Wajtaoa LAEBRI LONG INTENET
Wajtaoa
LAEBRI LONG INTENET
Bislama
  • BAEBOL
  • OL BUK
  • OL MITING
  • w97 12/1 pp. 15-20
  • ‘Yufala i Mas Gohed Blong Fofogivim Yufala’

I no gat video yet long haf ya.

Sori, i gat problem taem i stap lodem video ya.

  • ‘Yufala i Mas Gohed Blong Fofogivim Yufala’
  • Wajtaoa i Talemaot Kingdom Blong Jehova—1997
  • Ol Sabtaetol
  • Sem Samting
  • ?From Wanem Yumi Mas Fogivim Narafala?
  • “Yufala i No Mas Kros Long Yufala”
  • Taem Kil We Yumi Kasem i Bigwan Moa
  • Taem Yumi Harem Se i No Gat Rod Blong Fogif
  • Yu Mas Rere Blong Fogivim Narafala
    Wajtaoa i Talemaot Kingdom Blong Jehova—2012
  • Fogivim Mo Fogetem Rong Blong Narafala—?Olsem Wanem Blong Mekem?
    Wekap!—1995
  • ?From Wanem Yumi Mas Gat Fasin Fogif?
    Wajtaoa i Talemaot Kingdom Blong Jehova—1994
  • ?Wanem Ya Fogif?
    Ansa We Baebol i Givim
Luk Moa Samting
Wajtaoa i Talemaot Kingdom Blong Jehova—1997
w97 12/1 pp. 15-20

‘Yufala i Mas Gohed Blong Fofogivim Yufala’

“Yufala i mas gohed blong givgivhan long yufala, mo rere oltaem blong fofogivim yufala.”​—KOLOSI 3:​13, “NW.”

1. (a) Taem Pita i askem sipos i gud blong fogivim ol narafala “go kasem seven taem,” ?from wanem maet hem i ting se fasin ya i gud tumas? (b) ?Jisas i minim wanem taem hem i talem se yumi mas fogivim narafala ‘go kasem sevente-seven taem’?

?MASTA, sipos brata blong mi i stap mekem i no stret long mi, mi mi mas fogivim hem hamas taem? ?I save go kasem seven taem?” (Matyu 18:21) Taem Pita i talem olsem, ating hem i tingting se long fasin ya hem i stap mekem i gud tumas long ol narafala. Long taem ya, kastom blong ol tija blong loa hemia se, sipos wan man i mekem semfala rong long yumi bakegen mo bakegen, yumi mas fogivim hem go kasem tri taem nomo.a !Taswe, tingbaot olsem wanem Pita i sapraes bigwan taem Jisas i ansa se: “Mi mi no save talem se seven taem nomo. Yu save mekem sevente-seven taem we yu stap fogivim hem”! (Matyu 18:​22, NW) From we Jisas i yusum namba ya seven, i olsem we hem i minim se fasin fogif i mas gohed “gogo i no save finis.” Long tingting blong Jisas, i no gat wan stret namba we i makemaot hamas taem ol Kristin oli mas fogivim narafala.

2, 3. (a) ?Wanem sam samting we oli save mekem i hadwok blong fogivim narafala? (b) ?From wanem yumi save sua se fasin ya blong fogivim narafala bambae i mekem i gud long yumi?

2 Be, i no isi blong mekem advaes ya i wok oltaem long laef blong yumi. Yumi evriwan i bin harem nogud samtaem, from narafala i mekem i no stret long yumi mo i spolem yumi. Ating yu bin talemaot wan bisnes blong yu long wan man we yu trastem hem, be biaen yu faenemaot se hem i bin talemaot bisnes ya long narafala. (Proveb 11:13) Maet wan gudfala fren blong yu i no lukaotgud long tok blong hem, nao i talem wan tok we i ‘stikim yu olsem wan naef blong faet.’ (Proveb 12:18) Maet wan we yu laekem hem tumas mo we yu trastem hem, i mekem i no stret long yu, ale samting ya i stikim yu mo mekem yu yu harem nogud tumas long filing blong yu. Fasin blong yumi ol man, taem samting olsemia i hapen, hemia se yumi kam kros. Maet yumi no moa wantem toktok wetem hemia we i spolem yumi, mo maet yumi no moa wantem luk hem tu. Maet yumi tingting se, sipos yumi fogivim hem i olsem se hem i no kasem panis from nogud fasin we hem i bin mekem long yumi. Be, taem yumi holemtaet kros, yumi stap spolem yumi nomo.

3 From samting ya, Jisas i tijim yumi blong fogivim narafala​—‘go kasem sevente-seven taem.’ Yumi save sua se sipos yumi folem tijing blong Jisas, samting ya i no save mekem i nogud long yumi. Yes, olgeta samting we hem i tijim, oli kamaot fastaem long Jeova, we ‘i stap tijim yumi blong karem gudfala frut long laef blong yumi.’ (Aesea 48:17; Jon 7:​16, 17) Taswe, i sua se fasin blong fogivim narafala bambae i mekem i gud nomo long yumi. Bifo we yumi tokbaot from wanem yumi mas fogivim narafala mo olsem wanem blong mekem olsem, ating i gud we yumi save stret mining blong fasin fogif, mo mining we i no stret tu. Stret tingting long saed blong fasin fogif, i save mekem se i isi moa blong fogivim narafala we i spolem yumi.

4. ?Fasin blong fogivim narafala i no minim wanem, mo olsem wanem yu yu save eksplenem fasin fogif?

4 Taem yumi fogivim ol narafala we oli spolem yumi, hemia i no minim se yumi agri long samting we oli mekem long yumi olsem we i nating nomo. Hem i no minim tu se yumi stap letem nomo we narafala i mekem i nogud long yumi. No gat. Tingbaot fasin blong Jeova. Taem hem i fogivim yumi, samting ya i no minim se ol sin blong yumi oli nating nomo. Mo tu, hem i no stap letem we ol sinman oli yusum hem nomo, we oli glad long fasin sore blong hem be oli no traehad nating blong blokem sin blong olgeta. No gat. (Hibrus 10:29) Buk ya Insight on the Scriptures, i talem se fasin blong fogivim narafala i minim se, “yumi no moa agensem hem, yumi no moa kros long hem from rong we hem i mekem long yumi, mo yumi no moa tingbaot se hem i mas mekem wan gudfala samting blong pembak yumi from rong ya.” (Buk 1, pej 861)b Baebol i givim gudfala risen long yumi blong fogivim narafala.

?From Wanem Yumi Mas Fogivim Narafala?

5. ?Efesas 5:1 i soemaot wanem bigfala risen blong fogivim narafala?

5 Efesas 5:1 i talem wan impoten risen blong fogivim narafala. Hem i se: “From we yufala i pikinini blong God, we hem i laekem yufala tumas, yufala i mas traehad blong folem fasin blong hem.” ?Yumi mas folem wanem ‘fasin blong God’? Tok ya “from we” i soemaot se vas ya i joen wetem vas we i stap fastaem long hem, we i talem se: “Yufala i mas wokem i gud long yufala, yufala i mas gat gladhat long yufala. Mo yufala i mas fogivim yufala, olsem we God i fogivim yufala finis, we yufala i joen long Kraes.” (Efesas 4:​32) Yes, long saed blong fogivim narafala, yumi mas folem fasin blong God. Olsem wan smol boe we i traem mekem i sem mak olsem papa blong hem, yumi ol pikinini we Jeova i laekem yumi tumas, yumi mas wantem blong mekem olsem Papa blong yumi long heven, we i stap fogivim ol man. !Ating Jeova i glad tumas long hat blong hem, taem hem i lukluk i kamdaon long ol pikinini blong hem long wol ya, mo i luk se samfala oli stap traehad blong folem fasin blong hem blong fogivim narafala!​—Luk 6:​35, 36; skelem wetem Matyu 5:44-48.

6. ?Olsem wanem fasin blong Jeova blong fogivim man i defren olgeta long fasin blong yumi?

6 Tru tumas, yumi no save fogivim narafala long fasin we i stretgud olgeta olsem Jeova i mekem. Be, from samting ya nao, yumi mas traehad moa blong fofogivim yumi. Tingbaot: Fasin fogif blong Jeova i defren bigwan long fasin fogif blong yumi. (Aesea 55:​7-9) Plante taem yumi fogivim narafala we i bin spolem yumi from we, yumi save se maet wan dei yumi mestem we yumi mekem samting nogud long hem, nao bambae yumi nidim we hem i fogivim yumi tu. Long saed blong yumi ol sinman, yumi stap fogivim ol narafala sinman nomo. Be, long saed blong Jeova, hem nomo i stap fogivim ol narafala oltaem. Hem i fogivim yumi, be yumi neva nidim blong fogivim hem from wan rong we hem i mekem. Sipos Jeova, we hem i neva sin, i save fogivim yumi fulwan wetem lav, ?yu ting se yumi ol sinman i mas traehad blong fofogivim yumi tu?​—Matyu 6:​12.

7. ?Sipos yumi no wantem fogivim narafala taem i gat gudfala risen blong mekem olsem, samting ya bambae i mekem wanem long fasin fren blong yumi wetem Jeova?

7 Samting we i moa impoten hemia se, sipos yumi no wantem fogivim ol narafala taem oli soem se oli sore from rong we oli bin mekem, yumi save spolem gudfala fasin fren blong yumi wetem God. Jeova i no askem nomo se yumi fofogivim yumi. Hem i talem se yumi mas folem fasin ya. Baebol i talem se, wan samting we i mas pusum yumi blong fogivim narafala, hemia blong mekem se Jeova i save fogivim yumi, no from we hem i fogivim yumi finis. (Matyu 6:​14; Mak 11:25; Efesas 4:​32; 1 Jon 4:​11) Taswe, sipos yumi no wantem fogivim narafala taem hem i soem se i sore mo i wantem stretem rong blong hem, ?yumi save ting se Jeova bambae i fogivim yumi?​—Matyu 18:21-35.

8. ?Olsem wanem fasin blong fogivim narafala i mekem i gud long yumi?

8 Jeova i tijim ol man blong hem long “gudfala rod we oli mas wokbaot long hem.” (1 King 8:​36) Taem hem i talem long yumi blong fofogivim yumi, yumi save sua se hem i stap tingbaot wanem samting i moagud long yumi wanwan. Baebol i gat gudfala risen blong talem se yumi ‘mas livim i stap mo no kam kros.’ (Rom 12:19) Fasin kros i wan hevi baden blong karem long laef. Taem yumi holem kros i stap longtaem, i save kam olsem we yumi no moa tingbaot wan narafala samting, tingting blong yumi i no save stap kwaet, mo yumi no moa glad. Fasin blong stap kros longtaem i sem mak olsem fasin jelas, hem i save spolem helt blong yumi. (Proveb 14:30) !Mo tu, plante taem, man we i spolem yumi i no save nating se yumi stap harem nogud tumas from samting we hem i mekem! Man we i Wokem yumi, mo i laekem yumi tumas, i savegud we yumi nidim blong soemaot klia se yumi fogivim narafala, i no jes blong mekem i gud long narafala, be long yumi tu. Yes, advaes blong Baebol long fasin blong fogivim narafala, hem i rili ‘gudfala rod ya nao we yumi mas wokbaot long hem.’

“Yufala i No Mas Kros Long Yufala”

9, 10. (a) ?Wetaem nao i no rili nidim fasin fogif? (b) ?Tok ya “yufala i no mas kros long yufala” i soemaot wanem?

9 Taem yumi kasem kil long bodi blong yumi, fasin we yumi mekem blong lukaot long kil ya i dipen long saes blong hem, sipos hem i smol nomo no maet i dip mo bigwan moa. Samting ya i sem mak long filing blong yumi​—i gat sam samting we oli save mekem yumi harem i soa bigwan long filing blong yumi, mo sam we oli spolem yumi smol nomo. Taswe, taem wan smol trabol i kamaot we i spolem filing blong yumi, ?i stret we yumi mekem bigfala toktok tumas we i save mekem bigfala trabol i kamaot? Oltaem nomo long laef blong yumi, i gat ol smosmol samting we oli save mekem yumi kam kros, maet narafala i daonem yumi no i hambag long yumi. Long ol smosmol samting olsemia, i no nidim we oltaem narafala ya i mas kam talem sore long yumi from. Sipos yumi stap kam badfren kwiktaem wetem ol narafala from evri smosmol samting we oli mekem long yumi, mo yumi wet nomo blong oli kam talem sore bifo we yumi toktok wetem olgeta bakegen, bambae yumi mekem se oli no moa haremgud long kampani blong yumi​—maet oli wantem nomo blong stap longwe long yumi.

10 I moagud we “ol man oli luk se yumi gat fasin we i no strong tumas.” (Filipae 4:5, Phillips) Yumi evriwan we i wosip wanples, yumi ol sinman. Taswe, yumi save sua se sam samtaem bambae ol brata blong yumi oli mekem yumi kros, mo maet yumi mekem sem mak long olgeta tu. Kolosi 3:​13 (NW) i givim advaes ya se: “Yufala i no mas kros long yufala.” Tok ya i soemaot se yumi mas gat longfala tingting long ol narafala, yumi no mas kros kwik from oli mekem samting we yumi no laekem, no from wan slak fasin blong olgeta we i mekem yumi harem nogud. Longfala tingting mo fasin blong blokem kros i no kam antap, oli save halpem yumi blong no harem nogud long ol smosmol samting we ol narafala oli mekem long yumi. Long fasin ya, bambae yumi no spolem pis blong kongregesen.​—1 Korin 16:14.

Taem Kil We Yumi Kasem i Bigwan Moa

11. Taem ol narafala oli sin agensem yumi, ?wanem i save halpem yumi blong fogivim olgeta?

11 Be, ?olsem wanem sipos narafala i sin agensem yumi, nao i givim wan kil long filing blong yumi we ol narafala oli save luk? Sipos sin ya i no bigwan tumas, maet i no hadwok long yumi blong folem advaes blong Baebol se ‘yumi mas glad blong fogivim narafala.’ (Efesas 4:​32) Fasin ya we yumi rere blong fogivim narafala i laenap wetem tok we God i pulum Pita blong raetem, se: “Antap long ol narafala samting, yufala i mas stap laeklaekem yufala tumas. Yufala i no kam slak long samting ya, from we fasin blong laekem tumas ol man, hem i save blokem plante sin.” (1 Pita 4:8) Sipos yumi tingbaot oltaem se yumi stap mekem sin tu, bambae yumi no kam kros long mastik blong narafala. Taem yumi fogivim narafala, i olsem we yumi sakemaot kros, i bitim we yumi letem i wok insaed long yumi gogo i kam bigwan. Sipos yumi fogif, bambae yumi no stap badfren blong longtaem wetem hemia we i spolem yumi. Mo tu, bambae yumi givhan blong holem pis insaed long kongregesen. (Rom 14:19) Ale, afta we sam taem i pas, maet yumi save fogetem mastik we narafala i bin mekem long yumi.

12. (a) ?Maet yumi nidim blong mekem wanem, blong bambae yumi save fogivim narafala we i spolem yumi bigwan? (b) ?Olsem wanem ol tok blong Efesas 4:​26 oli soemaot se yumi mas stretem trabol kwiktaem?

12 Be, ?olsem wanem sipos narafala i mekem wan sin we i bigwan moa agensem yumi, we i stikim filing blong yumi strong moa? Eksampel: Maet wan fren we yumi trastem hem i talemaot long narafala, prapa bisnes blong yumi we yumi bin tokbaot wetem hem nomo. Ating yumi harem nogud tumas, yumi sem, mo i olsem se hem i gyaman long yumi. Yumi traehad blong no tingbaot samting ya, be no gat, oltaem bisnes ya i kambak long tingting blong yumi. Long taem olsem, maet i nidim we yumi mekem wan samting blong traem stretem problem ya. Ating i gud blong toktok wetem hemia we i spolem yumi. I waes blong mekem samting ya kwiktaem, bifo we bisnes ya i go nogud moa. Pol i givim advaes ya se: “Sipos yufala i kros, yufala i no letem we kros ya i lidim yufala, blong yufala i mekem ol sin. Yufala i mas no stap kros, gogo kasem san i godaon.” (Efesas 4:26) Blong givim moa mining long tok ya blong Pol, yumi save tingbaot se, long tingting blong ol man Jyu bifo, taem san i godaon, hemia i makem en blong wan dei mo stat blong wan nyufala dei. Taswe, advaes we i kam long yumi hemia se: !Stretem ol problem kwiktaem!​—Matyu 5:23, 24.

13. Taem yumi toktok wetem wan we i spolem yumi, ?yumi mas wantem blong mekem wanem, mo wanem i save givhan long yumi blong mekem olsem?

13 ?Olsem wanem yu save stretem bisnes ya wetem hemia we i spolem yu? Fas Pita 3:11 i talem se: ‘Lukaot pis mo traehad blong kasem.’ Taswe, long tingting blong yu, yu mas wantem nomo blong mekem pis wetem brata blong yu, i no blong soemaot kros blong yu. Blong mekem olsem, i moagud blong no yusum strong tok mo saksakem han blong yu i go olbaot. Fasin olsemia i save pulum narafala blong mekem i sem mak. (Proveb 15:18; 29:11) Mo tu, lukaot blong no yusum ol tok we i ademap moa fol long narafala bitim wanem we i stret long rong blong hem, olsem tok ya se, “Oltaem nomo yu yu . . . !” no, “Yu yu neva . . . !” Olkaen tok olsem bambae i pulum narafala blong ansa strong long yu, blong traem soem se tok ya i no tru. I moagud blong soemaot long voes mo fes blong yu se yu wantem stretem bisnes ya we i mekem yu yu harem nogud tumas. Tok klia mo stret blong talemaot filing blong yu long samting ya we i bin hapen. Letem narafala i tok tu blong talemaot from wanem hem i bin mekem rong ya. Lesingud long wanem we hem i talem. (Jemes 1:​19) ?Wanem gudfala samting i save kamaot from? Proveb 19:11 i talem se: “Taem wan man i gat save long olgeta haf blong wan bisnes, kros blong hem i save godaon. Mo fasin blong hem i naes tumas sipos hem i fogetem mastik blong narafala.” Taem yumi kasem save long filing blong narafala, mo from wanem hem i bin mekem fasin we i spolem yumi, samting ya i save karemaot olgeta nogud tingting mo filing we yumi gat agensem hem. Sipos yumi gat tingting se yumi wantem mekem pis i stap, mo yumi holem tingting ya oltaem, ating bambae yumi stretem enikaen rong tingting we yumi no narafala i gat. Nao hemia we i mekem i no stret i save talem sore, mo yumi save fofogivim yumi.

14. Taem yumi fogivim narafala, ?long wanem fasin nao yumi save fogetem bisnes ya?

14 Taem yumi fogivim narafala, ?i min se yumi mas fogetem samting we i bin hapen? Tingbaot eksampel blong Jeova long saed ya, olsem yumi bin tokbaot long faswan stadi. Taem Baebol i talem se Jeova i fogetem ol sin blong yumi, hemia i no minim se hem i no moa naf blong tingbaot wanem we yumi bin mekem. No gat. (Aesea 43:25) Fasin ya blong fogetem i minim se, taem hem i fogivim yumi, bambae hem i no moa yusum sin ya bakegen blong agensem yumi long fyuja. (Esikel 33:14-​16) Long sem fasin, sipos yumi fogivim narafala from samting we hem i bin mekem long yumi, samting ya i no minim se bambae yumi no moa naf blong rimemba wanem we hem i bin mekem. Be, yumi naf blong fogetem long fasin we yumi no moa agensem hem from bisnes ya, mo yumi no moa tokbaot bisnes ya bakegen long fyuja. Taem yumi stretem evri samting finis, i no stret nating blong go tokbaot bisnes ya bakegen long ol man olbaot. Mo tu, sipos yumi no moa toktok long hemia we i bin spolem yumi, olsem se kongregesen i bin sakemaot hem, yumi no stap soem lav. I no stret blong mekem olsem. (Proveb 17:9) I tru se, bambae i tektaem blong fasin fren blong yumi wetem hem i kamgud fulwan. Mo maet bambae yumi no moa save serem evri tingting blong yumi wetem hem, olsem bifo. Be yumi laekem hem yet olsem wan Kristin brata blong yumi, mo yumi traehad blong joengud wetem hem bakegen.​—Skelem wetem Luk 17:3.

Taem Yumi Harem Se i No Gat Rod Blong Fogif

15, 16. (a) ?I tru se wan Kristin i mas fogivim narafala we i spolem hem be i no wantem tanem tingting blong hem from rong ya? (b) ?Olsem wanem yumi save folem advaes blong Baebol long Ol Sam 37:8?

15 Be, ?olsem wanem sipos narafala i sin agensem yumi long fasin we i mekem yumi harem nogud bitim mak, be hem i no wantem talem se hem i mekem rong, i no tanem tingting blong hem from, mo i no talem sore long yumi? (Proveb 28:13) Baebol i soemaot klia se Jeova i no save fogivim sin blong ol man we oli no wantem tanem tingting blong olgeta, mo we oli stronghed. (Hibrus 6:​4-6; 10:26, 27) ?Olsem wanem long yumi? Buk ya, Insight on the Scriptures, i talem se: “Ol Kristin oli no nidim blong fogivim man we i wantem gohed nomo blong wokem sin mo mekem narafala i harem nogud, mo we i no tanem tingting blong hem from. Ol man olsem oli kam ol enemi blong God.” (Buk 1, pej 862) Sipos wan Kristin i kasem trabol from wan narafala we i mekem i no stret nating long hem, i mekem fasin we i nogud bitim mak no i rabis olgeta mo i no tanem tingting blong hem nating from sin ya, ale, Kristin ya i no nidim blong tingting se hem i mas sore long man ya mo fogivim hem.​—Ol Sam 139:21, 22.

16 Yumi save se, olgeta we oli bin kasem trabol from narafala i mekem i nogud long olgeta, oli save harem nogud tumas mo oli save kam kros tu. Be, rimemba se, sipos yumi no lego fasin kros mo fasin blong agensem narafala, samting ya i save spolem yumi moa. Sipos yumi stap wet oltaem blong narafala ya i kam talem sore long yumi, be hem i neva mekem olsem, samting ya i save gohed blong mekem yumi harem nogud moa oltaem. Sipos yumi tingbaot oltaem se narafala i bin spolem yumi, maet kros i save wok insaed long yumi gogo i spolem yumi long saed blong speret, mo i spolem filing mo helt blong yumi tu. Yes, i olsem we yumi stap letem hemia we i spolem yumi i gohed blong spolem yumi. Baebol i givim advaes ya we i waes tumas, se: “I nogud yu kros, i nogud yu faerap.” (Ol Sam 37:​8, NW) From samting ya, samfala Kristin oli luksave se afta we smol taem i pas, oli naf blong mekem disisen blong fogivim narafala, long fasin we oli no moa holemtaet kros​—i no min se oli ting nating long trabol we narafala i mekem long olgeta, be oli no letem kros i winim olgeta. Oli livim bisnes ya i stap long han blong God we i jajem man long stret fasin, nao oli haremgud bakegen, mo oli naf blong gohed long laef blong olgeta.​—Ol Sam 37:28.

17. ?Jeova i givim wanem promes long Revelesen 21:4 we i leftemap tingting blong yumi?

17 Taem soa we narafala i mekem long yumi i dip tumas, maet yumi no save ravemaot soa ya fulwan long tingting blong yumi, gogo kasem taem we wol ya i lus. Yes, Jeova i promes blong wokem wan nyufala wol we ‘bambae hem i ravemaot wora long ae blong yumi, nao bambae i no moa gat man i ded mo man we i krae from ded, bambae i no moa gat man i krae, mo man i harem nogud long bodi blong hem. Ol samting ya blong bifo oli lus olgeta.’ (Revelesen 21:4) Long nyufala wol ya, bambae yumi no moa tingbaot enikaen samting we i bin hapen blong mekem yumi harem nogud tumas, harem i soa, no we i wan hevi baden long hat blong yumi.​—Aesea 65:17, 18.

18. (a) ?From wanem i nidim we yumi fogivim ol brata mo sista blong yumi? (b) Taem ol narafala oli sin agensem yumi, ?long wanem fasin yumi save fogivim mo fogetem bisnes ya? (c) ?Olsem wanem samting ya i save mekem i gud long yumi?

18 Go kasem taem ya, yumi mas laef mo wok wanples wetem ol brata mo sista, we yumi evriwan i gat ol slak fasin mo sin. Yumi evriwan i mekem mastik. Sam samtaem, yumi save mekem narafala i harem nogud mo spolem narafala tu. !Jisas i savegud se bambae yumi nidim blong fofogivim yumi, ‘i no seven taem nomo, be go kasem sevente-seven taem’! (Matyu 18:22) I tru se, yumi no naf blong fogivim narafala fulwan olsem Jeova i mekem. Be, plante taem we ol brata oli sin agensem yumi, yumi naf blong fogivim olgeta long fasin we yumi sakemaot kros. Yumi fogetem sin blong olgeta long fasin we yumi no moa gohed blong tokbaot bisnes ya long fyuja blong agensem olgeta blong olwe. Sipos yumi folem fasin ya blong fogivim narafala mo fogetem rong we hem i mekem, bambae yumi givhan blong holem pis insaed long kongregesen, mo tu, bambae yumi holemtaet pis long tingting mo hat blong yumi. Samting we i moa impoten se, bambae yumi kasem pis ya we Jeova nomo, God blong yumi we i gat lav, i save givim.​—Filipae 4:7.

[Ol futnot]

a Buk ya Talmud blong ol man Babilon, i tokbaot kastom blong ol tija blong loa, i se: “Sipos wan man i spolem brata blong hem, hem i save kasem fogif wan taem, tu taem mo long namba tri taem. Be, long namba fo taem, hem i no moa save kasem fogif.” (Yoma 86b) Kastom ya i stanap long tingting we i no stret long saed blong mining blong sam vas blong Baebol, olsem Emos 1:3; 2:6; mo Job 33:29.

b Watchtower Bible and Tract Society blong New York, Inc., i wokem buk ya.

Sam Kwestin Blong Tingtingbak

◻ ?From wanem yumi mas rere blong fogivim narafala?

◻ ?Wetaem nao yumi nidim blong folem advaes ya se “yufala i no mas kros”?

◻ ?Taem yumi harem nogud tumas from wan sin we narafala i mekem agensem yumi, yumi save mekem wanem blong stretem bisnes ya long pis?

◻ ?Taem yumi fogivim narafala, long wanem fasin nao yumi save fogetem sin blong hem?

[Tok Blong Pija Long Pej 16]

Taem yumi holem kros i stap insaed long yumi, maet narafala we i spolem yumi i no save nating se yumi harem nogud tumas

[Tok Blong Pija Long Pej 17]

Sipos yu toktok long narafala wetem tingting blong mekem pis, bambae i isi moa blong stretem ol rong tingting

    Ol buk long Bislama (1987-2026)
    Logaot
    Login
    • Bislama
    • Serem
    • Setemap Olsem Yu Wantem
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Ol Rul
    • Privacy Policy
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Login
    Serem