Poen 15
Klos Mo Hea i Stret
KLOS mo hea blong yu i soemaot plante fasin mo tingting blong yu. I tru se Jehova i stap lukluk hat blong man. Be plante taem ol man oli jajem narafala man from samting we oli “stap lukluk.” (1 Saml. 16:7) Sipos bodi mo hea blong yu i klin mo yu kom gud, ol man bambae oli luk se yu gat respek long yu wan, nao ating bambae oli glad blong lesin long yu. Mo tu, taem klos blong yu i stret, ol man oli gat gudfala tingting long skul we yu joen long hem, mo long God ya we yu yu mekem wosip long hem.
Advaes Blong Folem. Baebol i no talem plante rul blong klos mo hea. Be hem i talem stret tingting we yumi mas folem blong mekem ol gudfala desisen long saed ya. Stamba advaes we Baebol i givim, hemia se ‘long olgeta fasin blong yumi, yumi mas leftemap nem blong God.’ (1 Kor. 10:31) ?Wanem sam advaes blong klos mo hea we yu save folem?
Fas advaes blong Baebol, se bodi mo klos blong yu i mas klin. Long Loa we Jehova i givim long ol man Isrel, hem i talem ol tok we oli mas folem blong gat klin fasin. Olsem nao, Loa i talem stret taem we ol pris long haos blong God oli mas swim mo wasem klos blong olgeta. (Lev. 16:4, 24, 26, 28) Yumi ol Kristin, yumi no stap aninit long Loa blong Moses. Be ol tingting insaed long Loa ya, oli stret yet long yumi. (Jon 13:10; Rev. 19:8) Taem yumi go long haos wosip mo long wok blong prij, yumi mas lukaot gud se bodi mo klos blong yumi i klin, mo win we i kamaot long maot blong yumi i no mas smel nogud. Olsem nao, bambae ol narafala oli glad blong joen wetem yumi mo toktok long yumi. Olgeta we oli mekem ol tok mo pleplei long fored blong kongregesen, oli mas soemaot gudfala eksampol. Taem yu lukaot gud se klos mo hea blong yu i stret, yu soemaot respek long Jehova mo ogenaesesen blong hem.
Seken advaes blong Baebol, se yu no mas wantem blong pulum ae blong narafala mo blong flas. Aposol Pol i talem se ol woman oli mas ‘putum klos we i no blong pulum ae blong man, mo i no blong flas. Oli no mas mekem hea blong olgeta i flas tumas, mo oli no mas putum ol flas samting we oli wokem long gol mo perel, mo ol dres we praes blong olgeta i antap tumas. Oli mas mekem fasin blong ol woman we oli stap talem se oli lavem God.’ (1 Tim. 2:9, 10) Ol man tu oli no mas putum klos mo mekem hea blong olgeta long fasin we i blong pulum ae blong ol narafala mo i blong flas.
Wan man no woman we i no wantem pulum ae blong narafala, i lukaot gud blong i no mekem samting we narafala i harem nogud long hem, mo i no pulum tingting blong narafala i kam long hem. Man we i no flas, hem i waes mo hem i naf blong skelem gud fasin blong hem. Man we i gat tufala fasin ya, hem i gat stret tingting from we hem i respektem ol advaes blong God. Hemia i no min se man olsem i no save werem naes klos. Advaes ya i givhan long yumi blong jusum ol stael blong klos mo hea we oli no krangke, mo oli no flas tumas. (1 Jon 2:16) Nomata se yu stap long haos wosip, wok blong prij, no long wan narafala ples bakegen, be yu mas folem ol advaes ya. Klos we yu werem blong spel tu i no mas pulum ae blong man mo i no mas flas tumas. Long skul no long wok, yu yu gat janis blong prij long samfala. I tru se, klos blong yu long taem ya i no sem mak long klos we yu werem long miting mo asembli. Be klos ya i mas klin mo stret yet, mo i no mas pulum ae blong man.
Yumi evriwan i no werem klos we i sem mak, mo i no nid blong yumi mekem olsem tu. Yumi wanwan i laekem defdefren klos, hemia i stret nomo. Be oltaem yumi mas folem ol advaes blong Baebol long saed ya.
Aposol Pita i talem se i gat samting we i moa impoten i bitim stael blong hea mo klos, hemia ‘ol fasin we oli stap haed long hat blong yumi.’ (1 Pita 3:3, 4, NW) Taem hat blong yu i fulap long lav, glad, pis, kaen fasin, mo bilif we i stanap strong, ol fasin ya oli kam olsem klos blong yu we oli leftemap nem blong God.
Namba tri advaes blong Baebol, se klos blong yu i mas stret. Vas blong 1 Timoti 2:9 i tokbaot ‘klos we i stret nomo.’ I tru se long ples ya, aposol Pol i stap tokbaot klos blong ol woman, be advaes ya i stret long ol man tu. Klos we i stret nomo hemia klos we i no olbaot. Nating se yumi gat mane no yumi no gat, be yumi save werem klos we i stret.
Taem narafala i lukluk yumi, ating fas samting we hem i luk hemia hea blong yumi. Hea i mas stret nomo, i no olbaot. Ples we man i stap long hem mo kaen hea we hem i bon wetem, tufala samting ya i save mekem se ol man wanwan oli jusum ol defdefren stael. Aposol Pol i tingbaot tufala samting ya, taem hem i givim advaes long 1 Korin 11:14, 15. Be taem man i wantem mekem hem i luk olsem woman, no woman i wantem mekem hem i luk olsem man, hemia i agensem tingting blong God long Baebol.—Dut. 22:5.
Bighaf blong ol man oli sevem mustas blong olgeta. Long ol ples we ol man oli tingbaot mustas olsem samting we i stret blong man i werem, ol man blong God oli mas katem mustas i sot blong mekem i luk naes oltaem.
Namba fo advaes blong Baebol, se klos mo hea blong yu i no mas soemaot se yu laekem wol mo ol fasin blong hem. Aposol Jon i givim woning se: “Yufala i no mas laekem ol fasin blong wol mo ol samting we oli stap long hem.” (1 Jon 2:15-17) Ol man blong wol oli wantem samting we i no stret. Jon i tokbaot ol rabis samting we tingting blong man i wantem, mo man we i flas tumas long ol samting we hem i gat. Mo tu, Baebol i tokbaot stronghed fasin blong wol, mo fasin blong no wantem obei. (Prov. 17:11; Efes. 2:2) Plante taem ol man oli soemaot ol fasin ya long ol stael blong klos mo hea blong olgeta. Ale oli mekem ol stael we i blong pulum ae, i olbaot, i pulum tingting i go long rabis fasin blong man wetem woman, i blong mekem flas nomo, i soemaot se oli no kea long tingting blong narafala, mo i no naes nating. Yumi we yumi man blong Jehova, yumi no folem ol stael ya we oli soemaot fasin blong wol.
I gud yu folem eksampol blong ol man mo woman long Kristin kongregesen we klos mo hea blong olgeta i leftemap nem blong God. Ol yangfala man we oli wantem kam naf blong givim ol pablik tok, oli save lukluk gud long klos mo hea blong ol brata we oli stap mekem ol pablik tok. Yumi evriwan i save lanem samting long eksampol blong olgeta we oli joen plante yia finis long wok blong tijim ol man.—1 Tim. 4:12; 1 Pita 5:2, 3.
Namba faef advaes blong Baebol, se taem yu stap jusum stael blong klos mo hea, yu mas tingbaot se “Kraes i no folem ol fasin we hem nomo i wantem.” (Rom 15:3) Bigfala tingting blong Jisas, se hem i mas mekem samting we God i wantem. Mo tu, Jisas i no tingbaot blong mekem i gud long hem wan nomo, be hem i tingbaot blong givhan long narafala fastaem. ?Olsem wanem sipos stael blong klos mo hea blong yu i mekem se ol man long ples we yu prij long hem oli no glad blong lesin long yu? Sipos yu folem fasin blong Kraes we tingting blong hem i stap daon, bambae yu mekem wan desisen we i waes. Aposol Pol i talem wanem fasin we yumi mas folem, se: “Mifala i no mekem sam fasin we narafala man bambae i save foldaon long hem.” (2 Kor. 6:3) Taswe, yu mas sakemaot stael blong klos mo hea we i save mekem se ol man oli no wantem lesin taem yu prij.
Yu Stanap Stret. I impoten tu blong stanap stret. I tru, yumi evriwan i gat defdefren fasin blong stanap, mo yumi no traem folem wan fasin nomo. Plante taem Baebol i yusum tok ya ‘stanap stret’ blong tokbaot man we i gat respek long hem wan mo i gat gudfala tingting long evri samting. (Lev. 26:13, NW; Luk 21:28) I tru, maet wan brata no sista i no moa save stanap stret, from we i wok plante yia long wan wok we hem i mas bendaon, no maet hem i stap kam olfala mo i no moa strong, ale hem i mas yusum wan wokingstik. Be sipos yu yu naf blong stanap stret, i gud yu mekem olsem. Taem yu no stanap stret, yu givim tingting long ol man se yu no kea long samting we yu tokbaot. Maet yu givim tingting tu, se yu stap harem nogud long ol tok we yu talem, olsem se i stap spolem ol man. Mo tu, sipos brata we i givim tok i putum han blong hem wanwan taem long smol tebol we i stap, hemia i no rong. Be i moa gud hem i no lei long smol tebol ya, olsemia, ol man bambae oli tinghae moa long ol tok blong hem.
Ol Samting We Yu Yusum Oli No Mas Olbaot. I no bodi, klos, mo hea nomo we oli mas klin mo stret, be ol samting we yu yusum tu long wok blong prij.
I gud yu tingbaot Baebol blong yu. Taem Baebol blong yu i kam olfala, maet i had blong yu yu kasem wan niuwan. Be nating se yu holem wan Baebol longtaem finis, ol man oli mas luksave se yu bin lukaot gud long hem.
I gat plante defren wei blong fulumap ol buk insaed long wan basket. Be ol buk ya oli no mas olbaot. ?Olsem wanem? ?Yu yu prij finis wetem wan pablisa we taem hem i openem Baebol blong hem blong ridim wan vas, ol pepa oli flae i go long graon? ?No maet yu bin luk samting ya i hapen taem brata i stap givim wan tok long kongregesen? Long taem ya, tingting blong yu i no moa stap long samting we brata i tokbaot, ?i tru? Sipos ol pepa long Baebol blong yu oli save pulum ae mo tingting blong ol man, i moa gud yu putum olgeta long wan narafala ples. Olsem nao, olting blong yu oli no olbaot. Yu mas tingbaot tu se long sam kantri, sipos yu putum Baebol mo ol buk we oli tokbaot God oli stap long floa, ol man oli ting se yu no gat respek.
I impoten tumas we klos, hea, mo ol samting we yu yusum oli stret mo klin. Yu mas tinghevi long fasin ya we i save mekem se ol man oli gat gudfala tingting long yu. Be nambawan risen blong tinghevi long fasin ya, se yu wantem “leftemap tok blong God ya we i sevem yumi, long fes blong ol man.”—Taet. 2:10.