Stret Rod Blong Kasem Trufala Glad
!BLONG mekem wan gudfala kakae, i nidim ol stret samting blong putum insaed long kakae ya, mo i nidim wan man we i gat gudhan blong kukum kakae! Long sam fasin, glad i sem mak. Glad i no kamaot from wan samting nomo, be from plante samting long laef we oli mas joen blong mekem man i glad. Hemia ol samting olsem wok, pleplei, spenem taem wetem ol famle mo fren, mo ol wok long saed blong spirit. Be i nidim sam narafala samting tu we oli haed lelebet, olsem tingting blong yumi, ol samting we yumi wantem, mo ol mak we yumi traehad blong kasem.
Yumi glad se i no stap long yumi blong luksave ol samting we yumi nidim blong kasem glad. ?From wanem yumi talem olsem? From we God we i wokem yumi i givim wan nambawan buk long yumi blong tijim yumi. Buk ya, we hem i Baebol, oli printim finis long bitim 2,377 lanwis. Long sam lanwis oli printim sam haf blong Baebol nomo, mo long ol narafala lanwis oli printim ful Baebol. !I no gat wan narafala buk long wol we i stap long plante lanwis olsem!
Taswe, klosap olgeta man oli save gat wan Baebol. Samting ya i soemaot se God i tingbaot ol man mo i wantem se oli glad mo oli haremgud long saed blong spirit. (Ol Wok 10:34, 35; 17:26, 27) God i talem se: “Mi nao mi stap tijim yufala blong givhan long yufala.” Sipos yumi lesin long ol tok blong hem, hem i promes se pis bambae i kam fulap long laef blong yumi, “olsem wan gudfala reva we stap ron.”—Aesea 48:17, 18.
Promes ya i mekem yumi tingtingbak long tok blong Jisas we fas haf blong magasin ya i tokbaot: “Olgeta we oli luksave se oli nidim ol samting long saed blong spirit, oli save glad.” (Matiu 5:3, NW ) Luksave ol samting we yumi nidim long saed blong spirit i no minim nomo se yumi gat wan skul. Ol samting long saed blong spirit oli mas gat paoa long evri haf blong laef blong yumi. Olsem nao, yumi rere oltaem blong lesin long God mo letem hem i tijim yumi, from we yumi save se hem i kasem save moa long yumi, i bitim we yumi wan yumi kasem save long yumi. Wan man we i stadi long Baebol blong bitim 50 yia, nem blong hem Errol, i talem se: “!Taem yumi folem ol tijing blong Baebol long laef blong yumi, oli wokgud! Hemia nao bigfala samting bitim ol narafala samting we i mekem mi mi bilif se Baebol i kamaot long God.” Tingbaot nambawan advaes blong Baebol long saed blong fasin blong ronem mane mo pleplei.
Waes Advaes Long Saed Blong Mane
Jisas i talem se: “Maet man i gat plante samting blong hem, be stamba blong prapa laef blong man i no stap long ol samting ya.” (Luk 12:15) Yes, sipos yu gat plante mane long bang, samting ya i no mekem se yu yu wan gudfala man. Mo God i no stap lukluk hamas mane yu gat long bang tu. Plante taem, man we i ronem mane i gat bigfala wari long laef blong hem we i spolem glad blong hem mo i stilim taem we hem i save yusum long ol samting we oli moa impoten.—Mak 10:25; 1 Timoti 6:10.
Richard Ryan, wan man long Yunaeted Stet we i stadi dip long tingting blong man, i talem se moa we ol man oli ronem mane blong traem faenem glad, moa oli luksave se mane i no stap givim glad long olgeta. Solomon i talem sem samting long Baebol, hem i se: “Sipos yu laekem mane tumas, nating we mane blong yu i plante olsem wanem, be neva yu save talem se yu harem gud, mane blong yu i naf. Mo sipos yu wantem tumas blong kam rijman, neva yu save kasem ol samting we yu yu wantem.” (Prija 5:10) Blong kasem save long poen ya, tingbaot wanem i hapen taem wan moskito i stikim yu. Moa yu skrasem skin blong yu, moa yu wantem skrasem, gogo yu save mekem wan bigfala soa i kamaot.
Baebol i talem se i gud we yumi wokhad mo yumi haremgud long frut we yumi kasem long wok blong yumi. (Prija 3:12, 13) Taem yumi mekem olsem, yumi tinghae long yumi wan—hemia tu i wan impoten samting we i givhan long yumi blong kasem glad. Maet yumi gat janis tu blong pem sam samting we oli save mekem laef blong yumi i isi moa. I oraet nomo blong haremgud long sam samting we mane i save pem. Hemia i defren olgeta long fasin blong ronem mane olsem we i moa impoten i bitim ol narafala samting long laef.
Putum Ol Pleplei Long Seken Ples Long Laef
Taem yumi luksave se ol samting long saed blong spirit oli moa impoten, yumi haremgud moa long smoltaem we yumi spenem blong pleplei, spel, mo mekem samting blong haremgud nomo. Jisas tu i tekem smoltaem blong haremgud, mo i joen long sam lafet we i gat ol gudfala kakae mo dring. (Luk 5:29; Jon 2:1-10) Be ol samting ya oli no bigfala samting we i givim glad long hem. Hem i haremgud moa blong mekem ol wok long saed blong spirit, olsem wok blong halpem ol narafala blong kasem save long God mo plan we hem i gat blong olgeta man.—Jon 4:34.
King Solomon i traem ol defdefren pleplei blong luk sipos oli save givim glad long hem. Hem i se: “Bambae mi ronem fulwan ol pleplei mo bambae mi haremgud long olgeta.” King ya we i gat mane, hem i no pleplei smol nomo. !Hem i ronem ol pleplei fulwan! ?Afta, hem i harem olsem wanem? Hem i raetem se: “Hemia tu i blong nating nomo.”—Prija 2:1, New English Bible.
Klosap oltaem ol man we oli ronem pleplei oli no haremgud, be oli harem se i blong nating nomo. Sam man blong stadi long bisnes ya oli faenemaot se pleplei i givim smol glad nomo long ol man, be taem man i wok blong mekem ol gudfala samting, taem man i mekem wok blong God, mo i spenem taem wetem famle, hemia nao ol samting we oli givim bigfala glad.
Givim Presen Mo Talem Tangkiu
Ol man we oli rili glad, oli no tingbaot olgeta nomo, be oli givim presen long ol narafala mo oli intres long ol narafala. Jisas i talem se: “Man we i stap givim presen i go, hem i save harem gud moa, i winim man we i stap kasem presen blong hem.” (Ol Wok 20:35) Yumi save pem presen no givim samting long narafala. Be samting we maet oli tinghae moa long hem, speseli insaed long famle, hemia taem we yumi spenem wetem olgeta mo wok we yumi mekem blong givhan long olgeta. Ol hasban mo waef oli mas spenem taem tugeta blong mekem se mared blong olgeta i stap gud mo i hapi. Ol papa mama oli mas spenem taem wetem ol pikinini blong olgeta, oli mas toktok wetem olgeta, soem lav long olgeta mo tijim olgeta. Taem ol memba blong famle oli givim presen olsem, famle i stapgud mo haos i fulap long glad.
?Olsem wanem taem narafala i givim presen long yu, nating se hem i pem wan samting, i spenem taem wetem yu, no i mekem wan wok blong yu? ?Yu yu “talem tangkiu” long hem? (Kolosi 3:15) Sipos yumi folem tufala tok ya long laef blong yumi, bambae yumi fren moa wetem ol narafala mo bambae yumi kasem moa glad. Tingbaot: ?Taem narafala i talem tangkiu long yu wetem fulhat blong hem, yu yu haremgud? !Yes, yu haremgud tumas!
Taem yumi talem tangkiu long narafala, yumi luksave moa ol gudfala samting we oli hapen long yumi. Wan woman we i stadi long Yunivesiti blong Califonia long Riverside, Yunaeted Stet, i askem long samfala blong karem wan buk wetem olgeta oltaem mo raetemdaon evri taem we oli talem tangkiu long narafala. Afta we sikis wik i pas, ol man ya oli haremgud moa, mo oli glad moa long laef blong olgeta.
?Yumi lanem wanem samting from? Nomata se laef blong yumi i olsem wanem, be yumi mas lanem blong luksave ol blesing we yumi kasem. Baebol tu i talem se yumi mas mekem samting ya, i se: “Oltaem yufala i mas glad . . . long olgeta samting we oli stap kamtru long yufala, yufala i mas talem tangkiu long God.” (1 Tesalonaeka 5:16, 18) Blong mekem olsem, yumi mas rimemba ol gudfala samting we oli hapen long yumi. I gud yumi traehad blong mekem olsemia.
Yumi Nidim Lav Mo Hop
Tru ya, taem we yumi bon go kasem taem we yumi ded, yumi nidim lav. Sipos yumi no kasem lav, tingting blong yumi i kam slak mo yumi harem nogud. ?Be lav hem i olsem wanem? Tede ol man oli yusum tok ya lav long fasin we i olbaot. Be Baebol i eksplenemgud mining blong lav, i se: “Man we i stap lavem man, tingting blong hem i longfala, mo hem i gat sore long man. Man olsem, hem i no save jalus, mo i no save mekem tingting blong hem i go antap, mo i no save flas. Hem i no save jikim man, mo i no save tingbaot hem nomo. Hem i no save kros kwik, mo i no save stap kros longtaem. Sipos hem i luk we wan narafala man i mekem i no stret, be hem i no save glad from, hem i save glad long ol trutok nomo. Hem i no save letem wan samting i daonem tingting blong hem, oltaem hem i stap bilif strong long God, mo i stap putum tingting blong hem i strong long hem. Maet bigfala trabol i save kasem hem, be tingting blong hem i no save foldaon.”—1 Korin 13:4-8.
!Man we i gat trufala lav, hem i tingbaot narafala! Hem i “no save tingbaot hem nomo” be hem i wantem mekem narafala i glad fastaem. Sore tumas, trufala lav ya i stap lus long wol. Jisas i tokbaot samting ya long bigfala profet tok we hem i talem long saed blong en blong wol. Hem i talem se “bighaf blong ol man, lav blong olgeta bambae i kam kolkol.”—Matiu 24:3, 12, NW; 2 Timoti 3:1-5.
!Be wol ya bambae i no stap olsem blong olwe, from we God we i wokem yumi, hem i lav! (1 Jon 4:8) Klosap nao, God bambae i spolem ol man we oli no laekem ol narafala man mo we oli griri. Bambae hem i sevem olgeta nomo we oli traehad blong gat trufala lav ya we yumi jes tokbaot. From samting ya, pis mo glad bambae i stap long fulwol. Promes blong Baebol bambae i kamtru se: “Bambae i no longtaem, ol man nogud oli lus. Bambae yu save lukaot olgeta, be bambae yu no save faenem olgeta. Ol man we tingting blong olgeta i stap daon, bambae oli tekem graon ya i blong olgeta. Nao bambae oli harem gud, from we oli stap gud, mo oli gat plante samting.”—Ol Sam 37:10, 11.
!Tingbaot sipos olgeta man oli “harem gud” evri dei! Yumi kasem save from wanem Baebol i talem se: “From we yufala i gat hop, yufala i mas harem gud oltaem.” (Rom 12:12, NW ) ?Olsem wanem? ?Yu yu wantem lanem moa long saed blong nambawan hop ya we God i givim long ol man we oli obei long hem? Sipos yes, plis ridim ol pej we oli kam biaen.
[Tok blong makem poen long pej 7]
“Man we i stap givim presen i go, hem i save harem gud moa, i winim man we i stap kasem presen blong hem.”— Ol Wok 20:35
[Bokis/Foto blong pija long pej 5]
Stori Blong Samfala We Oli Kam Rij—?Ol Stori Ya Oli Tru?
Samtaem yumi harem stori blong wan man we i gruap long famle we i pua mo i gat plante problem, be man ya i traehad gogo hem i kam rijman. Niuspepa ya San Francisco Chronicle i tokbaot fasin glad, mo i talem se: “Plante man oli yusum ol stori olsem blong soemaot se nating we wan man i gruap long famle we i no hapi, be hem i save traehad mo mekem laef blong hem i kam moagud. Ol man we oli stadi long bisnes ya oli talem se i gat wan problem wetem tingting ya, hemia se maet man olsem i no kam wan gudfala man. Maet hem i kam rijman nomo.”
[Bokis/Foto blong pija long pej 6]
Glad i Givhan Long Helt
Glad i olsem wan gudfala meresin. Buk ya Time i talem se: “Taem man i hapi, mo i gat hop, mo i tingting long gudfala saed blong evri samting, mo i glad long smol samting we hem i gat, hem i no kasem plante strong sik, olsem sik blong hat, sik blong waet leva, sik blong suga, blad presa, kof, mo jes i soa.” Long Netelan, oli stadi naen yia long sam olfala, mo oli sek long samting we oli faenemaot: !Long olgeta olfala we oli ded long ol yia ya, olgeta we oli glad mo oli gat gudfala tingting oltaem, namba blong olgeta i 50 pesen daon long namba we oli no gat ol fasin ya!
Ol dokta oli no save eksplenem olsem wanem gudfala tingting i mekem bodi i strong. Be ol man we oli stadi long saed ya, oli faenemaot se ol man we oli tingting long gudfala saed blong ol samting oli no gat plante long ol homon ya we oli kolem cortisol. Taem man i gat plante cortisol, bodi blong hem i no strong blong blokem sik.
[Tok blong pija long pej 5]
Taem yumi putum ol stret samting insaed long wan kakae we yumi kukum, kakae ya i gud. Long sem fasin, taem yumi folem ol advaes we God i givim, yumi save kasem glad