blong digim Baebol long fasin we i isi lelebet. Ol tul ya hemia Wajtaoa mo Wekap! we tufala i kamaot long stret taem we yumi nidim, mo plante narafala buk we oli eksplenem Baebol. (Matiu 24:45-47) Jeova i givim ol Kristin miting tu, blong tijim yumi long Tok blong hem mo ol rod blong hem. Yumi mas joen oltaem long ol miting ya mo lesingud long tijing we yumi harem. Yumi mas traehad blong mekem se tingting blong yumi i no flae olbaot be i holem gud ol stamba poen, mo tingting dip long fasin frengud blong yumi wetem Jeova.—Hibrus 10:24, 25.
Bambae Yu Haremgud
Plante taem, man we i lukaotem ol sas ston, gol no silva, hem i no save kasem olgeta. Be i no sem mak taem man i traem faenem ol sas samting long saed blong spirit. ?From wanem? Solomon i talem long yumi se: “From we Jeova hem wan i givim waes. Save mo fasin luksave, oli kamaot long maot blong hem.”—Ol Proveb 2:6, NW.
Plante man oli save King Solomon from bigfala waes blong hem. (1 King 4:30-32) Baebol i talem se Solomon i gat fulap save long saed blong plante samting olsem ol gras, ol anamol, ol fasin blong man, mo Tok blong God. Taem hem i wan yang king yet hem i soem fasin luksave blong stretem trabol blong tu woman we tufala i rao from wan pikinini. Bisnes ya i givim haenem long Solomon long fored blong plante nesen. (1 King 3:16-28) ?Wanem i stamba blong bigfala save blong hem? Solomon i prea long Jeova blong kasem “waes mo save” mo blong “save makemgud wanem fasin i stret mo wanem fasin i no stret.” Ale, Jeova i givim ol samting ya long hem.—2 Kronikel 1:10-12; 1 King 3:9.
Yumi tu, yumi mas prea long Jeova blong hem i halpem yumi taem yumi stadi dip long Tok blong hem. Man we i raetem Sam i prea se: “Hae God, plis yu tijim mi long ol samting we yu wantem blong mi mi mekem, nao bambae mi obei long yu, mi holem trutok blong yu.” (Ol Sam 86:11) Jeova i glad long prea ya, from we hem i pulum man blong raetem i stap long Baebol. Yumi sua se bambae hem i ansarem ol dip prea we yumi mekem oltaem, blong i halpem yumi blong yumi faenem ol sas samting long saed blong spirit we oli stap long Baebol.—Luk 18:1-8.
Solomon i talem se: “Bambae hem i holemtaet waes we i wokgud blong givim long ol stret man. Hem i olsem wan sil we i haedem ol man we oli wokbaot long stret fasin, from we hem i save jajemgud ol samting. Bambae hem i lukaotgud long rod we ol man blong stap tru long hem, oli folem. From samting ya, bambae yu yu kasem save long stret fasin, fasin blong skelemgud ol samting, mo gudfala fasin, yes, fulwan rod blong ol samting we oli gud.” (Ol Proveb 2:7-9, NW) !Tok ya i rili givim strong tingting long yumi! Jeova i no givim trufala waes nomo long ol man we oli lukaot fasin ya. Be tu, hem i olsem wan sil we i protektem ol stret man from we oli soem trufala waes mo oli folem ol stret rul blong hem. I gud sipos yumi stap long medel blong olgeta we Jeova i halpem olgeta blong kasem save long “rod blong ol samting we oli gud.”
Taem Yu “Harem Gud Long Save”
Stadi wanwan long Baebol—wan impoten rod blong lukaot waes fasin—i no wan samting we plante man oli laekem blong mekem. Eksampel, Lawrence we i gat 58 yia i talem se: “Oltaem mi bin mekem ol wok long han. Fasin blong stadi i had blong mi mekem.” Mo Michael we i gat 24 yia mo we i no bin laekem stadi taem hem i stap long skul, i talem se: “Mi mas fosem mi blong sidaon mo stadi.” Nating se i olsem, yumi save traehad blong mekem se yumi laekem stadi.
Tingbaot wanem we Michael i mekem. Hem i talem se: “Mi traehad blong bos long tingting blong mi blong mi save stadi haf aoa evri dei. I no longtaem biaen, mi luk frut blong samting ya tru long ol fasin blong mi, ol ansa we mi givim long Kristin miting, mo storeyan we mi gat wetem ol narafala. Naoia, mi wantem tumas blong stadi, mo mi no laekem nating se wan narafala samting i tekem ples blong taem ya blong stadi.” Yes, yumi stat blong laekem stadi afta we yumi traehad oltaem, mo yumi luk se yumi gru long saed blong spirit. Lawrence tu i wok had blong stadi long Baebol. Biaen, hem i kam wan elda long wan kongregesen blong ol Witnes blong Jeova.
Blong haremgud long fasin blong stadi wanwan i nidim blong wok had oltaem. Be ol frut blong hem oli nambawan. “Taem fasin waes i kam insaed long hat blong yu, mo sol blong yu i harem gud long save, ale nao fasin blong tingtinggud bambae i lukaot long yu. Fasin luksave bambae i sevem yu.”—Ol Proveb 2:10, 11, NW.
“Blokemgud Yu Blong Yu No Mekem Ol Fasin Nogud”
?Olsem wanem waes, save, fasin blong tingtinggud mo fasin luksave oli save protektem yu? Solomon i talem se: “[Oli save] blokemgud yu, blong yu no mekem ol fasin nogud. Mo bambae i mekem we yu stap longwe long ol man we toktok blong olgeta i blong statem trabol nomo. Ol man olsem oli lego stret laef finis, oli stap long fasin blong tudak nomo. Olgeta oli glad blong mekem ol samting nogud, mo oli stap haremgud blong mekem ol rabis fasin ya. Ol man olsem, yu no save putum tingting blong yu i stap long olgeta, mo yu no save trastem olgeta nating.”—Ol Proveb 2:12-15.
Yes, olgeta we oli laekem trufala waes oli no joen wetem eniman we “toktok blong olgeta i blong statem trabol nomo.” Hemia ol toktok we oli agensem trutok mo stret fasin. Fasin blong tingtinggud mo fasin luksave oli protektem yumi agens long olgeta we oli sakemaot trutok blong wokbaot long tudak nomo. Mo tu, hem i protektem yumi long ol man we fasin blong olgeta i kruked mo we oli wokbaot long rod blong tudak from we oli laekem blong mekem ol rabis samting.—Ol Proveb 3:32.
Yumi gat tangkiu from we trufala waes mo ol narafala fasin we i joen wetem hem, oli save protektem yumi long ol nogud fasin blong man mo woman we oli mekem i nogud long saed blong seks. Solomon i ademap se ol fasin ya oli “blokem woman nogud [“woman we i strenja,” NW], we i traem switim yu long ol swit tok blong hem. Woman olsem i gowe long man blong hem, we i mared long hem long taem ya we i yangfala yet, mo i fogetem promes blong hem we i mekem long fes blong Hae God. Sipos yu go long haos blong woman olsem, hemia i min se yu stap wokbaot long rod blong ded nomo, mo yu stap go klosap long . . . [“ples,” NW ] blong ol dedman. Man we oltaem i stap go insaed long haos blong woman olsem, bambae hem i no save lego fasin ya, mo neva bambae hem i save kambak bakegen long rod blong laef.”—Ol Proveb 2:16-19.
Vas ya i soem se “woman we i strenja,” no woman blong rod ya, i olsem wan woman we i “gowe long man blong hem, we i mared long hem long taem ya we i yangfala yet.”a (Skelem wetem Malakae 2:14.) Woman ya i fogetem se Loa blong Moses i putum tabu long fasin blong slip olbaot. (Eksodas 20:14) Ol rod we hem i folem oli lidim man i go blong ded nomo. Olgeta we oli joen wetem hem, maet ‘neva bambae oli save kambak bakegen long rod blong laef,’ from we i no longtaem, no biaen, bambae oli kasem wan ples we oli no save kamaot long hem, hemia ded. Man we i gat fasin luksave mo i tingtinggud hem i luksave ol trap blong fasin slip olbaot mo wetem waes fasin hem i stap longwe long olgeta ya.
“Ol Stret Man Bambae Oli Stap Long Wol”
Solomon i tingtingbak long ol advaes we hem i givim long saed blong waes fasin i se: “From samting ya, yu mas folem fasin blong gudfala man. Oltaem yu mas wokbaot long rod we i stret.” (Ol Proveb 2:20) !Yes, waes fasin i karem gudfala frut! Hem i halpem yumi blong gat wan laef we i hapi, we i mekem yumi haremgud, mo we i laenap wetem tingting blong God.
Mo tu, tingbaot ol bigfala blesing we oli mas kasem olgeta we oli “folem fasin blong gudfala man.” Solomon i gohed i se: “Ol stret man bambae oli stap long wol, mo ol man we i no gat poen long olgeta, bambae oli stap. Be ol rabis man, God bambae i tekemaot olgeta long wol. Mo ol man blong tanem baksaed, bambae hem i pulumaot olgeta long wol.” (Ol Proveb 2:21, 22, NW) I gud sipos yumi stap long medel blong ol man we oli no gat poen. Olgeta ya bambae oli stap olwe long niufala wol blong God, we stret fasin nomo i stap long hem.—2 Pita 3:13.
[Futnot]
a Tok ya “strenja” i blong tokbaot olgeta we oli tanem baksaed long Loa mekem se oli stap longwe long Jeova. Taswe, woman blong rod ya—we maet i no min se hem i blong narafala kantri—be oli kolem hem se “woman we i strenja.”
[Tok Blong Pija Long Pej 26]
Solomon i prea blong kasem waes. Yumi mas mekem sem mak